HNB je kupio dvije tone zlata vrijedne 95 milijuna eura, piše danas Večernji list, ističući da je HNB bio jedna od središnjih banaka koja nije imala zlatnih rezervi jer su nekoliko puta početkom 2000-tih bile prodavane.

Domaćim medijima jučer je prostrujala vijest prema kojoj je Hrvatska narodna banka (HNB) u prosincu prošle godine kupila gotovo dvije tone zlata.

Vijest su mnogi portali objavili citirajući Krishana Gopaula, analitičara World Gold Councila, koji je izjavio da je HNB u prosincu kupio gotovo dvije tone zlata, a prije toga nije prijavio nikakvu imovinu u zlatu, i to još od 2001.

Riječ je o 56.256 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona, u ukupnoj vrijednosti od 96 milijuna eura, kako je HNB naveo na svojim stranicama.

Razlog je takve odluke vrlo konkretan – iznos prijenosa deviznih pričuva određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ESB-a, a struktura prijenosa određena je tako da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.

Dakle, iznos deviznih pričuva izraženih u eurima koje je HNB trebao prenijeti ESB-u ocijenjen je na 639,9 milijuna eura, a od toga je u zlatu trebalo biti spomenutih 96 milijuna.  Za potrebe prijenosa zlata, Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku).

Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023., stoji u objavi HNB-a. Tako je okončano podulje razdoblje u kojem je Hrvatska narodna banka bila jedna od središnjih banaka koja nije imala zlatnih rezervi jer su u nekoliko navrata početkom 2000-tih prodavane, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.