Javni dug opće države na kraju lipnja ove godine iznosio je 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego krajem lipnja prošle godine, a u odnosu na kraj prošle godine smanjenje za 3,9 milijardi kuna ili 1,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

“U vremenskom horizontu u kojem postoje metodološki konzistentni podaci o javnom dugu (od kraja 1999. godine), to je prvi put da se u prvom polugodištu neke godine bilježi pad razine javnoga duga”, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na najnovije podatke središnje banke.

Po podacima HGK, udio javnog duga u BDP-u smanjen je s 86,7 posto na kraju prošle na 84,5 posto na kraju lipnja ove godine.

“Povoljnije tendencije ukupne gospodarske aktivnosti te fiskalnih kretanja rezultiraju, prvi put u posljednjih 17 godina, smanjenjem javnoga duga u prvoj polovini godine i to za 3,9 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. Takva kretanja sugeriraju stabilizaciju javnoga duga te njegov manji udio u BDP-u u 2016. godini, što će, između ostaloga, utjecati na buduće troškove zaduživanja”, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

Analitičari HGK, naime, ističu kako je povoljnija situacija s javnim dugom u ovoj godini rezultat istodobnog djelovanja više činitelja, a prije svega ubrzanijeg gospodarskog rasta, povoljnijih fiskalnih kretanja (proračunski manjak opće države prema GFS 2001 metodologiji u prvom je polugodištu smanjen za 5,1 milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani), pozitivnog utjecaja tečaja na stanje duga, korištenja sredstava depozita, ograničenih mogućnosti države i javnog sektora u stvaranju novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju u prvom kvartalu ove godine te nižih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu.

Iz HGK također naglašavaju kako je u politici zaduživanja uočljiva snažnija orijentacija na korištenje domaćih izvora, uz smanjenje zaduživanja na inozemnom tržištu. To je, kako navode, rezultat privremenog odustajanja od izdavanja euro obveznice zbog nepovoljnih troškova zaduživanja pri niskom kreditnom rejtingu zemlje i istodobnoj sposobnosti domaćega tržišta da apsorbira povećano zaduživanje države.

Po podacima HNB-a, krajem lipnja ove godine unutarnji dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 174,2 milijarde kuna, što je 2,7 milijardi kuna više nego krajem prošle godine, dok je istodobno inozemni dug opće države smanjen za  6,6 milijardi kuna, na 111,5 milijardi kuna.

Iz HGK napominju kako s najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio na povećani dug na temelju obveznica (za 6,5 milijardi kuna), dok je stanje kreditnog duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,8, odnosno milijardu kuna.

Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnog duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 4,8 milijardi kuna) i po kreditima (za 1,8 milijardi kuna).

Stanje javnoga duga smanjuju sve sastavnice opće države pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine središnja država smanjila razinu svog duga za 3,4 milijarde kuna, lokalna država smanjila je dug za oko pola milijarde kuna, a fondova socijalne sigurnosti za oko pola milijuna kuna. Glavnina ukupnog javnog duga, odnosno 98,4 posto ukupnog javnog duga opće države, odnosi se na središnju državu, čiji je unutarnji i inozemni dug na kraju lipnja ove godine iznosio 281,1 milijardu kuna.

“Činjenica da je lipanj četvrti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad javnoga duga na godišnjoj razini sugerira da je cilj stabilizacije razine javnoga duga i blagi pad njegova udjela u BDP-u na kraju ove godine realna mogućnost. To će, uz fiskalnu konsolidaciju, pozitivno utjecati na buduće troškove zaduživanja, što je izuzetno važno zbog visokih potreba refinanciranja obveza u idućoj godini (između ostalog dospijevaju domaće obveznice od 5,5 i četiri milijarde kuna, inozemna obveznica od 1,5 milijardi američkih dolara i zajmovi u ukupnom iznosu od 8,9 milijardi kuna)”, naglašava se u komentaru HGK.