Ukupna financijska imovina kućanstava na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila je 90,3 milijarde eura.

Time je financijska imovina hrvatskih kućanstava u razdoblju od godine dana porasla za 6,2 milijarde eura ili 7,4 posto, a za 1,5 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

Rast ulaganja u državne vrijednosne papire

Najveći doprinos rastu financijske imovine u prvom tromjesečju 2024. godine imao je rast ulaganja u dužničke vrijednosne papire, većinom obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija, uz primjetan pad depozita.

Unatoč tome, depoziti su i dalje najznačajnija stavka financijske imovine kućanstava, navodi se u priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa za prvo tromjesečje ove godine.

Rastu i financijske obveze kućanstava

S druge strane, financijske obveze kućanstava povećale su se na 25,3 milijardi eura, što je porast od 2,7 posto u odnosu na prosinac 2023. U razdoblju, pak, od godine dana, te su obveze porasle za 2,5 milijardi eura ili 10,9 posto.

“Ova kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 65,1 milijardu eura, što je jedan posto više nego na kraju prosinca 2023., odnosno 6,1 posto ili 3,8 milijardi eura više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine”, izvijestili su iz središnje banke.

Time je neto vrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022. godine, ubrzo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021. godine, dodali su iz HNB-a.

Financijska imovina tvrtki 443 milijarde eura

Izvijestili su i da je na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 443 milijarde eura.

To je smanjenje od 0,5 milijardi eura u tom tromjesečju i povećanje od 33,6 milijarde eura u razdoblju od godine dana.

Rastu financijske obveze gospodarstva

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 461 milijardu eura, a povećale su se za 1,1 milijardu u tromjesečju odnosno za 33,3 milijarde eura u razdoblju od godine dana.

“U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosila je 567 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 13,3 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 13,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana“, naveli su iz HNB-a.

Istodobno, napominju, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 11,7 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 16,5 postotnih bodova, te su na kraju prvog tromjesečja 2024. dosegnule razinu od 590 posto godišnjeg BDP-a.

“Time je nastavljen trend smanjenja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, iako se taj trend znatno usporio u posljednja tri tromjesečja u odnosu na dvogodišnje razdoblje od drugog tromjesečja 2021. do drugog tromjesečja 2023. godine”, kažu iz HNB-a.

Nefinancijski sektor u minusu

Priopćeno je i da je na kraju prvog tromjesečja 2024. ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila 130 milijardi eura, to jest 0,8 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja.

S druge strane, financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 188 milijardi eura, što je rast od 1,9 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.

MUKE PO MINUSU Na kraju veljače u blokadi 211 tisuća građana i 14 tisuća tvrtki

Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske neto vrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća, koja je u minusu 58,7 milijardi eura, što je za 4,4 posto manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.