Hrvatska narodna banka potvrdila je u četvrtak da je odbila dati odobrenja za rad etičnoj banci te suglasnost za članove uprave i nadzornog odbora te banke, uz ostalo i stoga što osnivač banke nije dokazao da je osigurao sredstva za incijalni kapital, odredbe statuta su u suprotnosti sa Zakonom o kreditnim institucijama, a predloženi čelnici ne zadovoljavaju zakonske uvjete za imenovanje.

“Zadruga za etično financiranje kao osnivač etične banke nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije prema članku 65. Zakona o kreditnim institucijama. Statutom etične banke predviđen je kapital od 80 milijuna kuna, a Zakonom o kreditnim institucijama propisan je za banku inicijalni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Prikupljanje takvih iznosa zadruga nije dokumentirala”, navode iz HNB-a u odgovoru na upit Hine o razlozima zbog kojih su odbili dati odobrenje za rad etičnoj banci, a za što osnivač može ponoviti zahtjev kada ukloni nedostatke.

Iz središnje banke ističu i kako su odredbe statuta etične banke u suprotnosti s odredbama Zakona o kreditnim institucijama.

“Statut etične banke određuje, naime, da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, što je protivno odredbi članka 20. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama, prema kojem se temeljni kapital kreditne institucije može povećavati samo ulozima u novcu, a samo iznimno u jasno propisanim slučajevima u pravima, dok je ulaganje stvari isključeno kao mogućnost”, kažu u HNB-u.

Osvrćući se na pravila Zadruge za etično financiranje, a koje propisuju da se uplaćeni ulog vraća članu zadruge nakon prestanka članstva, koje može prestati na pisani zahtjev člana, iz HNB-a ističu kako prema tomu “financijska snaga i eventualno buduće ponašanje zadruge kao jedinog dioničara etične banke ovise o volji njegovih članova”. Stoga se ne može realno očekivati da će zadruga kao jedini dioničar moći osigurati stabilno i dugoročno poslovanje banke u skladu s propisima, smatraju u središnjoj banci.

Kako navode, osobe predložene za predsjednicu i člana uprave etične banke ne ispunjavaju uvjete iz članka 40., odnosno 38. Zakona o kreditnim institucijama, a osobe predložene za članove nadzornog odbora banke ne ispunjavaju uvjete iz članka 45. Zakona.

Spomenutim zakonskim odredbama reguliraju se uvjeti za člana uprave i nadzornog odbora banke te prethodne suglasnosti, a njima je uz ostalo precizirano da to mogu biti osobe koje imaju dobar ugled, odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova banke, koje nisu u sukobu interesa u odnosu na kreditnu instituciju, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo kreditne institucije, koje ispunjava uvjete za člana uprave odnosno nadzornog prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima te koje mogu posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.

Iz središnje banke u obrazloženju odbijanja izdavanja odobrenja također navode i kako iz dostavljenog prikaza planirane popunjenosti sistematiziranih radnih mjesta na dan početka rada etične banke, sa životopisima osoba predviđenih za pojedina radna mjesta, proizlazi da ta banka “nije kadrovski i organizacijski sposobna pružati bankovne i financijske usluge u opsegu i na način predviđen poslovnim planom”.

“Iz materijala koje su osnivači etične banke podnijeli uz zahtjev za licenciranje te materijala kojima su temeljem zaključka dopunili svoj zahtjev posve je očito da nisu ispunili ni uvjete za izdavanje odobrenja za rad banke, niti uvjete za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, a kandidati za članove uprave i nadzornog odbora uvjete za izdavanje suglasnosti HNB-a za obavljanje tih funkcija, sve propisane Zakonom o kreditnim institucijama, propisima koji proizlaze iz tog zakona i propisima Europske unije koji uređuju poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. S obzirom na navedeno, Hrvatska narodna banka morala je odbiti izdati tražena odobrenja i suglasnosti”, naglašavaju iz središnje banke.

Podnositelju zahtjeva stoji na raspolaganju pravni lijek sukladno izrijeci rješenja, a po uklanjanju nedostataka može ponoviti zahtjev, kažu u HNB-u.