“I ovoga su puta zdravstveni djelatnici koji su nositelji primarne zdravstvene zaštite ispali veliki gubitnici. Finalnim Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) koji se bitno razlikuje od onog koji je prošao javnu raspravu, evidentno je da je politika odradila svoje i ponovno kreirala sudbinu najvažnijim dionicima zdravstvenog sustava”, istaknuto je u utorak na konferenciji za medije u organizaciji Hrvatske liječničke komore (HLK), Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i drugih udruga u zdravstvu.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža kazao je da ovakav prijelog ZZZ-a nudi samo kozmetičke promjene koje ni u kojem slučaju nisu dovoljne za unapređenje zdravstvenog sustava i zaustavljanju njegovog urušavanja. “Očito je da se socijalni mir kupuje preko leđa ljudi koji rade u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ovim putem upozoravam javnost i ministarstvo zdravstva da će takva politika dugoročno dati pogubne posljedice. U posljednjih pet godina iz Hrvatske je otišlo 600 liječnika, a njih još 900 već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak”, rekao je Goluža.

Prema finalnom Nacrtu prijedloga ZZZ-a, u Nacrt je vraćen sporni članak prema kojem će 25 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite obvezno biti pod domovima zdravlja. Također, izbrisani su članci prema kojima bi liječnicima prilikom umirovljenja bio omogućen prijenos ordinacija privatne ordinacije na kolegu.

Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a, naglasila je kako su bili sudionici donošenja Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. “Tijekom donošenja Nacrta, bili smo
rijetki koji su stajali uz ministra zdravstva Milana Kujundžića, kada je donio reforme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Jedan od uvjeta bila je sloboda izbora, da liječnici mogu sami birati žele li biti zaposlenici domova zdravlja ili raditi u privatnoj ordinaciji, kao koncesionari. Također, dobili smo obećanje i da će se sadašnje privatne ordinacije prilikom umirovljenja liječnika, moći prenijeti na mlade kolege koje bi zadnjih 1-2 prije mirovine stariji liječnici mentorirali. Upravo zato, zadnjih 20 dana jako smo šokirani zaokretom koji je ministar donio očito politički pritisnut”, istaknula je.

Potaknuti parolama o amerikanizaciji i privatizaciji zdravstva koje se učestale floskule u javnoj diskusiji, predstavnici KoHOM-a i HLK kazali su kako su u posljednjih dva desetljeća više od 70 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koncesionari u privatnim ordinacijama i da će u narednih 5-10 godina 1000 takvih liječnika otići u mirovinu. Ukoliko se ne omogući prijenos ordinacija, stvorit će se značajan deficit stručnjaka primarne zdravstvene zaštite.

Kako je rekao Dragan Soldo, predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, 25 posto liječnika pod direktivom domova zdravlja konkretno znači da će županija, odnosno lokalna politika određivati koji liječnik smije, a koji ne otići u privatnu praksu, što nije primjereno. Također, drugi je problem zadržavanja mladih liječnika i specijalizanata na koje takva politika djeluje demotivirajuće i ograničavajuće.

Meri Margreitner, savjetnica predsjednika HLK za primarnu zdravstvenu zaštitu, naglasila je, pak, kako već sada u zdravstvenom sustavu nedostaje više od 500 timova primarne zdravstvene zaštite. Konkretno, u sustavu nedostaje 41 primarni pedijatar i isto toliko ginekologa. Već za tri godine, 490 liječnika obiteljske medicine otići će u mirovinu, od čega više od 84 primarnih pedijatara i 70 liječnika primarne ginekologije.

“Ovo je možda posljednji puta da možemo upozoriti – ako se ovakav Zakon donese, za pet godina nećemo uopće moći govoriti o primarnoj zdravstvenoj zaštiti kakvu želimo u Hrvatskoj. Za to će se vrijeme 400 ordinacija koje su sada privatne – ugasiti i neće nas imati tko naslijediti. Pedeset posto studenata zadnje godine medicine već je odlučilo otići u Irsku”, upozorila uje Krolo.

Svoje nezadovoljstvo, razočarenje i ogorčenost nepoštivanjem obećanja koje im je dano, na konferenciji su istaknuli i brojni mladi specijalizanti koji su na konferenciju za medije ponijeli i transparente.

“Moja kolegica u Slavoniji radi četiri ambulante u jednom danu, po 3-4 sata je u svakoj, a dobiva plaću samo za jednu, ako ima sreće dobije plaćeno prekovremene sate. Koji normalan čovjek ne bi pogriješio nakon dva dana takvog rada? Napominjem da joj plaća iznosi 6800-7400 kuna. Imam i kolegu koji u svojoj ambulanti nema EKG uređaj, a ne može ga niti sam kupiti jer nema mogućnost za otvaranje vlastite ordinacije, u kojoj bi mogao uzeti još jednog liječnika koji će raditi s njim i primjerice, povući novac iz EU fondova. Recite mi, što točno nije „štimalo“ kad smo mi svojim pacijentima htjeli poboljšati skrb? Normalno da se svi žale da zdravlje košta, kad nam ne date raditi”, istaknula je mlada liječnica Magdalena Šobar.

Ukoliko Ministarstvo zdravstva ne ispoštuje svoje obećanje i ne promijeni Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iz KoHOM-a naglašavaju kako su spremni na konkretne i decidirane akcije – prvenstveno štrajk.

“Osim štrajka, postoji i drugi način na koji ćemo iskazati svoje nezadovoljstvo, štiteći i struku i pacijente od „burnouta“. Jednostavno ćemo omogućiti sami sebi rad primjereniji medicinskoj struci, svakog pacijenta naručivat ćemo u određeno vrijeme, po pacijentu ćemo utrošiti 20 minuta i mehanizam rada svakako će biti usporeniji. To će se svesti na liste čekanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa će onda valjda političari reagirati, budući da je čekanje ono što političari ne vole”, istaknuli su predstavnici KoHOM-a.