Država ne može propisivati cijene po kojima će otkupljivači od seljaka kupovati pšenicu niti može otkupljivati veće količine žitarica za robne zalihe od planiranih.

Poruka je to Ministarstva poljoprivrede na žalopojke seljaka da su im ponuđene cijene otkupa pšenice premale, kao i na njihove prijedloge da država otkupi veće količine pšenice za robne rezerve, o čemu je nacional.hr već pisao.

‘Ministarstvo poljoprivrede ne formira cijene žitarica’

Kako su za nacional.hr kazali u ministarstvu kojeg vodi Josip Dabro, Ministarstvo poljoprivrede jedino može ponuditi usluge medijacije u procesu pregovora seljaka i otkupljivača žita i tako pomoći u procesu formiranja cijena.

“Ministarstvo poljoprivrede već niz godina ne sudjeluje u formiranju cijene ili u određivanju parametara za određivanje cijene žitaricama. To su uvjeti slobodnog tržišnog pregovaranja te usvojenog Pravilnika o žitaricama kojim se propisuju opći zahtjevi kvalitete za žitarice, kao i proizvode od žitarica koji se stavljaju na tržište“, stoji se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na upit našeg portala.

Nude usluge medijacije na ‘neutralnom terenu’

Dodaje se kako ministarstvo može ponuditi svoje usluge “dijaloga na neutralnom terenu“, kao što je radilo i do sada.

“Ministarstvo poljoprivrede, kao i niz godina do sada, može pozvati predstavnike grupacija proizvođača žitarica, otkupljivača, skladištara i mlinara i omogućiti im da u otvorenom dijalogu na ‘neutralnom terenu’ razgovaraju o tijeku žetvenih aktivnosti, o načinu fair play utakmice, jer je to i do sada bila praksa prije, odnosno tijekom žetve i otkupa“, napominje se u odgovoru ministarstva kojeg vodi Dabro za nacional.hr.

No, upozorava se, koje će se cijene na kraju postići u otkupu, čak i kada je riječ o Ravnateljstvu za robne zalihe, “ne može se propisivati kao obvezu, odnosno njih se ne može prejudicirati ili uvjetovati“.

‘Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže novcem za nabavu planiranih količina žitarica’

Naime, u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako Ravnateljstvo za robne zalihe radi sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama te raspolaže novcem za nabavu planiranih količina žitarica “na način kako to provode svake godine“.

Uz to, Ravnateljstvo za robne zalihe pod dirigentskom je palicom Ministarstva gospodarstva, a ne Ministarstva poljoprivrede.

“Potrebe Republike Hrvatske su oko 450 do 500 tisuća tona, dakle manje od polovice očekivanog uroda u ovoj godini. To znači da će nakon žetve vjerojatno biti ubran tržni višak koji treba izvesti u količini barem tolikoj kolike su nam potrebe. Za očekivati je da će ova žetva imati dobar i kvalitetan urod i iz tog razloga će ratari i trgovci na unutarnjem i vanjskom tržištu moći ponuditi žito dobre kvalitete“, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Čekaju li nas novi prosvjedi seljaka?

Poruke koje sada stižu iz resornog ministarstva hladan su tuš za seljake koji su očekivali da će im država – izravno ili neizravno, pomoći u dizanju cijene pšenice.

Naime, kako je za nacional.hr ovih dana kazao član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i njen nekadašnji predsjednik Mato Brlošić, otkupljivači pšenice seljacima uglavnom ni ne nude neku konkretnu cijenu, već im samo kažu da isporuče žito u skladišta, a da će se o cijeni razgovarati naknadno.

Jedini otkupljivač koji je izašao s konkretnom cijenom je Žito Osijek, no ta se cijena kreće u rasponu od 160 do 170 eura po toni i znatno je niža od cijene pšenice na europskom tržištu, koja se kreće oko brojke od 230 eura po toni, kazao je Brlošić.

Upozorio je da je cijena otkupa pšenice kakva im se nudi ne samo znatno ispod cijene u drugim europskim zemljama, nego i ispod granice rentabilnosti proizvodnje. Posljedica toga mogla bi biti propast mnogih poljoprivrednika, upozorio je tada Brlošić, dodavši kako dio seljaka prijeti i prosvjedima.

Žele ‘slovenski model’

Stoga je predložio da država otkupi veće količine pšenice za robne zalihe, i to po cijeni od 230 do 250 eura po toni, te tako pošalje poruku ostalim otkupljivačima po kakvoj bi cijeni trebali otkupljivati žito. Seljacima bi takva cijena omogućila da ostanu iznad vode, odnosno da posluju s dobiti do 25 eura po toni, i tako prežive.

Brlošić je kazao i da je susjedna Slovenija u vrijeme koronakrize, kada su cijene žitarica pale, od svojih seljaka otkupila žitarice po višoj cijeni od tržišne i i tako ih spasila.

Male šanse za državnu intervenciju

No, ako je suditi po porukama koje stižu iz Ministarstva poljoprivrede, hrvatski seljaci sada se ipak ne bi trebali nadati takvom tipu državne intervencije.

U tom ministarstvu ističu i kako redovito prate cijene žitarica na okolnim i zajedničkom europskom tržištu, kao i u svijetu.

“Globalni poremećaji posljednjih su godina uzrokovali izuzetnu oscilaciju i promjene cijene žitarica, a naročito kod pšenice. Tako se cijena pšenice kretala od jako visoke u jednom razdoblju do pada na vrlo nisku cijenu kasnije. Stoga su mnogi koji su iz špekulativnih razloga čuvali žito iz vremena žetve tijekom godine doživjeli nepopularan i značajan pad cijene“, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.

CIJENE PŠENICE Ogorčeni seljaci prijete novim prosvjedima, spas očekuju od DP-ovog ministra Dabre