Veleposlanik Hovakimian ponavlja mračnu propagandu koju je Armenija orkestrirala o Turskoj i pokušava obmanuti hrvatsko javno mnijenje
O intervjuu s Ashotom Hovakimianom, veleposlanikom Armenije akreditiranim u Hrvatskoj, koji je objavljen u Nacionalu od 20. listopada 2020. godine, svoje je stajalište, “jer sadrži iskrivljene činjenice i neutemeljene optužbe protiv Turske”, iznio Babür Hizlan, veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj.
“Najnovija pogreška gospodina Hovakimiana je tvrdnja da Turska nije članica grupe iz Minska. Uz mnoge druge pogreške i iskrivljene činjenice u cijelom tekstu, i ovdje se radi o pogrešci. Turska je od početka jedna od članica grupe iz Minska.
Stoga ne čudi što gospodin Hovakimian ponavlja mračnu propagandu koju je Armenija orkestrirala o Turskoj i pokušava obmanuti hrvatsko javno mnijenje. Tadašnji armenski predsjednik Serž Sargsjan podsjetio je na protokole o uspostavljanju diplomatskih odnosa s Turskom iz armenskog parlamenta u veljači 2015., što je još jednom pokazalo nevoljkost Armenije za dijalog s Turskom. Činjenica da gospodin Hovakamian nije spomenuo međunarodne sudske odluke donesene u korist Turske vezano uz zbivanja iz 1915. godine ni turski apel za uspostavljanjem zajedničkog povijesnog povjerenstva također govori sama za sebe. Turska je ta koja je Armeniji predložila osnivanje zajedničke komisije sastavljene od turskih i armenskih povjesničara koja bi imala zadatak proučiti događaje iz 1915. u arhivima Turske i Armenije i svim ostalim relevantnim arhivima u trećim zemljama i podijeliti svoja otkrića s međunarodnom javnosti.
Što se tiče sukoba oko Gorskog Karabaha, za razliku od onoga što gospodin Hovakimian pokušava prikazati, Turska želi postići pregovaračku nagodbu zasnovanu na teritorijalnoj cjelovitosti Azerbajdžana u skladu s međunarodnim pravom, rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i odlukama OESS-a kako bi se osigurali trajni mir i stabilnost u regiji. Armenski veleposlanik nije spomenuo činjenicu da četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a (Rez. 822, 853, 874, 884) usvojene 1993. pozivaju na trenutno, potpuno i bezuvjetno povlačenje s okupiranih azerbajdžanskih teritorija. Armenija ignorira sve ove rezolucije i odluke već gotovo 30 godina.
Naša podrška Azerbajdžanu ne temelji se samo na našim posebnim vezama, već također proizlazi iz činjenice da je Azerbajdžan na pravoj strani kad govorimo o međunarodnom pravu. Međutim, Turska nije stranka u ovom sukobu i nije prisutna na bojnom polju. Turska samo daje snažnu političku i moralnu potporu Azerbajdžanu. S tim u vezi, armenski navodi o turskom sudjelovanju na terenu i o borcima izvana neutemeljeni su i iracionalni.
Armenska kampanja dezinformacija u vezi s trenutnim sukobom, kao i s povijesnim zbivanjima ima cilj skrenuti pozornost sa svoju tri desetljeća dugu ilegalnu okupaciju 20 posto međunarodno priznatih teritorija Azerbajdžana.
Koristeći ovu prigodu, želim priložiti i otvoreno pismo turske manjine u Hrvatskoj upućeno našem veleposlanstvu o sukobu između Azerbajdžana i Armenije”.
M. Babür Hizlan,
veleposlanik Republike Turske
Otvoreno pismo hrvatskoj javnosti Turske zajednice u Hrvatskoj: Armenija pokušava ostvariti Miloševićev san
“Sjećate li se još što je Milošević pokušavao ostvariti dok se Jugoslavija raspadala? Pokušao je okupirati naše hrvatsko tlo, koristeći za izliku činjenicu da na njemu žive i Srbi. Upravo to isto Armenija pokušava učiniti u Gorskom Karabahu. Armenija, uz tvrdnju da u azerbajdžanskoj pokrajini Gorski Karabah žive i Armenci, već gotovo trideset godina drži pod okupacijom 20% azerbajdžanskog teritorija. Ne smiju se zaboraviti ni muke koje već 30 godina proživljava više od milijun azerskih Turaka protjeranih iz svojih domova u regiji koju Armenija drži pod okupacijom.
Što smo mi bili učinili kad je Milošević napao našu Hrvatsku? Spasili smo našu zemlju u Domovinskom ratu. To je upravo ono što Azerbajdžan čini danas. Vodi domovinski rat kako bi oslobodio svoj teritorij koji se već trideset godina nalazi pod armenskom okupacijom i prema kojem Armenija ima napadački nastup kako bi ga još više proširila.
Kao hrvatsko društvo, baš kao što smo uspješno okončali naš Domovinski rat, tako trebamo podržati i Azerbajdžan koji ga danas vodi.”
Bari Ahmedi, predstavnik turske nacionalne manjine grada Zagreba i predsjednik Udruge Turaka Hrvatske
HOVAKIMIAN: ‘Erdoğan vodi ekspanzionističku politiku i politički i vojno podržava Azerbajdžan’
Komentari