Nekadašnji predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS), a danas državni tajnik u MORH-u Branko Hrg, još je jednom objasnio zašto Hrvatska planira kupiti 394 rakete GMLRS dometa 80 kilometara za HIMARS, ali ne i one s dužim dometom poput ER GMLRS i ATACMS. Osvrnuo se i na daljnju modernizaciju HV-a te povećanje izdvajanja za obranu.

“Na početku bih dao precizniji podatak vezano za izdvajanja. U odnosu na 2016. godinu, izdvajanja za obranu porasla su za 142 posto. Sada smo, u NATO standardima na dva posto izdvajanja za obranu i 20 posto za opremanje”, rekao je državni tajnik.

To govori, kako je ustvrdio, “da se dvadesetak godina nije ulagalo u HV“.

“Vojska je imala zastarjelu opremu vrlo upitne kvalitete i uporabljivosti. Jednostavno je bilo vrijeme da se nešto napravi. Danas se postavlja pitanje je li to trebalo nabavljati, trebalo je“, ustvrdio je Hrg.

PLIVAMO U NOVCU Nakon aviona i tenkova idemo u nabavu i raketnog sustava HIMARS

Nabava HIMARS-a: Mi nemamo napadačke afinitete

Hrg se osvrnuo i na proces nabave HIMARS-a.

“Kad radiš s Amerikancima, tu postoji unificirani model kako se radi. Tu nema nepoznanica. HIMARS je jedan od najmodernijih sustava”, rekao je.

Na pitanje o tome zašto Hrvatska neće nabavljati rakete dužeg dometa poput ER GMLRS ili ATACMS, odgovorio je kako Hrvatska nema “napadačke afinitete”, ali i ostavio mogućnost za nabavu raketa većeg dometa.

“Uvijek trebamo gledati da mi nemamo napadačke afinitete, nego obrambene“, naglasio je Hrg.

“Na saborskom Odboru za obranu je bilo govora oko toga. Lanser je isti. Mi smo uzeli takve rakete sukladno zahtjevu vojske, ali se isto tako mogu uzeti rakete koje se mogu lansirati dalje“, rekao je.

Upitan je li nabava HIMARS-a povezana s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, odgovorio je da to nije istina te da je proces počeo još početkom godine.

“To bi značilo da smo mi u Hrvatskoj znali tko će pobijediti na američkim izborima. To je proces koji je započet još početkom godine i koji traje. Nema nikakvih izbora u SAD-u. Mi smo naslonjeni na NATO i realno gledajući, jako puno opremanja je bilo u suradnji s američkom vladom”, rekao je.

SELAK: ‘Može li tenk srušiti dron? Oružje kupujemo previše stihijski’

Nastavak ulaganja, povećanje materijalnih prava vojnika

Hrg je, odgovarajući na pitanje je li HV do 2016. godine bio zanemarivan, odgovorio kako je to, na žalost, točno.

“Nažalost, to je točno, ali bitno je za naglasiti da se vojska ne oprema samo naoružanjem, nego se unatrag osam godina radi na podizanju materijalnog standarda i prava vojnika. Što ti znači naoružanje ako nemaš vojsku”, istaknuo je.

“Morat će se mijenjati Zakon o obrani, vrijeme nas je tu pregazilo i moramo se prilagoditi”, naglasio je Hrg.

“Imali smo pad interesa za dragovoljno vojno osposobljavanje i ostanka u službi. Sad imamo trendove povećanja. Vjerujemo da je sve ovo što smo napravili rezultiralo tim”, dodao je.

Govoreći o procesu isporuke obalno-ophodnih brodova, ukazao je kako se ministar obrane Ivan Anušić početkom mandata intenzivno uključio u taj proces.

“Opremanje vojske i nabava nije kao otići u trgovinu i kupiti nešto s police. OOB je počeo 2014. godine, do 2018. su svi trebali biti isporučeni. Ministar Anušić se početkom mandata aktivirao upravo povodom tog pitanja”, rekao je Hrg za HRT.

MODERNIZACIJA ORUŽANIH SNAGA Hrvatska vojska imat će moćne HIMARS-e, Amerika odobrila prodaju!