Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) svečano je u petak obilježio 25. godinu rada te su tom prigodom uručene godišnje nagrade za ljudska prava mons. Mati Uziniću, Udruzi Franak i Goranu Aleksiću, HRT-ovoj emisiji “Imam problem” te međunarodna nagrada HHO-a za životno djelo Tanji Petovar, posljednjoj predsjednici Helsinškog komiteta u Jugoslaviji.

Petovar je zahvalila HHO-u za sjećanje na tome da je prije 25 godina sudjelovala u postavljanju temelja Odbora. “Sve nas je tada povezivalo opredjeljenje da se u ime viših nacionalnih i državnih interesa i ciljeva ljudi ne mogu ubijati, proganjati i lišavati prava na siguran i dostojanstven život. Dosadašnje iskustvo i rezultati rada ulijevaju vjeru i nadu da će i sljedećih 25 godina HHO dosljedno slijediti svoju misiju”, rekla je.

“Nagrada Sulejman Mašović – Luka Vincetić – Jovan Nikolić” za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji uručena je dubrovačkom nadbiskupu Uziniću koji je kazao kako ga ona obvezuje da se još više založi za ekumenizam i međureligijski dijalog.

“Nagrada Miko Tripalo” za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom protekle godine koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde, uručena je Udruzi Franak i saborskom zastupniku Goranu Aleksiću koji je poručio da nastavlja borbu za povrat preplaćenih kamata te prozvao vlast da ne čuje ono što im govori – da banke nezakonitim kamatnim stopama pljačkaju hrvatske građane.

“Nagrada Joško Kulušić” za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja dodijeljena je emisiji HRT-a “Imam problem” odnosno novinarima i urednicima emisije Sanji Brajković, Marini Medved Pulić, Mireli Micek,  Branku Potkrajčiću, Saši Užareviću, Jagodi Martinović, Ani Milić i Larisi Banek te Miljenku Cvitanoviću – Minji, koji je kazao kako svojom emisijom žele pomoći potrebitima tako da “odgovornima ne daju mira”.

Svečanost je održana pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović čiji je izaslanik bio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, koji je pročitao njezin govor u kojem predsjednica ističe da su djelovanjem HHO-a ljudska prava mnogih pojedinaca i skupina u Hrvatskoj bila bolje i više zaštićena, a u mnoge zakone ugrađeni vrlo visoki standardi zaštite ljudskih prava.

“Zahvaljujući vašem radu tijekom proteklih četvrt stoljeća na neke smo pojave posebno u slučajevima diskriminacije ili sumnje na diskriminaciju  zbog nacije, vjere, uvjerenja i životnog nazora postali kao društvo mnogo osjetljiviji”, poručila je Grabar-Kitarović.

Istodobno nam se, međutim, upozorava predsjednica, dogodilo da su mnoge pa i vrlo velike skupine stanovništva potpale pod neku vrstu marginalizacije ili diskriminacije. Navodi da već godinama nije riješen problem oko 300 tisuća blokiranih, problem preniskih minimalnih plaća i neisplate plaća te nezaposlenost, zbog čega, kaže, svake godine deseci tisuća građana odlaze iz Hrvatske.

Ističe i problem vršnjačkog nasilja i nasilja nad ženama, izloženost žena radnim uvjetima koji izravno ugrožavaju njihovo pravo na zdravlje i na dostojanstvo, osobni i obiteljski život.

Nedvojbenim stoga smatra da dosadašnja društvena paradigma zaštite ljudskih prava nije dala željene učinke, a drži da uzrok nije u manjku svijesti o ljudskim pravima, već u manjku svijesti o obvezama i odgovornostima koje imamo kao članovi društva.

Smatra da je stoga, u kontekstu odgoja i obrazovanja, potreban “nov pristup odgoju za ljudska prava koji će u mnogo većoj mjeri inzistirati na suodnosu između prava i odgovornosti”.

Čičak: Susret Grabar-Kitarović i Vučića hrabar iskorak prema budućnosti

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak u svom se govoru, među inim, osvrnuo i na nedavni susret predsjednice Grabar-Kitarović i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kazavši kako taj susret predstavlja hrabar iskorak prema budućnosti.

“Naša dilema je vrlo jednostavna – hoćemo li nastaviti politiku rata drugim sredstvima ili podvući crtu i pokušati razgovarati o svemu što se događalo na ovim područjima tijekom posljednjeg rata”, kazao je i naglasio kako je potrebno okrenuti se budućnosti.

Neosporna je činjenica je da je Hrvatska bila žrtva agresije, dodaje Čičak, no “25 godina poslije rata naprosto uživati u činjenici da smo bili žrtva dovodi nas u onu situaciju u kojoj su Srbi na nož dočekali svaku ideju o hrvatskoj državi, pravdajući se da to čine zato jer su bili žrtve tijekom NDH”.

Kaže kako glavna značajka susreta Grabar-Kitarović i Vučića “leži u činjenici da je tim susretom razbijena paradigma ‘regiona’ kao platforme za pomirenje” te u vodu pale “sve teze da nam trebaju neki dežurni arbitri, neki prevodioci”.

“U tom kontekstu HHO je u nekoliko navrata odbio ono što se danas nudi kao projekt REKOM (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ). Mi se ne želimo miriti s drugima na jugoslavenskoj platformi. Mi ne prihvaćamo to da nam neke nevladine organizacije određuju što je pravna država, koga treba suditi, koga ne. Gotova je to stvar”, poručio je.

Hrvatska ulaskom u EU, formalno gledano, sa stajališta međunarodnih kriterija, ima osposobljeno pravosuđe ili bi morala imati, da sama obavi sve ono što pred nju stavlja međunarodni i domaći pravni sustav, ustvrdio je.

Jedan od utemeljitelja HHO-a Ante Gavranović podsjetio je na vrijeme osnivanja Odbora i njegove osnivače, kazavši kako je HHO tada, zbog oštrog suprotstavljanja grubom kršenju ljudskih prava i politici, što je u to vrijeme gotovo bilo jednako nacionalnoj izdaji, stekao glas supstituta hrvatske opozicije.

HHO je kroz svoj rad, ustvrdio je, uspio nametnuti visoke standarde ljudskih prava. “Sigurno je da je HHO pomagao u oblikovanju društvenih odnosa na našim prostorima i sigurno je da bi ukupnost ljudskih prava bila drukčije strukturirana bez aktivnosti vezanih iz HHO”, ustvrdio je.