Gostovanjem u emisiji Studio 4 HRT-a, članovi HGSS-a, naglasili su svoju spremnost za turističku sezonu, ali i istaknuli problem naplaćivanja kazni kod neodgovornih turista i nedostatak helikoptera.

Darko Beljak, tajnik HGSS-a, ističe kako je uobičajena situacija početkom svake turističke sezone, da mnogi ljudi žele ljeti spojiti more s planinama koje su neposredno blizu i onda ne shvaćaju ozbiljnost situacije.

– To se ne događa često u Alpama, gdje se zna da su planine visoke i teške za uspone. Kod nas blizina mora i godišnji natjera ljude na aktivniji turizam, misle to je tu blizu, onda neprikladno obučeni, onda znaju zalutati i dehidrirati te onda mi moramo reagirati.

Beljak ističe kako nisu turisti samo neadekvatno opremljeni, nekad se zna dogoditi da imaju i opremu i vodu, ali jednostavno krivo planiraju ture istraživanja.

– Neki ljudi se ne informiraju da je visinska razlika 1600-1700 metara, to je inače u brdima pet sati hoda i normalno da ih uhvati noć.

Petar Prpić, član HGSS-a kaže kako konstantno imaju takve akcije, da su japanke ili šlape urbani mit i sinonim za sve one koji se upute ne opremljeni u planine.

– U tu neopremljenost spada nepoznavanje područja, neimanje karte i dovoljno vode i neimanje pune baterije.

Kroz plakate idu s dozom humora i cinizma, da bi doprli do ljudi, da bi poruka postala viralnija na društvenim mrežama. Puno više ljudi vidi i pročita poruku, dođe do turista, što je HGSS-u i cilj, objašnjava Prpić.

Tajnik HGSS-a, smatra da nije tako lako sprovesti zakone gdje bi se kažnjavalo nesmotrene turiste koji ugrožavaju sebe i druge.

– S obzirom koliko imamo akcija tijekom godine, na ove turiste o kojima se govori i koji su medijski istaknuti, ne spada više od 20 posto. Znači, osamdeset posto je domaćeg stanovništva, i mi imamo jako puno potraga koje neke inozemne službe ne rade.

Beljak kaže kako njihove akcije ubrajaju berače gljiva, starije, nemoćne ljude te nesretne pastire, te da je od takvih ljudi teško naplatiti pomoć.

– U drugim državama, ako čovjek nema sredstvo plaćanja, oduzme mu se putovnica. To gorska služba ne može raditi.

Prpić ističe kako su uvijek spremni i dostupni. Kao i po zimi kad je snježno nevrijeme kao i u proljeće kad su poplave, i kad je turistička sezona.

– Minimum opreme je da ima mobitel, iako otkad su se pojavili mobiteli nama se broj intervencija utrostručio. Imate puno slučajeva kad ljudi zalutaju, kad bi trebali malo razmisliti, ili im padne mrak u desetom mjesecu navečer, oni nazovu GSS i traže spas, objašnjava Beljak.

Ove sezone susreli su se s velikim izazovom. Višednevna potraga za ženskom osobom na Mljetu.

– Najzahtjevnija akcija ove sezone bila je akcija spašavanja ženske osobe, prije dvanaest dana na Mljetu. Mljet je Nacionalni park, i ima uređene staze, međutim, to je veliko područje, slabo naseljeno, dvanaest dana je trajala teška potraga, psi, dronovi, čamci, ali bez uspjeha.

U skorijoj budućnosti moraju riješiti helikoptersku službu koja nije potrebna samo njima već i za prometne nesreće.

– Mi smo operativna snaga civilne zaštite u slučaju potresa, poplava, i što se pokazalo kroz proteklih godina gdje se kroz naš način organiziranja gdje smo svi volonteri i motivirani gdje su neke profesionalne službe bile puno složenije i skuplje koje bi to radile, izjavio je Beljak.