Promet nekretninama stagnira već nekoliko godina, a Hrvatska gospodarska komora (HGK) mišljenja je da uvođenju poreza na nekretnine treba pristupiti vrlo oprezno, istaknuto je u Zadru na 25. forumu poslovanja nekretninama, kojeg organizira Komora.

Prema mišljenju HGK uvođenju poreza na nekretnine treba pristupiti vrlo oprezno i u proces donošenja zakona uključiti struku kako bi se kvalitetno sagledale i predvidjele sve pozitivne i negativne posljedice takvog poreza, izvijestili su iz Komore.

“Negativne posljedice uvođenja poreza na nekretnine mogle bi loše utjecati na većinu građana, a posljedično i za cijelo gospodarstvo”, ističe potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.

Iz HGK prenose i izjavu zamjenice ravnatelja Porezne uprave Marijane Vuraić Kudeljan da “porez na nekretnine u ovom trenutku ide kao supstitut komunalnoj naknadi”.

Ona je istaknula i kako je Porezna uprava osnovala radnu skupinu koja analizira porezni sustav, a rezultat njihova rada se očekuje krajem lipnja, te kako je povezivanje sustava Porezne uprave sa sustavom javnih bilježnika dodatni korak u osiguranju nadzora nad pravovremenom prijavom nastanka porezne obveze.

Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milan Rezo naveo je kako su u pripremi izmjene Zakona o gradnji usporedo s izmjenama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, čime bi se znatno ubrzao i pojednostavio proces provedbe postupka izvlaštenja, izdavanja građevinske i uporabne dozvole kroz sustav eDozvola, kojim će se dozvole učitavati kao digitalni zapisi s digitalnim potpisom.

Rezo je dodao i kako Ministarstvo analizira provedbu zakona o gradnji, o prostornom uređenju i o građevinskoj inspekciji te da su za potpunu digitalizaciju u pripremi izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju i izgledu idejnih i glavnih projekta, a podsjetio je i na projekt “eNekretnine” koji će uskoro sadržavati evidenciju prometa nekretnina i evidencije prijava javnobilježničke komore.

U priopćenju o godišnjem okupljanju svih subjekata koji sudjeluju u poslovanju nekretninama, a koje već 20 godina organizira Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK, se prenosi kako su tržište i cijene nekretnina u Hrvatskoj još uvijek u fazi stabiliziranja te da su za bitnije pomake nužna pozitivnija kretanja na tržištu rada i dovršetak procesa razduživanja stanovništva.

Po podacima koje je iznio Zaher, prosječne cijene nekretnina u Hrvatskoj su u prošloj godini u cjelini smanjene za gotovo 3 posto, dok istovremeno cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji rastu.

Zaključeno je kako je promet nekretnina u stagnaciji te se već nekoliko godina kreće se na razini oko 180.000 jedinica, a zamijetan je pad trgovine građevinskim i poljoprivrednim zemljištem.

“Broj stranih vlasnika nekretnina u blagom je porastu, a Slovenci i Nijemci posjeduju najviše hrvatskih nekretnina. U prošloj godini, ruski državljani bilježe najveći rast među stranim kupcima nekretnina u Hrvatskoj i to za 438 posto u odnosu na 2014. godinu”, navode iz Komore.

Po podacima HGK, proteklih devet godina se povećava stručni kadar u ovoj djelatnosti pa je do danas stručni ispit za agente položilo gotovo 3000 osoba, a na tržištu djeluje 829 pravnih i fizičkih osoba – posrednika u prometu nekretninama.