Hrvatsku su u 2020. godini pogodili razorni potresi, a šteta koju su ostavili iza sebe premašuje brojku od sto milijardi kuna. Mnogi su građani u njima izgubili imovinu koju su stjecali cijeli život, stoga ne čudi da je odmah nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku porastao interes za osiguranjem od potresa. Novi veliki potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji sigurno će dodatno osvijestiti potrebu ljudi za osiguranjem imovine. Hrvatska gospodarska komora u ponedjeljak je izvijestila da su premije osiguranja od potresa povećane za 28 posto, a očekuje se i dodatni rast.

Društva za osiguranju stoje na raspolaganju u prijavi šteta i pozivaju građane da prijavljuju štete on-line uz preporuku da unaprijed pripreme fotografije oštećenja kako bi se proces prijave ubrzao. Rokovi za isplatu šteta ne mogu biti dulji od četrnaest dana, računajući od trenutka kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (osim ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme), a osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

“Rezultati pokazuju da se nakon potresa u trećem mjesecu povećala svijest o potrebi osiguranja imovine te broj polica osiguranja kontinuirano raste. Procjenjuje se da će premija osiguranja od potresa na kraju godine iznositi oko 110 milijuna kuna, što je rast od 28 posto u odnosu na proteklu godinu, a broj osiguranja porast će na 140.000 tisuća, odnosno za oko 30 posto. Prosječna premija osiguranja od potresa iznosi 800 kuna”, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher, dodavši kako se očekuje dodatni val rasta premija i nakon razornih potresa otprije par dana.

Iako premija osiguranja imovine raste, ona trenutno iznosi 48 eura po stanovniku, što je i dalje znatno manje od EU prosjeka gdje iznosi 168 eura. Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim EU zemljama posebno je zabrinjavajući imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi.

Kada se gleda osiguranje općenito, udio premije osiguranja u BDP-u u Hrvatskoj iznosi 2,62 posto, dok je prosjek zemalja EU 7,19 posto. Premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 347 eura što je 6 puta manje od prosjek EU gdje iznosi 2 170 eura. Zbog svih ovih podataka važno je podići razinu svijesti o važnosti osiguranja i koristi koje imaju kako građani tako i država.

Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, kazao je da, iako je zabilježen povećani interes za osiguranje imovine nakon razornog potesa u Zagrebu, u Hrvtaskoj je svijest o važnosti osiguranja i dalje niska. “Na svima nama u industriji je zadatak da građane, ali i kompanije i državu educiramo o važnosti osiguranja koje je posebno važno u nesigurnim i kriznim okolnostima. Osiguranje donosi sigurnost i značajno smanjuje financijski teret kad se dogode nepogode”, poručio je Vučković.

U Hrvatskoj su, dodao je, od rizika od potresa posebno izložena područja oko Zagreba, Rijeke, dalmatinske Zagore i južne Dalmacije.

Nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku osiguravatelji su promptno i efikasno reagirali pa je do kraja studenoga isplaćeno ukupno 237,5 milijuna kuna i obrađeno 7.269 odštetnih zahtjeva građana. Iskustva iz zagrebačkog potresa pokazala su i kako je jedan od najvećih problema bio iznimno mali postotak višestambenih zgrada koje imaju osiguranje od potresa.

Poboljšanju trenda osiguranja u sljedećoj godini, kaže, terbala bi doprinijeti i obaveza prema kojoj bi suvlasnici zgrada trebali osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika i dopunskih rizika kao što je potres. Doprinos promjeni trenda također bi trebala dati i tijela države zadužena za upravljanje imovinom koja vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja mogu dodatno potaknuti gospodarstvo i građane na odgovarajuću osigurateljnu zaštitu.