Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018., a temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj županiji, a neka jadranska mjesta ljeti imaju i pet puta više stanovnika nego inače, stoji u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u svojem istraživanju nazvanom “Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni” pokušao otkriti koliko naša jadranska mjesta i županije “brojčano” narastu tijekom špice sezone.

Napravili su izračun koji kao rezultat daje procjenu povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i jačim turističkim središtima. Pritom su uzeli  u izračun povećanje populacije u pojedinoj županiji, gradu ili općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista isključivo u komercijalne smještajne objekte što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od izračunatih.

Simulacija je tako pokazala da Istarska županija u kolovozu ima 129 posto više ljudi nego inače, Zadarska 66 posto, Šibensko-kninska 60 posto, Primorsko-goranska 55, Dubrovačko -neretvanska 54 i Splitsko-dalmatinska 40 posto.

U srpnju je rast bio tek nešto manji, od 39 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 119 posto u Istarskoj županiji. Zadarska je u srpnju, procjenjuje se, imala 63 posto više stanovnika,  Šibensko – kninska 57 posto, Primorsko-goranska 51 i Dubrovačko-neretvanska 39 posto.

Vezano uz mjesta i gradove neka od njih će tijekom vršnih ljetnih mjeseci imati i pet puta više stanovnika nego inače. Primjerice, doduše omaleni,  Nin imat će 447 posto više stanovnika u kolovozu, Medulin čak 469 posto. Mali Lošinj, nadalje, 265 posto, Crikvenica gotovo 200 posto, Vodice 176, a Makarska 116 posto. Veliki Split, s druge strane, imat će tek 11 posto više stanovnika u centralnom ljetnom mjesecu, nešto manji Zadar 24 posto. No zato će biser Istre – Rovinj – pucati pod povećanjem broja stanovnika od 261 posto. Dubrovnik u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 posto.

Ni srpanj ne nudi dramatično drugačije brojke pa će, primjerice,  spomenuti Mali Lošinj imati 246 posto više stanovnika, Crikvenica 188 posto, Nin 431, Vodice 166, Rovinj 231, Medulin 421 posto i sl.

U analizi HGK navodi se i da je 2017. bila još jedna rekordna godina u nizu po broju turističkih dolazaka (17,4 milijuna) te po broju turističkih noćenja u smještajnim objektima (86,2 milijuna), kao i da najveći udio u strukturi noćenja stranih turista posljednjih godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Mađarske i Slovačke.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu, u srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto. Pri tom je u 2017. godini čak 49,2 milijuna noćenja, odnosno oko 95 posto ukupnog broja noćenja, u ta dva mjeseca ostvareno u šest priobalnih županija i to ovim redom: Istarska županija 15,2 milijuna ukupnih noćenja, Splitsko-dalmatinska 10,6 milijuna., Primorsko-goranska 9,3., Zadarska županija 6,5., Dubrovačko-neretvanska 3,8. te Šibensko-kninska 3,8 milijuna.