Na stručnom skupu pod nazivom “Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet”, koji je u ponedjeljak održan u Karlovcu, predstavnik Hrvatske gospodarske komore (HGK) predložio je da se u interesu smanjenja nameta poslodavcima smanji kvota zapošljavanja invalida, a pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom tome se suprotstavlja jer praksa daje dobre rezultate.

Poticaji i prilagodbe radnih mjesta po potrebama osoba s invaliditetom, koje se provode tri godine u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, očito daju rezultate jer je u prvoj godini bilo zaposleno 40 posto više osoba sa smanjenim faktorom radne sposobnosti i invaliditetom, prošle godine daljnjih 15 posto više, a s najnovijim smanjenjem broja nezaposlenih osoba i dalje rastu prilike za zapošljavanje donedavno nezapošljivih osoba, uz daljnje prilagodbe, ali i profesionalnu rehabilitaciju, ustvrdila je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević.

Objasnila je da za prilagodbe služi novac koji u poseban fond uplaćuju poslodavci koji nemaju kvotu osoba s invaliditetom od najmanje tri posto.

Taj novac izdašnije tek treba početi koristiti za profesionalnu rehabilitaciju jer je mnogo osoba čije se preostale radne sposobnosti ne mogu koristiti bez dodatnog osposobljavanja za konkretno radno mjesto, po potrebi poslodavaca, pa će pravobraniteljica predložiti zakonske izmjene u tom smjeru jer – što vrijedi što imamo novčani fond za prilagodbu radnog mjesta, npr. dostupnost radnome mjestu ili posebno računalo za slijepe osobe, kad konkretna osoba nije osposobljena za rad na tome mjestu, a mogla bi biti, rekla je Pekeč Knežević.

Savjetnik HGK za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović najavio je da će se u interesu smanjenja nameta poslodavcima predložiti smanjenje obveze plaćanja s dosadašnjih tri na dva posto, to jest da poslodavci ubuduće plaćaju naknadu ako na pedeset zaposlenih osoba nemaju jednu osobu s invaliditetom, a ne kao do sada na dvadeset zaposlenih jednu osobu s invaliditetom.

Pekeč Knežević jasno je rekla da je njihovo stajalište suprotno jer treba nastaviti praksu koja daje rezultate, to prije što je nezaposlenost sve manja pa je prilika da prije nezapošljive osobe, uz profesionalnu rehabilitaciju i prilagodbu radnog mjesta, pronađu svoje mjesto na tržištu rada, a poslodavci lojalne radnike bez uvoza radne snage.

Vidović se zauzeo za to da se i dalje ruše predrasude o invalidima te je istaknuo da je Fina u svojim pisarnicama prošle godine zaposlila 22 osobe s invaliditetom prilagodivši im radna mjesta koliko je bilo potrebno.

“Dojmovi o tim novozaposlenim djelatnicima su izvrsni, pokazali su se izvrsnima i vrlo odanim radnicima koji rijetko idu na bolovanje te imaju izvrstan radni učinak”, istaknuo je Vidović.

U Hrvatskoj živi oko pola milijuna osoba s invaliditetom od kojih je polovica u radno aktivnoj dobi, ali ih je samo 17.000 zaposleno iako su stupnjevi i vrste njihova invaliditeta vrlo raznoliki.

Govoreći o primjerima domaćina, tajnik HGK – Županijske komore u Karlovcu Damir Furdek je rekao da je trenutačno na karlovačkom HZZ-u 6328 nezaposlenih, manje nego što je bilo prije početka krize prije devet godina, da je od tog broja oko 12 posto osoba s invaliditetom ili smanjenim faktorom radne sposobnosti te da ima dobrih primjera jer u posljednje vrijeme pronalaze posao u tvrtkama poput Čistoće, Zelenila, PPK, Žitoproizvoda, Meduze i Lana tiskare.

Za njihovo je zapošljavanje najčešće bilo potrebno osigurati pristupačno ili malo prilagođeno radno mjesto, te bi svi poslodavci trebali znati da država za njihovo zapošljavanje nudi konkretne poticaje i refundiranje troška prilagodbe, istaknuo je Furdek.