Glasnogovornik Vlade Marko Milić službeno je potvrdio da je šef MOL-a lagao kad je rekao da MOL nije dobio ponudu hrvatske vlade za otkup dionica Ine od MOL-a

Zsolt Hernádi, predsjednik i izvršni direktor mađarskog MOL-a, u odsutnosti u Hrvatskoj pravomoćno osuđen zbog davanja mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, u prošlotjednom intervjuu RTL televiziji iz svog ureda u Budimpešti iznio je niz laži i manipulacija, što je Nacionalu potvrdilo nekoliko visokih izvora dobro upoznatih sa slučajem Ina – MOL, a jednu od laži koje je Hernádi iznio demantirao je službeno u izjavi za Nacional čak i glasnogovornik Vlade Marko Milić.

Hernádi je, naime, ustvrdio da se o otkupu dionica Ine od MOL-a nije moglo razgovarati jer takva ponuda nikada nije ni stigla do njih.

“To što je Plenković najavio da želi otkupiti Inu, ja apsolutno razumijem da on želi otkupiti Inu. Ja pak kažem da je Ina jako dobra kompanija, Ina je izvrsna kompanija u kojoj mi volimo biti i želimo je dalje razvijati. Od ovog trenutka lopta nije na našem terenu. Ako netko nešto želi, neka kaže: volio bih to kupiti za ovaj ili onaj iznos. Mi i dalje ne želimo Inu prodati jer Ina je dio nas, mi smo zajedno dobri. Ovo je lijepa europska storija uspjeha”, rekao je najprije Hernádi, a potom na pitanje pod kojima uvjetima bi MOL bio spreman prodati Inu, odgovorio:

“Kad bih je htio prodati. Ali zašto bih ja bio taj koji nudi cijenu, ako je ne želim prodati? Ako netko nešto želi, doći će. Ako vas netko zaprosi, stat će pred vas. Naravno, mi ništa sličnog nismo dobili.”

Budući da je time šef najveće energetske kompanije u Mađarskoj, koja je strateški partner Vladi u Ini, de facto neizravno optužio premijera Plenkovića da je lagao hrvatskoj javnosti kad je rekao da je Vlada predala MOL-u ponudu za otkup dionica Ine, ali da oni na to nisu pristali, Nacional je uputio upit glasnogovorniku Vlade da pojasne Hernádijeve navode.

“Hernádi nije sudjelovao u konkretnim razgovorima između Vlade RH i MOL-a o mogućem otkupu dionica MOL-a u Ini. Ti razgovori su vođeni između tadašnjeg ministra Tomislava Ćorića s glavnim izvršnim direktorom MOL Grupe Molnárom, uz sudjelovanje predstavnika investicijskog savjetnika Lazarda kojeg je angažirala Vlada. Vlada je od 2019. kada je sklopljen ugovor s Lazardom koji je započeo proces dubinskog snimanja Ine, aktivno radila na mogućem otkupu MOL-ovih dionica”, tvrdi Milić.

On je pojasnio da je u ljeto 2020. Lazard predstavio svoje izvješće o vrijednosti Ine temeljeno na izvješćima koja su mu dostavili drugi savjetnici – pravni, financijski, okolišni – slijedom dubinskog snimanja poslovanja kompanije.

“Izvješće je pokazalo da je vrijednost Ine u vertikalnoj integriranosti poslovanja, tj. Ininoj prisutnosti u istraživanju i proizvodnji, rafinerijskom poslovanju te maloprodaji. Konkretnije podatke o procjeni vrijednosti Ine Vlada nije mogla i ne može objaviti prije svega jer je Ina kompanija listana na Zagrebačkoj burzi te bi iznošenje bilo kakvih brojki predstavljalo ponašanje koje može izazvati distorziju na tržištu u suprotnosti s odredbama Zakona o tržištu kapitala i Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti. Javno smo komunicirali da je preduvjet realizacije transakcije da se prodavatelj i kupac dogovore oko cijene i drugih uvjeta. Po zaprimanju Lazardova izvješća, u studenome i prosincu 2020. održano je nekoliko krugova razgovora s MOL-om kada je predstavljena okvirna Vladina ponuda za otkup dionica MOL-u, o čemu je javnost izviještena”, poručio je Milić.

No o čemu se zapravo radi pojasnio je neformalno izvor blizak Vladi:

“S Hernádijem se nije niti namjeravalo niti trebalo razgovarati s obzirom na presudu i postupak izručenja.”

Čak i ako je tako, postavlja se pitanje zašto Vlada nije odmah reagirala na očito izrečene laži u javnom prostoru, a s obzirom na to da je Hernádi kao čelni čovjek MOL-a, čak i ako nije bio na pregovorima s hrvatskim ministrom Ćorićem, o tome ipak morao imati neke informacije.

No to nije jedina laž koju je prošlog tjedna u kamere izrekao Hernádi.

Zanimljivo je da Nacionalovi izvori smatraju da je zapravo jedina istina koju je u tom intervjuu izrekao Hernádi to da Vlada zapravo nije ni htjela otkupiti dionice Ine od MOL-a i da je, po njima, sve bila jedna velika farsa. No sve drugo što je Hernádi rekao po tvrdnjama Nacionalovih izvora može se temeljito demantirati.

Primjerice, jedan od ključnih momenata bio je kad je on novinarki RTL-a Damiri Gregoret opisivao kako na tajnovitom sastanku s bivšim premijerom Sanaderom u restoranu Marcelino, gdje su usputno rečeno bili bez mobitela, na papirić ispisivao broj telefona nekog mađarskog političara kojeg je Sanader želio kontaktirati.

Zsolt Hernádi, predsjednik i izvršni direktor MOL-a, dao je prošlog tjedna intervju RTL-u. FOTO: Screenshot/RTL

“Ja sam njegov telefonski broj napisao na svoju posjetnicu, na poleđinu posjetnice, dao sam je Sanaderu, a on se potom – koliko ja znam – s tom osobom sreo ovdje u Budimpešti”, rekao je Hernádi.

Postavlja se pitanje kako je Hernádi znao broj telefona te osobe te zašto su on i Sanader vadili baterije iz mobitela. A drugo, pravosudni izvori tvrde da je ta snimka ionako samo kontrolni dokaz da su se Sanader i Hernádi sreli u Marcellinu.

Izvor blizak USKOK-u za Nacional je rekao kako smatra da je taj cijeli intervju, plasiran nakon presude Ustavnog suda kojom je odbijena Hernádijeva žalba, sramotan i samo kratko komentirao:

“Po nama, on je na papirić pisao cifru. I to je to.”

Drugi visoki izvor upućen u događanja oko Ine i MOL-a tvrdi da su Hernádijeve tvrdnje kako nije dao mito Sanaderu smiješne.

“Hernádi tvrdi da je ova situacija oko njegove presude svima na međunarodnoj razini skandalozna, što je čista manipulacija jer nijedno međunarodno tijelo nije komentiralo tu presudu, a arbitražni pravorijeci isto nisu ulazili u komentare presude. On kaže da su arbitražne presude u svom pravorijeku dosudile da nije bilo davanja mita. To je laž, arbitraža UNCITRAL-a se pozvala na vraćanje presude na ponovno suđenje i donijela je odluku bez da je sačekala pravomoćnu i od Ustavnog suda potvrđenu odluku. Ali čak i ta donesena arbitražna presuda nije ustanovila da nije bilo mita, već samo da temeljem dosadašnjih presuda UNCITRAL ne može suditi o mitu, dok ICSID-ova presuda mito nije uzimala kao bitno za sami spor. Međutim, odbijanjem većine mađarskih zahtjeva ICSID je više potvrdio davanje i primanje mita nego što je to odbio”, ističe taj izvor.

Kao dokaz da nije primio mito Hernádi, pojašnjava taj izvor, navodi onu farsu od suđenja u Mađarskoj gdje se nisu izvodili nikakvi dokazi, nego je pročitana DORH-ova optužnica, na način da ju je podnijela kao optužni zahtjev jedna djelatnica MOL-a, i onda je mađarski sud sve to odbacio.

“Hernádi također manipulira i s tezom da su hrvatski sudovi donijeli presudu samo na temelju svjedočenja Roberta Ježića, što je notorna laž. Niz svjedoka je potvrdio kako je predana hrvatska strateška naftna kompanija MOL-u sa štetnim posljedicama samo za RH, a onda je niz dokaza gotovo nedvojbeno dokazivao da je mito predano, a Robert Ježić je bio samo jedan od tih svjedoka”, zaključio je taj izvor.

S druge strane, izvori bliski Ini detaljno upućeni u poslovanje te tvrtke zgranuti su količinom laži koje je Hernádi izgovorio vezano uz navodna ulaganja MOL-a u Inu.

“Kaže Hernádi da između 2003. i 2009. MOL nije upravljao Inom, ali prešućuje da su imali svog financijskog direktora i člana Uprave, a da je rafinerijskim preradom upravljao njihov kasniji lobist Jozo Petrović. A sve loše odluke koje su ugrožavale Inino poslovanje, poput odluka da se nafta ne hedgira i nabava nafte u najnepovoljnije vrijeme, napravljeni su baš u ta dva segmenta djelatnosti. I onda on kaže da MOL nije imao ništa s tim. Drugo, kaže da je Ina 2009. kada ju je MOL preuzeo gotovo otišla u stečaj. Prvo, to je laž, a drugo, ono što ponovno prešućuje je da je Ina iz vlastitog zaduženja vratila dug kreditom koji joj je MOL dao po tržišnim uvjetima i tu još dodatno nepartnerski zaradio”, objašnjava taj izvor blizak Ini.

Zaključno, na Hernádijeve tvrdnje da je u Inu od 2009. do 2022. uloženo 3,8 milijardi eura taj izvor također objašnjava:

“Hernádi govori kao da je taj novac uložio MOL, ali to je manipulacija jer je to novac koji je Ina ulagala u CAPEX i OPEX, odnosno u kapitalna i operativna ulaganja, da bi uopće mogla funkcionirati.”