Na jednom studijskom putovanju u Italiji, austrijski arhitekt Hermann Bollé je upoznao znamenitog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i utjecajnog povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. U to doba je Strossmayer gradio đakovačku katedralu, pa je Bollé preuzeo vođenje njene gradnje. Zatim je dobio ponudu za obnovu crkve sv. Marka u Zagrebu, pa se s otprilike 33 godine i za stalno tu naselio.

U Zagrebu je Bollé sagradio značajnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt (nasuprot HNK) u stilu njemačke renesanse. U Mariji Bistrici restaurirao je hodočasnički kompleks. Najmonumentalniji Bolléovi projekti svakako su groblje Mirogoj i zagrebačka katedrala. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Hermann Bollé je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.

Na zagrebačkom Kaptolu Bollé je napravio veliku intervenciju, koji mnogi povjesničari umjetnosti danas kritiziraju. Srušio je zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, no Zagreb je dobio prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara, koji mu daju karakter velegrada.

Hermann Bollé je u Zagrebu i umro, 17. travnja 1926. u dobi od 80 godina.