Podsjetimo, prema izvješću Ureda pravobraniteljice za djecu taj je ured u 2020. zaprimio ukupno 1923 novih prijava i zahtjeva u vezi s povredom prava djece, što je 10 posto više nego godinu ranije, uz zabilježen rast broja prijava povreda obrazovnih prava djece te onih koje se odnose na roditeljsku skrb.

Mnoga recentna istraživanja pokazuju kako djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro

“Ako pogledamo rezultate samo jednog od istraživanja – Kako smo, život u vrijeme korone , ono nam pokazuje kako je 65% djece i mladih, od 800 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, reklo da su živjeli bolje prije pandemije. Rezultati tog istraživanja pokazuju također kako veliki broj djece, 28 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca, ima ozbiljne probleme sa spavanjem. Dakle, iz tog ali i ostalih istraživanja vidljivo je da nam svako peto dijete ima određenih mentalnih teškoća, a svako peto dijete među njima, dakle njih 20 posto uopće ne dobije ili ne zatraži stručnu psihološku pomoć”, kazala je za HRT  Helenca Pirnat Dragičević.

Kao razlog tomu navodi činjenicu da je kod nas još uvijek stigma zatražiti stručnu pomoć, nedovoljan broj stručnjaka ali i nedostupnost stručne psihološke pomoći za djecu izvan velikih gradova.

“Djeca i mladi u pandemiji najveći strah imaju od toga da ne zaraze sebi bliske osobe”

Austrijska istraživanja pokazuju kako je djeci od 8 do 12 godina puno teže pada socijalna distanca nego odraslim ljudima.

“I naša su istraživanja pokazala kako to teže pada djecu u višim razredima osnovne škole i srednjoškolcima. Međutim, istraživanja su također pokazala da djeca u pandemiji najveći strah imaju od toga da oni ne budu prijenosnici zaraze, odnosno da ne zaraze sebi bliske osobe”, otkriva Pirnat Dragičević dodavši da je njezin ured inicirao održavanje sjednice u Hrvatskom saboru jer je krajnji trenutak da se svi uključe u očuvanje mentalnog zdravlja djece.

Jedna od ideja kako to učiniti jeste, kako kaže, i da se unutar odgojno-obrazovnih ustanova prepozna dijete kojemu je potrebna psihološka pomoć.

“Potrebna je i dodatna pomoć nastavnicima, odnosno odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi to mogli tijekom svoga rada ali i dodatno zapošljavanje psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama”, istaknula je.

Ističe kako su u proteklom razdoblju upravo mladi bili izuzetno prikraćeni što se tiče druženja i međusobnih kontakata među vršnjacima.

“To je ono što je mladima najteže palo tijekom pandemije. Na određeni način oni sada to žele nadoknaditi. Upravo nedavni slučaj na Jarunu i ostali slični slučajevi koji se nažalost događaju nas trebaju potaknuti da pokažemo dodatnu brigu za djecu i mlade ali i da upozoravamo na sve opasnosti”, poručila je.

O konkretnim brojkama za prošlu godinu

“Ukupno tijekom 2020., dakle u protekloj godini, mi smo radili na 1900 predmeta uz približno 1200 telefonskih razgovora”, rekla je Helenca Pirnat Dragičević.

“Zalažemo se  za uvođenje građanskog odgoja u škole” 

Osvrnula se i na pitanje rane ili kasne seksualizacije mladih koje je u posljednje vrijeme aktualizirali i pojedini političari.

“Izuzetno je važno djecu podučavati o različitostima, odnosno prihvaćanju različitosti i zato se mi zalažemo za uvođenje građanskog odgoja u škole bilo kao međupredmetnog sadržaja ili u sklopu predmeta gdje će se djeci dati mogućnost da prihvaćaju različitosti i uče kako se ponašati. Mislim da na taj način trebamo podučavati djecu i graditi budućnost”, naglasila je.

Smatra kako se time ne ograničava pravo roditelja da odgajaju svoju djecu.

“Biološki su roditelji prvi i primarni zaštitnici djeteta i imaju obvezu odgoja djeteta. Dodatnim podučavanjem djece i pružanjem određenih sadržaja se šire njihovi vidici i proširivanje mogućnosti njihovog promišljanja i snalaženja kasnije u životu”, zaključila je.