U četvrtak će u zagrebačkom HNK biti održana i posljednja ovogodišnja dramska premijera. Radi se o drami Milana Begovića ‘Pustolov pred vratima’ u režiji Helene Petković.

Ovaj tekst praizveden je 1926. godine u režiji Branka Gavelle, i svojedobno je doživio velik uspjeh na brojnim inozemnim pozornicama. On i danas pokazuje svoju relevantnost i aktualnost, govoreći o čežnji za životom, ljubavlju, emocijom i ispunjavanjem egzistencijalne praznine. U ovoj predstavi kazalište postaje mjesto u kojem je moguće proživjeti život u njegovoj punini, a kazališna iluzija postaje jedina istina, jedina stvarnost, barem na tren.

Inače, Milan Begović je ovu dramu napisao 1925. godine. U početku je osmišljena kao skica za roman s podnaslovom “Tragikomedija u devet slika”, a posvetio ju je glumici Viki Podgorskoj. Podijelio ju je u dva prostora – jedan je realnost, a drugi je igra priviđenja. U predstavi igraju glumci HNK-a – Jadranka Đokić, u ulozi djevojke Agneze koja je u potrazi za idealnom ljubavlju, Silvio Vovk u ulozi njenog supruga, Daria Lorenzi Flatz u ulozi Nepoznate, Goran Grgić je Gospodin sa šarenim prslukom, dok ostale uloge igraju Ana Begić Tahiri, Siniša Popović, Tesa Litvan, Marin Stević, Filip Vidović, Dušan Bućan i Ivan Colarić.

Kulturna gošća Radio Nacionala bila je redateljica predstave Helena Petković koja je o izboru dramskog teksta Milana Begovića koji je gotovo stoljeće star rekla: “Za tekstom je zapravo posegnula ravnateljica drame Neni Delmestre, koja ga je svojedobno i režirala i to sa jako puno uspjeha. Ponudila ga je meni, ponovila sam gradivo, pročitala ponovno tekst, zaključila da za sebe tu mogu naći neke stvari koje su možda zanimljive i eto nas pred premijerom”, rekla je redateljica Helena Petković.

Zapravo ne postoje stari i mladi tekstovi već samo oni koji su aktualni ili to nisu, o aktualnosti ovog teksta Petković je rekla: “Radi se o tekstu koji je nastao prije gotovo sto godina ali, kako kaže T. S Elliot, “tradicija se treba uvijek ispočetka treba ispitivati i u odnosu sa suvremenim i suvremeno se uvijek ispočetka treba ispitivati u odnosu na ono što je tradicionalno odnosno što je baština. I ovaj tekst spada u ‘baštinske’ tekstove, ali mislim da smo svi mi skupa uspjeli u njemu pronaći neke elemente koji su suvremeni. Prije svega tu se radi o čežnji za životom”, zaključila je Helena Petković.

Cijeli razgovor s Helenom Petković poslušajte u nastavku: