Dva neovisna visoka politička izvora bliska jednom dijelu vrha HDZ-a otkrila su Nacionalu da se na nivou stranke intenzivno traži nasljednik predsjednika HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića te da jedna utjecajna struja HDZ-a bliska osječkim i slavonskim, ali i zagrebačkim političkim krugovima ima jednog sasvim novog kandidata, čije se ime do sada nije spominjalo kao pretendenta za mjesto prvog čovjeka HDZ-a i države.

Ta dva neovisna i međusobno nepovezana izvora rekla su Nacionalu u razmaku od svega nekoliko dana tijekom prošloga tjedna da bi ta slavonsko-zagrebačka struja za novog predsjednika HDZ-a podržala mladog, 32-godišnjeg Karla Resslera, HDZ-ova zastupnika u Europskom parlamentu i nekadašnjeg Plenkovićeva “miljenika” koji to više nije.

Jedan od izvora blizak slavonskoj struji HDZ-a za Nacional je rekao:

“Resslera bi podržao jedan dobar dio HDZ-a. On odgovara profilu predsjednika kakav HDZ-u treba. Najveći je problem što je još dosta mlad.”

Taj izvor tvrdi da u planovima za Resslerovo “ustoličenje” aktivno sudjeluju i njegov poočim Vladimir Šeks, ali i bivši politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak, te da mu podršku daju i neki utjecajni poslovni ljudi bliski slavonskom HDZ-u.

Karlo Ressler zastupnik je HDZ-a u Europskom parlamentu i posinak HDZ-ova političkog veterana Vladimira Šeksa, bio je Plenkovićev asistent u Bruxellesu i njegov savjetnik u Vladi, ali više nisu bliski. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Drugi izvor blizak vrhu HDZ-a potvrdio je da je Ressler “u igri” u kontekstu toga da ga određene struje u HDZ-u guraju i pripremaju za mjesto predsjednika stranke. Međutim, taj izvor također tvrdi da je Ressler u posljednje vrijeme dodatno intenzivirao svoje javne nastupe i aktivnosti. Samo od početka travnja bio je na N1 televiziji i u HRT-ovoj emisiji “U mreži prvog”, a i prije toga je gostovao na N1 i davao intervjue Glasu Slavonije, tportalu… Osim aktivnosti u Europskom parlamentu, neprestano obilazi i Republiku Hrvatsku i sastaje se s brojnim političarima. U veljači je posjetio dubrovačkog gradonačelnika Matu Frankovića, koji također spada u jednu novu generaciju HDZ-ovih političara.

Ressler je nedavno, između ostalog, gostovao i u emisiji “Budnica” političkog komentatora Marka Ljubića, na Osječkoj televiziji. Ta je emisija osnovana kao svojevrsna “kontra” emisiji “Bujica” Velimira Bujanca koja se prikazuje na Z1 i koja ima veliki utjecaj na desno orijentiranu populaciju.

Marko Ljubić najavio je Resslera u emisiji koja se emitirala nakon Nove godine, ovim riječima:

“Dobra večer, poštovani gledatelji, gledate ‘Budnicu’, prvo, sretna vam nova godina svima vama, blagoslovio vas dragi Bog tijekom cijele godine i unio puno radosti, uspjeha i blagostanja u vašim životima. S nama je danas čovjek koji svojom mladošću, svojim uspjehom, jamči nekakvu novu perspektivu u ovoj novoj 2022. godini. Europski zastupnik iz Hrvatske Karlo Ressler.”

Dosta je zanimljivo da se Ressler 8. veljače ove godine sastao s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi i europskom tužiteljicom iz Hrvatske Tamarom Laptoš u sjedištu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Luksemburgu. Upravo je taj Ured pokrenuo uhićenje bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac te provodi druge, s njom povezane istrage.

Kao glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun za 2022., Ressler je uspio osigurati dodatna financijska sredstva i zapošljavanje službenika radi ispunjavanja glavnih zadaća tog Ureda. Kako je sam objavio na svojoj internetskoj stranici, u razgovoru je istaknuo da potporu Uredu i dalje vidi kao važnu zadaću Europskog parlamenta, na čemu će nastaviti raditi u Odboru za proračun i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Istaknuo se i svojim izjavama o ruskoj agresiji na Ukrajinu te je u tom smislu prozvao Srbiju da mora “prestati s otužnim kalkuliranjem”. Ressler je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu i posinak HDZ-ova političkog veterana Vladimira Šeksa, a u političku orbitu lansirao ga je upravo Andrej Plenković. Ressler je od 2013., dok je Plenković bio zastupnik u Europskom parlamentu, bio u grupi njegovih asistenata među kojima su bili i Marko Milić, sadašnji glasnogovornik Vlade, i Tena Mišetić, zamjenica predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frka Petešića.

Nakon što je Plenković 2016. postao premijer, povukao je njih troje za sobom u Vladu, a Ressler mu je tri godine bio savjetnik. Na prošlim izborima za Europski parlament u svibnju 2019. godine Plenković je upravo Resslera stavio na prvo mjesto na HDZ-ovoj listi.

Ressler je izvjestitelj za proračun Europske unije za 2022. i s te je pozicije upravo on ispregovarao rekordan europski proračun od gotovo 170 milijardi eura za ovu godinu, a aktivan je i na temu Ukrajine . FOTO: Screenshot/Karlo Ressler WEB

Međutim, svega nekoliko mjeseci nakon toga između njih je izbio ozbiljan sukob, kad se Ressler neizravno usprotivio usvajanju Istanbulske konvencije u Saboru, založivši se za to da zastupnici o tom po njima ideološki osjetljivom pitanju glasaju prema vlastitoj savjesti.

Naime, iako pripada mladoj generaciji, Ressler je izrazito konzervativan, u ideološkom smislu pripada tvrdoj demokršćanskoj struji, pod snažnim utjecajem neliberalnog dijela Katoličke crkve, a po razmišljanjima je blizak bivšem ministru vanjskih poslova Davoru Ivi Stieru.

Riječ je o ideološkim, snažno vjerski motiviranim stajalištima koja se ponajviše manifestiraju kroz protivljenje pravu žena na pobačaj, to jest inzistiranje na pravu liječnika na priziv savjesti u takvim slučajevima, kao i kroz isključiv stav prema “totalitarnom komunističkom režimu bivše Jugoslavije”.

Drugim riječima, za razliku od Plenkovića kojeg smatraju previše liberalnim, Ressler je ideološki idealan kandidat desne struje HDZ-a koji se, međutim, u svom javnom djelovanju prezentira kao moderan, europski orijentiran političar.

Ressler ima 32 godine. Rođen je 26. prosinca 1989. godine, završio je Pravni fakultet u Zagrebu, u sklopu programa Erasmus pohađao je Sveučilište u Sheffieldu u Engleskoj i završio doktorski studij na Institutu Max Planck u Freiburgu, s doktoratom na temu trgovanja ljudima. Bio je potpredsjednik mladeži Europske pučke stranke.

Ressler je čovjek posvećen obitelji i izrazito konzervativno orijentiran, opisuju ga kao pripadnika ‘tvrde demokršćanske struje’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U Europskom parlamentu izuzetno je aktivan, a dobio je i vrlo važnu poziciju s koje mu se otvorio prostor dodatnog utjecaja. Naime, Ressler je izvjestitelj za proračun Europske unije za 2022. godinu i s te je pozicije upravo on ispregovarao rekordan europski proračun od gotovo 170 milijardi eura za ovu godinu. U dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća, Ressler je zastupao Parlament kao najmlađi glavni pregovarač za proračun u povijesti, uz jedan od najuspješnijih rezultata pregovora. Osim toga, on je i potpredsjednik Posebnog parlamentarnog odbora za umjetnu inteligenciju.

Kad je riječ o njegovim godinama, Ressler je samo četiri godine mlađi od dvojice najmlađih ministara u Vladi Andreja Plenkovića, Josipa Aladrovića i Ivana Malenice, koji su obojica 1985. godište.

Kad se procjenjuju Resslerove političke sposobnosti i potencijal za preuzimanje stranke, može se povući paralela i s bivšim austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom.

Sebastian Kurz rođen je 27. kolovoza 1986., dakle, samo je tri godine stariji od Resslera, a kad je 2017. postao najprije u svibnju predsjednik Austrijske narodne stranke, a potom sredinom prosinca i austrijski kancelar, imao je samo 31 godinu i bio je najmlađi kancelar u povijesti Austrije.

Ono po čemu se Ressler posebno istaknuo bilo je javno oponiranje Plenkoviću. Prvo je to bilo po pitanju Istanbulske konvencije i mnogima je u javnosti to izazvalo šok jer se Ressler smatrao jednim od najbližih Plenkovićevih suradnika. Štoviše, smatralo se da ga upravo Plenković priprema za to da jednoga dana u budućnosti preuzme njegovo mjesto.

Nakon te epizode s Istanbulskom konvencijom, koju mu je Plenković jako zamjerio i nakon koje se Ressler naoko malo povukao iz javnosti, uslijedio je njihov drugi sukob. Bilo je to uoči unutarstranačkih izbora u HDZ-u sredinom 2020. godine. Umjesto podrške Plenkoviću, Ressler je tada izjavio da „nitko nema a priori bjanko podršku“ – što se u to vrijeme smatralo izuzetno hrabrom izjavom i pokazateljem otpora prema Plenkoviću.

Kad se procjenjuju Resslerove političke sposobnosti i potencijal za preuzimanje stranke, može se povući paralela i s bivšim austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom koji je došao na to mjesto s 31 godinom

Nakon toga Ressler je dao intervju Novom listu u kojem je praktički sve ponovio i tek iz drugog pokušaja dao neku načelnu i uvijenu podršku Plenkoviću na unutarstranačkim izborima, gdje mu je oponent bio Miro Kovač s timom sastavljenim od Milijana Brkića i Davora Ive Stiera.

Na pitanje hoće li se kandidirati na izborima u HDZ-u i koga će podržati za predsjednika, u tom je intervjuu odgovorio ovako: “Svi trebamo sudjelovati u demokratskom procesu unutar HDZ-a. Odgovornost je svakog člana izreći svoje mišljenje o tome kako osnažiti HDZ da budemo spremni za parlamentarne izbore. Preduvjet za to je da razgovaramo otvoreno i iskreno jedni s drugima. Trebamo biti realni i prepoznati sva postignuća koja su ostvarena. Ali isto tako prepoznati da je HDZ trenutno pred izazovima na koje treba znati dobro odgovoriti. Ovo je prilika da se konsolidiramo, da ojačamo stranku, izvučemo pouke iz prethodnih izbora i biramo kandidate koji su se dokazali svojim radom, sposobnošću i osobnim integritetom te mogu donijeti pobjedu HDZ-a na izborima. Uvjeren sam da iz ovih unutarstranačkih izbora možemo izaći jači.”

Na konkretno pitanje hoće li podržati Andreja Plenkovića ili nekog drugog za predsjednika HDZ-a, a s obzirom na to da je rekao da nitko nema a priori bjanko podršku, rekao je da je “prošlo vrijeme polaganja nekakvih političkih zakletvi vjernosti” te da “moramo inzistirati na znanju i poštenju, nastaviti s modernizacijom HDZ-a i prilagodbom izazovima današnjice”, kao i “objektivno sagledati rezultate, sve ono što je napravljeno, ali i kako osnažiti HDZ”.

Po uvjerenjima i ideološkim shvaćanjima Ressler je bliži bivšem ministru vanjskih poslova Davoru Ivi Stieru nego Andreju Plenkoviću. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

“I zbog svega toga smatram da je na predstojećim unutarstranačkim izborima Andrej Plenković najbolji odabir za HDZ, ali isto tako smatram da je iznimno važno da se u vodstvu HDZ-a okupe svi dijelovi stranke”, izjavio je napokon Ressler, dajući time Plenkoviću zapravo uvjetnu podršku i aludirajući na to da je on dio stranke odbacio od sebe – a prvenstveno se to odnosilo upravo na taj “demokršćanski element” kojem pripada i Stier.

Da je između Resslera i Plenkovića zbog svega toga i dalje na snazi zahlađenje, koje se samo još produbljuje, može se zaključiti i iz brojnih Resslerovih javnih nastupa. Sve svoje aktivnosti on objavljuje na svojoj internetskoj stranici karloressler.eu, a u vrlo malo objava, i to gotovo isključivo u onima prije i nakon što je izabran u Europski parlament, može ga se vidjeti u društvu s Plenkovićem.

Isto tako, u brojnim intervjuima vrlo rijetko spominje Plenkovića i uopće se ne trudi, poput mnogih drugih HDZ-ovaca, previše govoriti o “velikim uspjesima Vlade”.

No javni nastupi prilično su mu monotoni. Iako djeluje izuzetno upućeno i profesionalno, ne pokazuje gotovo nimalo strasti dok govori, što nakon nekog vremena izaziva osjećaj dosade.

Nacional je nedavno otkrio da dio ljudi u vrhu HDZ-a, među kojima i osječko-baranjski župan Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nije više u najboljim odnosima s Plenkovićem te da su zabrinuti kako će se istrage – koje obuhvaćaju jednog sada bivšeg i dvojicu još aktualnih članova Vlade, Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Borisa Miloševića – odraziti na cijelu Vladu. Dio ljudi iz vrha HDZ-a smatra da u slučaju pada Vlade, ako do toga dođe zbog istraga protiv Plenkovićevih ministara, na novim izborima HDZ ne bi trebao voditi Plenković.

U tom kontekstu spominjala se upravo ta struja okupljena oko Ivana Anušića, Davora Božinovića i Gordana Jandrokovića te da bi Plenkovićev potencijalni nasljednik mogao biti Jandroković.

Međutim, Nacional je sada doznao da postoji jedna potpuno druga struja, također bliska slavonskom HDZ-u, ali prvenstveno suprotstavljena Anušiću, koja ima posve druge ideje oko toga tko bi trebao voditi stranku nakon Plenkovića.

A to je upravo Karlo Ressler.