Hrvatski europarlamentarci Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak oštro su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kritizirali prijedlog teksta izvješća Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini u kojem se niti jednom ne spominju prava konstitutivnih naroda.

HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko u raspravi je ustvrdila kako je izvješće pokušaj brisanja konstitutivnosti naroda.

“Neki u ovome parlamentu pokušavaju izbrisati konstitutivne narode iz realnosti Bosne i Hercegovine. Upozoravam Vas, to je jednom rezultiralo velikom tragedijom”, poručila je HDZ-ova Željana Zovko, usporedivši pokušaje ukidanja konstitutivnih naroda s politikom Slobodana Miloševića.

“Ako se koncept konstitutivnih naroda izbaci iz ove rezolucije moram istaknuti da ništa nismo naučili u proteklih 30 godina”, dodala je Zovko, koja se obratila europarlamentarcima u ime Europske pučke stranke.

Zovko je potom istaknula da bi se “u sjećanje na Cutiliera portugalska delegacija možda trebala prisjetiti što je on pokušao”.

Portugal trenutno predsjeda Europskom unijom, a portugalski diplomat Jose Cutiliero, autor je mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu, uoči početka rata, koji je predviđao etničku kantonizaciju zemlje.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić je, u ime Europskih konzervativaca i reformista (ECR) istaknula da “Parlament odbija prihvatiti činjenicu da je BiH tronacionalna država tri konstitutivna naroda”.

“Tako negira identitet onih koje bi trebao uvažavati i slušati”, kazala je Tomašić, dodavši da Parlament provodi “društvene pokuse” na narodima u Bosni i Hercegovini.

“Rezolucija potpuno ignorira Daytonski ustavni okvir i konstitutivne narode. Upravo to spada pod takozvanu protuustavnu retoriku na koju Parlament upozorava u točki 18.”, dodala je.

Tonino Picula (SDP/S&D) je naglasio kako “nefunkcionalni Daytonski poredak održava status quo dopuštajući političkim elitama sve jaču kontrolu nad sve manje resursa”.

Međutim, kazao je kako se “još ne vidi kako zamijeniti dotrajali Daytonski sustav sustavom primjerenijim jednoj složenoj zajednici koja će biti efikasnije povezana vlastitim različitostima”.

Zaključio je da BiH treba biti “funkcionalna država svojih konstitutivnih naroda i svih građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja”.

Sunčana Glavak je također istaknula kako je važno da “sva tri naroda budu jednakopravna, osobito Hrvati kao najmalobrojniji”.

Konstitutivni narodi su “osnova i bez toga ne možemo nastaviti”, zaključila je Glavak i pozvala europarlamentarce da podrže amandmane kojima bi se uvrstila prava konstitutivnih naroda u rezoluciju.

U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Tako je, primjerice, izraženo žaljenje “zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji”.

Riječ je o presudama koje, ovisno o slučaju ističu da BiH diskriminira građane koji nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo ili jer ograničava izborna prava Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj te Srba u Federaciji BiH.

U rezoluciji se ne spominje presuda Ustavnog suda BiH slučaju Ljubić iz 2016., kojom je utvrđeno da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode. Naime, on omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je način na koji je već tri puta izabran Željko Komšić. Hrvatske stranke u BiH i hrvatska vanjska politika traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa u budućnosti.

Međutim, najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

Tako se u amandmanu EPP-a “pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti”.

Sam Rangel je na plenarnoj sjednici u srijedu izjavio kako je “vrijeme da svi konstitutivni narodi i svi građani imaju u potpunosti osigurano demokratsko predstavljanje, u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava i europskim standardima”.

“Riješenje mora biti pronađen unutar šire i inkluzivne debate i dijaloga u zemlji. Kako bi ona bila moguća i održiva sva tri naroda moraju je usvojiti”, dodao je.

Rezoluciju su na raspravi snažno podržali govornici iz kluba Socijalista i demokrata (S&D), kluba liberala Obnovimo Europu i Zelenih.

Zastupnica nizozemskih Zelenih Tineke Strik je, primjerice, kazala da Parlament treba “izbjegavati referiranje na privilegirana prava tri konstituirana naroda kako bi se obnovilo povjerenje u politiku u BiH” te da je potrebno “odbaciti sve nacionalističke politike”.

O izvješću će Europski parlament glasati u četvrtak. Tekst rezolucije usvojen je na prošlotjednoj sjednici Odbora za vanjske poslove s 50 glasova za, 8 protiv i 12 suzdržanih, pri čemu su protiv glasala sva tri hrvatska člana odbora – Željana Zovko, Tonino Picula i Sunčana Glavak.