Nacional je dobio ekskluzivne fotografije koje pokazuju da HDZ-ov kadar na čelu CERP-a dopušta da se unište neki ključni dokazi o kriminalnoj privatizaciji u režiji HDZ-a provedenoj tijekom 90-ih, u vremenu njegove dominantne vladavine tada jako mladom hrvatskom državom. Te fotografije otkrivaju da se arhivsko gradivo prve kategorije Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovih pravnih sljednika, namjerno prepušta propadanju i uništenju.

U toj arhivi nalaze se i dokazi o svim marifetlucima, svim skrivenim majstorijama kojima je privatizirana, a usput i pljačkana imovina nekadašnjih društvenih, potom i državnih poduzeća. Osoba koja za to snosi objektivnu odgovornost je Milan Plećaš, aktualni ravnatelj CERP-a. On je za preuzimanje te funkcije bio i osobni izbor premijera Andreja Plenkovića.

Sada svojim ponašanjem, radio to svjesno ili ne, pridonosi bespovratnom zataškavanju teškog sistemskog kriminala činjenog pod kapom HDZ-a s početka 90-ih godina, ali i kasnije.

Među dokumentacijom koja dijelom već propada ili joj zbog namjernog nemara prijeti propadanje, nalazi se i arhivska građa o privatizaciji nekih ključnih hrvatskih tvrtki, uključujući i Agrokor.

Sukus te priče, dakako, impostiran neutralnijim činovničkim tonom, dostavljen je 15. listopada 2020. godine na znanje ministru gospodarstva Darku Horvatu. Klasifikacijski je zaveden u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a bio je dostavljen i Horvatu na ruke. U tom dokumentu dio djelatnika Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) dokumentirano je izvijestio i upozorio ministra Horvata na to da se dio vrijednog arhivskog gradiva u posjedu te institucije nalazi izvan polica propisanih zakonom, a za nadzor tog gradiva od 2019. godine postalo je odgovorno upravo Horvatovo ministarstvo. Arhivsko gradivo bilo je razbacano po podu, prepušteno nebrizi, truleži i plijesni, kao i povremenim poplavama iz odvodnog sustava, preciznije, plavljeno vodom iz šahta u vrijeme velikih kiša u Zagrebu. Sve to zajedno sljepljivalo je stranice vrijedne dokumentacije, brisalo sadržaj i činilo dokumente nečitkima i praktički neupotrebljivima. Ukratko, dijelu te vrijedne arhive bilo je namijenjeno prirodno propadanje, a prema Nacionalovim izvorima, to nije bilo slučajno.

Postoji, naime, sumnja da se iza svega krije pokušaj svjesnog skrivanja tragova sumnjivih i kriminalnih poslova iz pretvorbe i privatizacije od devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. To se događalo, nastavilo događati i nastavlja događati, kako su upozorili Nacionalovi izvori, velikom zaslugom i ravnatelja CERP-a Milana Plećaša, još jednog od odabranika premijera Andreja Plenkovića iz njegova kadrovskog inkubatora. Tko je, zapravo, Milan Plećaš, a kako tvrde Nacionalovi sugovornici, inače „strah i trepet i zlostavljač“ zaposlenika, koji su nastojali štititi zakonitost postupanja i očuvanje arhivske građe? Zbog Plećaša ljudi navodno bježe na bolovanja ako je to ikako moguće, a poneki od njih daju i otkaze u ova krizna vremena. Sve smo to čuli u razgovoru s upućenim Nacionalovim izvorima.

Prema njihovim spoznajama, Plećaš je premijerov prijatelj iz studentskih dana, a izabran je za ravnatelja CERP-a u siječnju 2018. godine na zatvorenom dijelu sjednice tadašnje Plenkovićeve vlade. U tom su trenutku brojne tvrtke, među kojima Petrokemija, Đuro Đaković i Brodarski institut, bile u postupku privatizacije, a CERP, institucija odgovorna za njihovu pretvorbu, nakon više od pola godine natezanja dobio je novog ravnatelja. Riječ je bila o spomenutom Milanu Plećašu. Zasjeo je u stolac šefa te važne državne institucije, a došao je s dužnosti pomoćnika predsjednika Fonda za naknadu oduzete imovine, koji je početkom 2018. godine bio pripojen Ministarstvu financija.

Kako je 29. siječnja 2018. godine izvijestio tportal, sredinom 2017. godine bio je raspisan javni natječaj za ravnatelja CERP-a, a na njega su se javili dotadašnji v.d. ravnatelja Mirko Volarević i Milan Plećaš. Navodno je došlo do neslaganja unutar vlade oko toga koga od njih dvojice odabrati. Premijer Andrej Plenković gurao je Plećaša, dok je za Volarevića navijao tada još utjecajni ministar državne imovine Goran Marić, kasnije prisiljen podnijeti ostavku zbog nekretninske afere. Konkretno, Goran Marić je na kraju morao napustiti vladu zato što u imovinsku karticu nije upisao vrijednu vilu koju je kupio na obalama Jadrana, tik uz more.

No kada je Volareviću početkom siječnja 2018. istekao ugovor o radu, a CERP desetak dana ostao bez čelnog čovjeka, natezanje oko izbora čelnog čovjeka CERP-a bilo je okončano na zatvorenom dijelu sjednice vlade. Premijer Plenković presjekao je i odabrao da Milan Plećaš postane ravnatelj CERP-a bez onog do tada uobičajenog dodatka: v.d. prefiksa uz naziv dužnosti – ravnatelj. Plećaš je na tu dužnost, koju obnaša i danas, došao s mjesta pomoćnika predsjednika Fonda za naknadu oduzete imovine, koji je početkom 2018. godine bio pripojen Ministarstvu financija.

Prema Nacionalovim izvorima, među odvjetnicima koje će kasnije angažirati ravnatelj Milan Plećaš za poslove pravnog zastupanja CERP-a u pojedinim slučajevima, našlo se i ime Danijela Klobučara, koje se prvi put pojavilo u aferi Hotmail vezano uz skupinu Borg, o čemu je i Nacional izvještavao 27. kolovoza 2018. godine. Tada je premijer Andrej Plenković iz Berlina kazao kako je baš on bio taj koji je pozvao zagrebačkog odvjetnika Danijela Klobučara na sastanak tzv. skupine Borg u vladu.

Evo što je premijer Plenković iz Berlina tada poručio hrvatskoj javnosti o Danijelu Klobučaru, kao i djelovanju skupine Borg:

“Tu nema nikakve mistifikacije. Imamo, ne skupinu kako je vi nazivate, nego jednu grupu ljudi koja je imala posebna znanja, koja u tom trenutku, možemo slobodno reći, u okviru državne uprave drugi nisu imali. Oni su htjeli da im pomogne netko i s pravnog aspekta, da vidimo kako ta cijela priča izgleda i stoga se našao tu i odvjetnik o kojem govorite i kojega sam ja osobno pozvao, jer ga poznajem. I oni su nam svi sa svog aspekta dali određene informacije kako to sve skupa pravno izgleda i to je sve. Tu nema nikakvoga dodatnog posebnog elementa niti je taj gospodin više uopće imao kontakta s tom temom”, rekao je tada Plenković. No nakon što se prvi put pojavio u Plenkovićem društvu kada je vlada pokušavala spasiti Agrokor, Danijel Klobučar je kasnije pomagao i ravnatelju CERP-a Milanu Plećašu, potvrdili su Nacionalovi izvori.

No to je posve druga priča od one iz dokumenta u posjedu Nacionala, potkrijepljenog i živopisnim fotografijama kao nedvosmislenim dokazom. Samouništenju je bio prepušten dio arhivske građe vrijedne ne samo za opću hrvatsku povijest, nego i posebno osjetljivo gradivo za proces pretvorbe i privatizacije na hrvatski način. Tako bi u postojećim okolnostima dio te arhive mogao polako ali neumoljivo nestajati, truliti i prije no što se ta važna dokumentacija dopremi do rezališta papira, nakon što bi gradivo valjda bilo prebačeno u elektronsku formu, što je već najavljeno.

No, kako kažu Nacionalovi izvori, bili su zabilježeni i pokušaji da se dio te arhivske građe posloži na hrpe već namijenjene rezalištima papira, dakle i prije te najavljene operacije njenog prijenosa u digitalnu formu. Osim, dakle, tog truljenja po podovima atomskog skloništa CERP-a, prema riječima Nacionalovih sugovornika, bilo je i pokušaja otpreme dijela građe u rezališta zaustavljenih u posljednjem trenutku. Nakon upozorenja nekih djelatnika gradivo je ipak privremeno bilo vraćeno na police. Zašto je ta dokumentacija koja je nastajala u Hrvatskom fondu za privatizaciju devedesetih godina prošloga stoljeća, da bi potom završavala u posjedu njegovih pravnih sljednika, u samoj završnici smještena u spomenuti CERP i povjerena nadzoru upravo ministra Darka Horvata i njegova ministarstva?

Zato što je nakon prošlih parlamentarnih izbora Ministarstvo državne imovine postalo nepotrebno bivšem ministru Goranu Mariću za ministarsku fotelju pa je prošle, 2019. godine ugašeno pripajanjem Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva. A evo što je o toj vrijednoj arhivskoj građi rekao jedan od upućenih Nacionalovih izvora:

„Gradivo u spremištima CERP-a broj 2, broj 3 i broj 4 nastajalo je djelovanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, jednog od pravnih prethodnika CERP-a. Zbog svoga značaja, opsega svoje djelatnosti i važnosti svoje funkcije, Hrvatski fond za privatizaciju kategoriziran je od Hrvatskog državnog arhiva kao stvaratelj arhivskog gradiva prve kategorije. To ujedno znači da postoji potreba za zaštitom prava i interesa pojedinaca ili skupina na koje se gradivo odnosi, da je izražen interes javnosti za uvid u činjenice sadržane u gradivu, činjenice koje gradivo dokumentira. Naglašena je, dakle, evidencijska vrijednost gradiva. Odnosno, to gradivo jamči mogućnost pouzdanog, cjelovitog i autentičnog uvida u djelatnosti tijekom kojih je nastajalo u jasnom i preglednom obliku. Ukratko, visoka je informacijska vrijednost gradiva, kao i njegovo značenje za kulturu, povijest i druge znanosti te vrijednost gradiva kao kulturnoga dobra.“

To gradivo u arhivi CERP-a u spremištima od broja 2 do broja 4 smješteno je u trima međusobno povezanim prostorijama u atomskom skloništu u podrumu objekta na adresi sjedišta CERP-a u Zagrebu. Spremišta sadrže skoro kilometar gradiva raspoređenog po drvenim policama, a trebalo bi biti i u priručnim ambalažama na podu. Najveći dio dokumentacije u navedenim spremištima odnosi se na promjenu režima vlasništva, odnosno na ugovore o prodaji dionica nekadašnjih društvenih, a potom i državnih poduzeća. Riječ je o brojnim sklopljenim i raskinutim ugovorima sa svim njihovim dodacima i aneksima nastalim u postupku pretvorbe i privatizacije, a to gradivo obvezno je trajno čuvati, naglasili su Nacionalovi sugovornici. Tako je, naime, bilo definirano još 12. studenoga 2004. godine, prema Posebnom popisu gradiva Hrvatskog fonda za privatizaciju, s rokovima čuvanja koje odredila nadležna ustanova: Hrvatski državni arhiv na čijem je čelu HDZ-ov ravnatelj Dinko Čutura.

Nacionalovi sugovornici upozorili su i na jednu kaznenu odredbu, odnosno da je uništavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva tema i Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Doista, Kazneni zakon u članku 321. navodi: „Tko protivno propisima uništi, prikriva ili učini neuporabljivim­­­ arhivsko ili registraturno gradivo ili ga iznese iz Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog državnog tijela, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“ Dakle, zbog neodgovornog odnosa prema arhivskom gradivu odgovorne osobe mogu završiti i u zatvoru. A evo i preciznijeg odgovora na pitanje o sadržaju tog arhivskog gradiva, koji je Nacional dobio od ljudi spremnih upozoriti i ministra Darka Horvata na neodgovoran odnos prema arhivi CERP-a:

„Radi se o gradivu Hrvatskog fonda za privatizaciju, pravnog prednika CERP-a, visoke prve kategorije, a koje između ostalog sadrži materijalnu, papirnatu dokumentaciju vezano za pretvorbu i privatizaciju tvrtki kao što su Konzum, Agrokor, Diona, Imunološki zavod, hrvatska brodogradilišta, dokumentacija iz afere Maestro, dio dokumentacije vezane za aferu Vjetroelektrane u koju je bila upletena i bivša držana tajnica iz Ministarstva uprave Josipa Rimac. Navedena spremišta sadrže arhivsko i drugo gradivo koje je od iznimne i neprocjenjive vrijednosti i važnosti za Republiku Hrvatsku i njezine pravne i druge interese u sudskim i stečajnim postupcima. Pojednostavljeno, radi se o gradivu koje je od općeg i javnog interesa za sve građane Republike Hrvatske i njihova materijalna i nematerijalna prava i obveze. Također se radi o gradivu koje je na određeni način od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku jer je, između ostalog, nastalo djelovanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju vezano za obavljanje njegovih temeljenih djelatnosti.“

Dobili smo i odgovor na pitanje o stanju te arhive, koje je neke od Nacionalovih sugovornika, kako kažu, „šokiralo“. „Meni je bio šok ležeran odnos prema arhivi CERP-a. Jedini koji nadzire CERP kao stvaratelja gradiva je Hrvatski državni arhiv. Oni znaju kakva je situacija, a ne poduzimaju ništa. Situacija je takva da nemamo nijednu zbirnu evidenciju gradiva, što bismo morali imati po slovu zakona, a ta dokumentacija je smještena u 18 spremišta u atomskom skloništu na adresi CERP-a u kojima su posložene četiri kilometra građe. To nisu samo ugovori, već u tome ima i financijske dokumentacije, sve što je radio Hrvatski fond za privatizaciju, prije njega Hrvatski fond za razvoj, a potom u pravnom kontinuitetu i Agencija za restrukturiranje, Agencija za upravljanje državnom imovinom i napokon CERP“, rekao je jedan od Nacionalovih sugovornika.

Nacional raspolaže i internom prepiskom u CERP-u iz koje je razvidno da su i odgovorne osobe u samoj instituciji, dakle CERP-u, bile na vrijeme upoznate sa stanjem arhivskog gradiva Hrvatskog fonda za privatizaciju. Tako se u dijelu iz tih dokumenata upozorava jednog višeg rukovoditelja na to da je „stanje u spremištima 2, 3 i 4 doista alarmantno“.

I dodaje: „Neodgodivo je potrebna sanacija građe koja je u tome stanju još od potresa 22. ožujka 2020. godine… ponovo Vas molim da odredite radnu skupinu za spašavanje građe. Radi se o gradivu HFP-a visoke, prve kategorije i sa stajališta fizičke zaštite gradiva ovo je stanje nedopustivo, zato apeliram na Vas…“. Bilo je to jedno od upozorenja poslanih vodstvu CERP-a, koje je stiglo, pretpostavlja se, i do ravnatelja Milana Plećaša.

Prema Nacionalovim izvorima, ključna osoba koja ima pristup dokumentaciji 24 sata dnevno je arhivar Marijo Vučić, glavni operativac koji, prema Nacionalovim izvorima, ima i glavnu ulogu u razvrstavanju njenog sadržaja. Ostalim djelatnicima, prema Nacionalovim sugovornicima, ograničen je pristup. Tako su i glavnog arhivista, osobu s višim statusom od arhivara, makli od arhive među kojom je bio Hrvatski fond za privatizaciju. Prema Nacionalovim izvorima, ta osoba višeg poslovnog statusa ima pristup tom dijelu arhive samo u posebnim situacijama, kada nekome treba neki dokument, a dvoje niže rangiranih arhivara nije trenutačno prisutno na poslu, kao ni itko sposoban pronaći potrebne dokumente. Ukratko, prema Nacionalovim izvorima, Marijo Vučić je osoba od posebnog povjerenja ravnatelja Milana Plećaša, koja ima pravo neograničeno manipulirati cjelokupnom dokumentacijom CERP-a.

Kao zanimljivost o tom arhivaru Mariju Vučiću, Nacionalovi izvori otkrili su da su u jednom trenutku bili zatraženi i dokazi o njegovoj stručnosti, položenom stručnom ispitu za arhivara. Pojavile su se, naime, sumnje oko toga je li on uopće položio stručni ispit za posao kojim se bavi, a taj se ispit polaže pred Povjerenstvom Hrvatskog državnog arhiva. Naime, bilo je otkriveno da Vučićevo uvjerenje o položenom stručnom ispitu nema klasu i urudžbeni broj, a potpis na uvjerenju o položenom stručnom ispitu tajnika Hrvatskog državnog arhiva Kristijana Karajića nije bio identičan s Karajićevim potpisima na drugim sličnim uvjerenjima. Nadalje, bila je i razlika u pečatima. Dok je na Vučićevu uvjerenju bio pečat Hrvatskog državnog arhiva s rednim brojem 1, u pravilu namijenjen čelništvu institucije, na ostalim uvjerenjima bio je pečat s rednim brojem 2. Napokon, na Vučićevu uvjerenju o položenom stručnom ispitu otisnut je bio evidencijski broj koji nije bio identičan evidencijskom broju iz kasnijeg očitovanja Hrvatskog arhivskog vijeća. Na kraju je u službenom očitovanju Hrvatskog državnog arhiva to bilo označeno kao „omaška“. Kako god bilo, naposljetku je ipak bilo službeno potvrđeno da je Marijo Vučić položio stručni ispit pred Povjerenstvom za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva.

U kontekstu trenutačnog stanja arhivskog gradiva u CERP-u zanimljivo je navesti i sastav Upravnog vijeća te institucije, osim samog predsjednika Upravnog vijeća ministra Darka Horvata. Dakle, osim predsjednika Horvata u Upravnom vijeću CERP-a su i ministri: Zdravko Marić, Tomislav Ćorić, Nikolina Brnjac, Marija Vučković, Oleg Butković i Ivan Malenica. Osim tog jakog ministarskog tima u Upravnom vijeću CERP-a su i Sonja Žerjav, predstavnica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Mladen Novosel, predstavnik reprezentativnih udruga sindikata, i Mirko Habijanec, predstavnik reprezentativnih udruga poslodavaca.

Nacional je na uvid dobio i Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva, koji je na snazi od 25. rujna 2020. godine. Evo i sadržaja iz tog dokumenta prema članku 32:

„Stvaratelj gradiva je dužan osigurati primjereni prostor i opremu za pohranu i zaštitu dokumentarnog i arhivskog gradiva u fizičkom ili analognom obliku – CERP sukladno odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, NN 61/18, 98/19 ulazi u kategoriju stvaratelja gradiva u dijelu u kojem gradivo nastaje obavljanjem njegove djelatnosti. Primjerenim prostorom za pohranu i zaštitu gradiva u fizičkom ili analognom obliku smatraju se prostorije koje su: čiste, uredne, suhe, zračne i zaštićene od prodora nadzemnih i podzemnih voda; koje su propisno udaljene od proizvodnih i energetskih postrojenja, instalacija i vodova (plinskih, vodovodnih, kanalizacijskih); Prostorije u kojima se čuva gradivo trebaju biti opremljene metalnim policama ili ormarima koji su primjereni za smještaj gradiva. Arhivsko gradivo ne smije se držati na podu, stolovima ili drugim mjestima koja nisu namijenjena njegovu odlaganju.“

Sve pobrojeno, a što je zakonska obaveza, nije osigurano u atomskom skloništu u kojem je trenutačno pohranjeno arhivsko gradivo CERP-a, uključujući i vrijednu građu Hrvatskog fonda za privatizaciju, a ona je i dalje u cijelosti nepopisana i prepuštena truleži i zaboravu.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na Nacionalov upit poslali su sljedeći odgovor:

“Nastavno na Vaš upit možemo istaknuti kako je Ministarstvo o problematici koju navodite zatražilo očitovanje CERP-a te Vas o istome obavještavamo u nastavku.

Nakon potresa u Zagrebu, u prostorima arhive CERP-a u kojima se nalazi arhivsko gradivo CERP-a i njegovih pravnih prednika, određena količina arhivskog gradiva zatečena je rasuta po podu.

U odgovarajućem vremenu gradivo je vraćeno na odgovarajuće police te je nastavljen postupak arhivističke obrade, vrednovanja i izlučivanja gradiva.

Postupak uređivanja arhive CERP-a, na kojem se intenzivno i kontinuirano radi od 2018. godine, djelomično je otežan i zbog poplava uzrokovanih oborinskim vodama, slijedom čega su izvršena i značajna ulaganja u sanaciju prostora.

Sukladno pozitivnim propisima koji uređuju postupanje s arhivskim gradivom, CERP redovito/svakodnevno surađuje s Hrvatskim državnim arhivom (HDA) koji je nadležan za cjelokupno arhivsko gradivo CERP-a i njegovih pravnih prednika te se niti jedan postupak izlučivanja ne provodi bez odobrenja HDA.

Od početka mandata ravnatelja CERP-a Milana Plećaša, tj. od početka 2018. godine, napravljene su promjene i visoka ulaganja u sanaciju arhive i arhivskog prostora, provode se redovite i kontinuirane aktivnosti u svezi s arhivističkom obradom, vrednovanjem, odabiranjem i izlučivanjem gradiva, s posebnim naglaskom na identificiranje i razvrstavanje rinfuznih spisa te njihovo ulaganje u pripadajuće dokumentacijske cjeline prema institucijama – stvarateljima gradiva.

Provedena je potpuna arhivistička obrada te su sastavljeni inventarni popisi gradiva Stambene komisije Izvršnog vijeća Sabora SRH, Republičkog protokola i Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu, u ukupnoj količini od 236 arhivskih kutija te je izvršena predaja navedenog gradiva u Hrvatski državni arhiv.

Kontinuirano se provode postupci izlučivanja gradiva kojem su prošli rokovi čuvanja, te je u 2020. godini izlučeno gradivo u ukupnoj količini od 16,6 dužnih metara, a pripremljeno za izlučivanje u ukupnoj količini od 8,8 dužnih metara.

Provode se radovi na arhivističkoj obradi gradiva koje je nastalo djelovanjem Hrvatskog fonda za razvoj, Agencije za restrukturiranje i razvoj, Komisije za stambena pitanja Vlade RH, Ureda za upravljanje imovinom RH, Ureda za opće poslove i protokol RH / Ureda za opće poslove Vlade i Sabora RH, Vlade RH, Komisije za stambeni i poslovni prostor Vlade RH, Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH, Povjerenstva za imovinu Vlade RH, Ureda za rezidencijalne potrebe, Ureda za državnu imovinu i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

U 2020. godini identificirano je, očišćeno, označeno i razvrstano ukupno 180,5 dužnih metara gradiva navedenih stvaratelja.

Također je izrađen:
– Pravilnik o javnom dokumentarnom i arhivskom gradivu CERP-a koji je, nakon odobrenja HDA, stupio na snagu dana 21. srpnja 2020. godine
– prijedlog ažuriranog Popisa gradiva u CERP-u s rokovima čuvanja koji je upućen na odobrenje u HDA
– Mapa poslovnih procesa za poslove arhive u sastavu Odjela pisarnice i pismohrane

Završen je postupak nabave cjelovitog rješenja digitalizacije arhivskoga gradiva.

Redovito se provode radovi na sanaciji ugroženih dijelova arhive, slijedom čega su nabavljene i montirane nove police za arhivska spremišta radi lakšeg i jednostavnijeg arhiviranja te zaštite arhivske građe od oborinskih voda i poplava.

Ukupna financijska ulaganja CERP-a u digitalizaciju, uređenje i sanaciju arhive i arhivskog gradiva od početka mandata ravnatelja Milana Plećaša iznosila su 286.747,32 kuna.„

Također, prilikom provedbe nadzora od strane Državnog ureda za reviziju 2019. godine i Državnog inspektorata – inspekcije rada 2020. i 2021. godine, nisu utvrđene nepravilnosti u radu i poslovanju CERP-a.”