Nacional je koncem proteklog tjedna došao u posjed više internih dokumenata Hrvatske elektroprivrede koji otkrivaju dosad nepoznate okolnosti pod kojima je unutar te velike državne tvrtke angažiran HDZ-ov general Miljenko Filipović. Ti dokumenti svjedoče o tomu kako se pod palicom HDZ-a u velikim državnim sustavima provodi eklatantno političko okupiranje osjetljivih funkcija, po svemu sudeći kako bi politički podobni pojedinci utjecali na lukrativne poslovne procese. To se zapasavanje jedne velike državne tvrtke u HEP-ovu slučaju izvelo na način koji sigurno neće pridonijeti popravljanju imidža HDZ-a u javnosti. Više izvora Nacionala iz izvora bliskih HEP-u i Vladi tvrdi da je Filipović u HEP-u angažiran uz gotovo izravan blagoslov premijera Andreja Plenkovića, kao i da se i Frane Barbarić u HEP-u pozivao upravo na tu okolnost.

Problem je u tome što dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju da je Filipović angažiran u HEP-u iako nije imao dostatne kvalifikacije koje HEP traži da bi bio angažiran na mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost. Dokumenti otkrivaju i da su ti formalni nedostaci uočeni, da to nije promaklo mjerodavnim službenicima u HEP-u, kao i da su na to izravno upozorili predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića. Međutim, Frane Barbarić je svojim potpisom izdao suglasnost za to da se, unatoč svemu, Filipovića na to mjesto angažira.

Filipović se nedavno našao u središtu pozornosti nakon što je Nacional otkrio da se upravo on, pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima, zalagao za lukrativan ali po nekima i kontroverzan projekt razminiranja dijela HEP-ovih postrojenja, čiji bi troškovi mogli doseći stotinu milijuna kuna.

Preslike internih dokumenata u posjedu Nacionala dosad vjerojatno najbolje ilustriraju na što su sve spremne HDZ-ove uzdanice u porobljavanju državnih institucija, čak i ako za pozicije koje su zauzeli formalno nisu adekvatno kvalificirani. Zbog specifičnog unutarstranačkog političkog konteksta u HDZ-u, ovaj slučaj naročito je neugodan po premijera Andreja Plenkovića, i to zato što se Filipović smatra čovjekom koji upravo uživa povjerenje Plenkovićeve struje u stranci. Pa tako ispada da klijentelizam i trgovina utjecajem nisu zaštitni znakovi tek pojedinaca iz desnog krila stranke koji su temeljito politički kontaminirani raznim sličnim aferama, nego gotovo istovjetan modus operandi koristi i Plenkoviću bliska stranačka struja kada treba angažirati pojedinca od njihova političkog povjerenja.

Miljenko Filipović u HEP-u je u ožujku 2018. angažiran bez javnog natječaja na poziciju predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost. Otkriva to službena zabilješka iz HEP-ova Sektora za ljudske potencijale, zaštićena kao poslovna tajna i sastavljena 8. ožujka 2018. Štoviše, ona pokazuje da je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, dao suglasnost za Filipovićevo zapošljavanje unatoč njegovim nedostatnim kvalifikacijama za to radno mjesto – i to čak i nakon što je Barbarić na to bio izričito upozoren.

U tom dokumentu piše: „U skladu s točkom IV. Upute o postupku izbora i imenovanja na radna mjesta s posebnim ovlastima u društvima HEP grupe br. 33-1/2013. od 4. listopada 2013. te Izmjenama i dopunama Upute od 21. srpnja 2016. temeljem koje ovlaštenik poslodavca može predložiti imenovanje kandidata određenih sposobnosti, znanja i radnog iskustva koji zadovoljava sve uvjete radnog mjesta s posebnim ovlastima, moli se suglasnost ovlaštenih osoba:

Da se radno mjesto s posebnim ovlastima Predstojnik Ureda u Uredu za korporativnu sigurnost u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. popuni ciljanim kandidatom.

Da se na navedeno radno mjesto imenuje Miljenko Filipović s danom 15. ožujka 2018. godine za razdoblje od četiri godine uz sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

‘Kvalifikacije predloženog kandidata nisu u skladu s uvjetima radnog mjesta. Molim Vas da na predmetnoj bilješci očitujete svoju suglasnost na popunjavanje predmetnog radnog mjesta’, stoji u zabilješci

Slijedom navedenog u prilogu dostavljamo i Ugovor o radu za radno mjesto Stručni suradnik te Ugovor o obavljanju poslova predstojnika Ureda za Miljenka Filipovića, za razdoblje od 15. ožujka 2018. do 14. ožujka 2022., koeficijent 2,272…“

Dokument otkriva da su propisani uvjeti za to radno mjesto visoka stručna sprema, pet godina radnog iskustva, vozački ispit B kategorije, znanje engleskog jezika na razini samostalnog korisnika te znanje rada na računalu.

Potom se navodi da Filipović ima završenu Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“ pri Ministarstvu obrane, čin generala bojnika u mirovini, preko pet godina radnog iskustva, vozački ispit B kategorije, znanje engleskog jezika i znanje rada na PC-ju. U dokumentu se zatim posebno napominje: „Kvalifikacije predloženog kandidata nisu u skladu s uvjetima radnog mjesta. Molim Vas da na predmetnoj bilješci očitujete svoju suglasnost na popunjavanje predmetnog radnog mjesta s posebnim ovlastima ciljanim kandidatom, imenovanje te sklapanje ugovora o radu i ugovora obavljanju poslova predstojnika Ureda s utvrđenom razinom prava.“

Sve to potpisao je direktor sektora Marin Leko. U nastavku dokumenta, na dnu, poseban je dio koji predstavlja prostor u koji je svoju suglasnost na sve navedeno trebao dati predsjednik Uprave HEP-a. To je 8. ožujka 2018. Frane Barbarić vlastoručnim potpisom i učinio.

Prije no što je pismeno napomenuo da Filipovićeve kvalifikacije nisu u skladu s uvjetima radnog mjesta, Marin Leko, direktor HEP-ova sektora za ljudske potencijale, izvršio je temeljitu provjeru njegovih kvalifikacija. Od Prve tehničke škole Tesla u Zagrebu zatražio je provjeru Filipovićeve svjedožbe, gdje je stekao zvanje elektrotehničara. Ravnateljica te škole Ivanka Sluganović izvršila je tu provjeru i konstatirala: „… izvješćujemo Vas da smo obavili provjeru i potvrđujemo vjerodostojnost podataka za Milenka Filipovića, koji je završio Tehničku školu Zagreb, Klaićeva 7, u obrazovanju odraslih dana 21. prosinca 1992.’

Moguće je da je Leko zatražio provjeru Filipovićeve svjedožbe zato što je Filipović promijenio svoje ime. U vrijeme kada je stekao svjedodžbu o završenoj srednjoj školi zvao se Milenko i imao je napunjenih 27 godina. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za opću upravu, ispostava Zaprešić, 17. ožujka 2005. donijela je rješenje kojim se 13 godina nakon stjecanja srednjoškolske svjedodžbe Milenku Filipoviću odobrava promjena imena Milenko u novo ime Miljenko. Rješenje je potpisao Branko Ištuk.

Osim toga, Miljenko Filipović je kao general bojnik u prvom naraštaju 15. rujna 1999. diplomirao na Ratnoj školi OSRH „Ban Josip Jelačić“. Međutim, izvori Nacionala koji su dostavili spomenutu dokumentaciju navode kako diploma Ministarstva obrane jedino može biti priznata unutar vojnog sustava, odnosno ne i u civilnom sektoru. Navode i to da je ta diploma na razini doktorata, odnosno najviša razina, ali unutar Ministarstva obrane, te se ne može koristiti kao dokaz za zapošljavanje u vanjskim tvrtkama. Odnosno da ta diploma nije mjerodavna kao dokaz o posjedovanju kvalifikacije više ili visoke stručne spreme.

Filipovićev životopis, među ostalim, otkriva da je on na Fakultetu političkih znanosti 2009. stekao Certifikat menadžmenta sigurnosti, ali to također nije visokoškolsko zvanje.

Postoji još jedan formalni uvjet koji Filipović nije ispunio kada je u pitanju posao predstojnika Ureda korporativne sigurnosti u HEP-u. To je razina znanja engleskog jezika. Prema onomu što HEP traži, Filipović bi trebao biti samostalni korisnik engleskog jezika, u stupnju koji se označava slovom B. Uvid u njegov životopis otkriva da je Filipović napisao da se engleskim jezikom koristi na razini temeljnog korisnika, koja se označava oznakom A2. Filipović se na istoj razini koristi i njemačkim jezikom, dok se francuskim koristi izvrsno, kao iskusni korisnik, što se označava oznakom C1. Ali to HEP ne traži.

Filipović je od 1984. do 1991. bio u sastavu francuskog ministarstva obrane u Legiji stranaca. Od 1991. do 2000. obnašao je niz visokih i osjetljivih vojnih funkcija unutar hrvatskog ministarstva obrane.

U Filipovićevu slučaju nije sporno da on ima stanovite kompetencije za obavljanje poslova sigurnosti, ali naprosto nije zadovoljio uvjete koje HEP postavlja za zapošljavanje na toj poziciji. To zorno pokazuje dokument HEP-a koji sadrži sistematizaciju radnih mjesta po organizacijskim jedinicama i navodi da predstojnik Ureda za korporativnu sigurnost mora imati visoku stručnu spremu, kao i ostale posebnosti, od kojih ne zadovoljava traženu razinu poznavanja engleskog jezika.

Izvor Nacionala koji je dostavio spornu dokumentaciju tvrdi da je u slučaju HEP-a svjesno imenovana osoba na iznimno važnu poziciju bez tražene stručne spreme te dodaje: „Frane Barbarić je usto i pravnik po struci. Može li se diplomirati pravo, a ne prepoznavati ulogu normativnih pravnih akata?“

Filipović je u listopadu 2018., šest mjeseci nakon početka svog angažmana u HEP-u, ponovno izabran za predsjednika Zajednice branitelja „Gojko Šušak“. Portal Net.hr tada je posvetio nešto veći prostor pokušaju da Filipovića unutar HDZ-a politički kontekstualizira. Đurđica Klancir napisala je sljedeće: „Smatralo ga se pripadnikom Karamarkove struje, no nakon što je tijekom Plenkovićeve vlade zaposlen u HEP-u, postao je gorljivi zagovornik te vlade. General Filipović polako postaje nadomjestak za uzdrmanog Milijana Brkića u desnom, najtvrđem dijelu stranke vezanom uz Hercegovinu i utjecajne Hercegovce u Hrvatskoj. Izborni sabor Zajednice branitelja HDZ-a „Gojko Šušak“ odigravao se u pravom trenutku: nakon što je Andrej Plenković krenuo u otvoreni rat protiv gradonačelnika Vukovara i njegova prosvjednog skupa, nakon što je Jandroković počeo otvoreno govoriti o “tipovima koji propituju jesmo li dovoljno Hrvati i katolici”, a ikone desnog krila HDZ-a Milijan Brkić i Tomislav Tolušić ranjeni su u istrazi afere SMS, bila je to prilika da se za internu stranačku publiku Andrej Plenković pokaže kao veliki štovatelj lika i djela dr. Franje Tuđmana i Gojka Šuška, kao istinski HDZ-ovac koji drži do starih stranačkih vrijednosti. Plenković je nadmašio sva očekivanja kada je pohvalio inicijativu za izgradnju spomenika Šušku “zbog njegova enormnog doprinosa hrvatskoj slobodi”. No te subote 29. rujna 2018. za poznavatelje unutarstranačkih odnosa odigrala se još jedna važna transmisija, još jedna potvrda da je proces marginalizacije i istiskivanja utjecaja Milijana Brkića dobrano uznapredovao. Bio je to trenutak u kojem je predsjednik Zajednice, umirovljeni general-bojnik Miljenko Filipović, podržao željeni Plenkovićev smjer da se skup Ivana Penave u Vukovaru ne podržava jer “HDZ vrlo jasno radi razdjelnicu između te bolne teme i onih koji je žele politizirati, manipulirati i zloupotrebljavati”.

Prije no što je pismeno napomenuo da Filipovićeve kvalifikacije nisu u skladu s uvjetima radnog mjesta, Marin Leko, direktor HEP-ova sektora za ljudske potencijale, izvršio je temeljitu provjeru

Filipović je tada opisan kao Plenkovićev nadomjestak u desnom tkivu stranke i jamac za to da eventualna potpuna eliminacija Milijana Brkića ne naškodi drastično dubini stranke.

 U vrijeme krize s Miloradom Pupovcem, Filipović je davao pomirljive izjave i nastojao smiriti situaciju. Nakon umirovljenja 2000. Filipović je od 2005. do 2007. prvo bio pomoćnik direktora za poslove zaštite osoba i imovine u tvrtki Sinako, a potom od 2007. do 2013. i član uprave u istoj tvrtki. Ta tvrtka vodila je akciju razotkrivanja kriminalne sprege pojedinih zaposlenika u Ini i “prijevoznika nafte i naftnih derivata”, no 2014. ugašena je i brisana iz Sudskog registra.

Nacional je oko tog slučaja kontaktirao HEP i zatražio odgovor na pitanje pod kakvim je okolnostima Filipović zaposlen. U upitu je navedeno da je Nacional doznao dosad nepoznate okolnosti zapošljavanja Miljenka Filipovića u HEP-u, da Filipovićeve kvalifikacije nisu bile u skladu s uvjetima radnog mjesta na koje je primljen te da je na to bio upozoren predsjednik Uprave Frane Barbarić, kao i da je Barbarić unatoč tomu potpisao suglasnost za Filipovićevo zapošljavanje.

Iz HEP-a je stigao sljedeći odgovor: „Kao što smo još 2018. godine na istu temu već odgovorili te je isto u javnim glasilima još tada preneseno, ponavljamo i sada da je Miljenko Filipović imenovan na radno mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost Hrvatske elektroprivrede d.d. kao ciljani kandidat, sukladno internom propisu Hrvatske elektroprivrede ‘Uputi o postupku izbora i imenovanja na radna mjesta s posebnim ovlastima u društvima HEP grupe’ iz 2016. godine.

Ciljani kandidat imenovan je zbog značajnog poslovnog iskustva u području sigurnosti na nacionalnoj razini, ali i u području korporativne sigurnosti, što je iznimno bitno budući da HEP svojim većim dijelom poslovanja spada u tvrtke u čijoj nadležnosti je ključna nacionalna infrastruktura.

Sukladno Statutu HEP-a, predsjednik Uprave zastupa društvo samostalno i pojedinačno, a u provedbi spomenutog postupka zapošljavanja nije prekršen Zakon o radu niti ijedan drugi zakonski propis.

Policija je, postupajući po anonimnoj prijavi, izuzela dokumentaciju u tom slučaju još u prosincu 2018. godine, temeljem koje nisu prijavljene bilo kakve nepravilnosti. Davanje dodatnih podataka u vezi s konkretnim zapošljavanjem značilo bi iznošenje osobnih podataka radnika koje, sukladno propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka, ne možemo javno iznositi.”

Da Filipović nije samo jedan od generala koje je zbog grubog miješanja u politiku umirovio predsjednik Stipe Mesić, već i čovjek povezan s raznim interesnim lobijima u energetici, prvi je još 2015. otkrio upravo Nacional. Tada je Filipović u društvu još jednog HDZ-ova generala, današnjeg ministra obrane Damira Krstičevića, snimljen na neformalnom sastanku s Pericom Jukićem, tadašnjim predsjednikom Uprave HEP-a, te s poduzetnikom Antom Ćurkovićem, bivšim članom Uprave te tvrtke, u restoranu Vinodol u Zagrebu. Sastanku održanom 16. studenoga 2015. prisustvovao je i Robert Vuk, još jedan zaposlenik HEP-a. Izvori koji su Nacionalu tada dojavili mjesto i vrijeme sastanka, tvrdili su da su se Krstičević i Filipović ondje pojavili s ciljem da uvjere ostale sudionike sastanka da, formira li HDZ vladu, ta stranka neće praviti probleme ako HEP od Ćurkovićeve tvrtke po zamišljenoj cijeni otkupi projekt vjetroelektrana u okolici Zadra. Iako je Krstičević tada u izjavi za Nacional tvrdio da on nije bio organizator sastanka i da tema nisu bile vjetroelektrane, činjenica je da su se on i Filipović tada našli s čelnim čovjekom HEP-a. Taj podatak danas je važan jer Filipovića stavlja u kontekst HEP-a već tri godine prije no što će on i službeno, sada se vidi i pod kakvim okolnostima, postati zaposlenik te tvrtke. I tada je Filipović bio involviran u razgovore o višemilijunskim poslovima HEP-a, baš kao i danas sa službene pozicije, kad se upravo njega spominje kao glavnog čovjeka koji određuje kako će se deseci milijuna kuna s računa državne tvrtke trošiti prema netransparentnim kriterijima za razminiranje, što je prije dva tjedna Nacional također otkrio. Izvori upućeni u zbivanja oko Filipovićeva napredovanja tvrde da ga je u HEP gotovo doslovce za ruku doveo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Utoliko je vrlo lako moguće da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović projekt razminiranja prešutno odobrava – ili barem da neće učiniti ništa da ga spriječi – zbog uloge koju Filipović ima u HDZ-u te u podršci koju Plenkoviću navodno osigurava u desnom krilu stranke.

Učestalo curenje internih dokumenata iz HEP-a, uključujući i dokumente koji otkrivaju kako je Filipović zaposlen u HEP-u, više izvora iz HDZ-a tumači kao frakcijski obračun radi pokušaja međusobnih kompromitacija i zauzimanja jačih internih pozicija kod raspodjele utjecaja na lukrativne poslove unutar HEP-a.

‘Policija je, postupajući po anonimnoj prijavi, izuzela dokumentaciju u tom slučaju još u prosincu 2018. godine, temeljem koje nisu prijavljene bilo kakve nepravilnosti’, odgovorili su iz HEP-a o zapošljavanju Filipovića

Isti izvori u tom kontekstu posebno ističu međusobne netrpeljivosti i okršaje između predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića i resornog ministra Tomislava Ćorića. Pa su tako izvori Nacionala uoči otkrića angažmana Miljenka Filipovića u projektu po mnogima diskutabilnog razminiranja, plasirali tvrdnje prema kojima informacije o projektu razminiranja ima i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Međutim, Nacionalovi izvori tada su to plasirali tako što su ustvrdili da je on u HEP-u naprosto nemoćan jer su i predsjednik Uprave Frane Barbarić, a i šef korporativne sigurnosti Miljenko Filipović na svoje pozicije došli odlukom vrha Vlade i HDZ-a, to jest uz blagoslov premijera Andreja Plenkovića. Frane Barbarić aktivan je član HDZ-a, vrlo visoko pozicioniran u zagrebačkoj organizaciji. Naime, on je predsjednik Gradskog ogranka Novi Zagreb Istok. Neki Nacionalovi izvori tvrde da je Ćorić otpočetka nezadovoljan Barbarićem, a nedavno je u jednom užem društvu izjavio: “Mislio sam da će mi najveći problem u mandatu biti Ina, ali ispostavilo se da je HEP puno veći problem.”

S druge strane, drugi visoki izvori upućeni u unutarstranačke odnose navode kako Ćorić zapravo preko pojedinih frakcija unutar HEP-a nastoji diskreditirati Barbarića iz dvaju razloga: da posredno potkopa Andreja Plenkovića te da potencijalnom marginalizacijom Barbarića s njemu bliskom strujom Milijana Brkića stekne veći utjecaj na lukrativne procese unutar HEP-a.

Jedan od izvora Nacionala o tomu kaže: „Barbarić ima razloga biti frustriran. Ćorić ga već mjesecima prvo optužuje da financira neke tiskane medije da ga napadaju i pozivaju na odgovornost u energetskom sektoru. Ćorić misli da ga nerezonski napadaju iako je njegova odgovornost po zapovjednoj liniji nedvojbena. Primjerice, kada su i njega pozivali na odgovornost za tragičnu nesreću u Platu. A s druge strane, Barbarić itekako sumnja da upravo Ćorić ohrabruje razne frakcije unutar HEP-a da o njemu plasiraju razne konstrukcije. Barbarića naročito iritira kad ga neprestano nastoje kritizirati tobožnjim manjkom investicija, što može jednostavno demantirati. A istodobno ga pokušavaju potkopati i nevjerojatnim podvalama. Barbarić sumnja da Ćorić ima i razne pozadinske političke motive za takvo ponašanje.“

U tom kontekstu isti izvori navode da se Ćorić još uvijek nije izjasnio oko toga kakve su mu ambicije uoči unutarstranačkih izbora u HDZ-u te koga će podržati. Izvori upućeni u zbivanja u HDZ-u navode još nešto: da je Ćorić izuzetno ambiciozan te da svakako ima ambicije preuzeti zagrebački HDZ. Ali izvori bliski Barbariću navode kako Barbarić zbog svega planira iskoristiti sav svoj stranački potencijal da osujeti te Ćorićeve ambicije.

Izvor upućen u zbivanja u HDZ-u o tomu kaže i ovo: „Ćorić je mudar. Ostane li Plenković na čelu HDZ-a, sigurno će mu biti lojalan. On može biti legitiman kandidat za šefa zagrebačkog HDZ-a po mnogočemu osim po jednom, a to je trenutno ključno pitanje. Može li on dovesti HDZ do pobjede u Zagrebu? Mislim da on ipak nema taj kapacitet.“

U svemu postoje i brojne druge silnice i razni legitimni interesi. Naročito kada interni dokumenti HEP-a sugeriraju sporna ponašanja i političko uhljebljivanje. Tada interes javnosti da dozna što se doista zbiva u velikim državnim tvrtkama, svakako nadvladava i potiskuje u drugi plan sve interne političke kalkulacije o tomu tko kome podmeće plasiranjem takvih dokumenata u javnost.