Vijeće za elektroničke medije je 29. srpnja donijelo odluku o dodjeli sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u 2015. i 2016., a odluka prema kojoj su smanjili sredstva lokalnim televizijama, prije svega, u Slavoniji i Baranji, dovela je do nezadovoljstva nekih članova Hrvatske demokratske zajednice koji smatraju da se tako Vijeće osvećuje tim televizijama jer se u svojim informativnim i političkim emisijama kritički odnose prema radu vlade premijera Zorana Milanovića.

Nacional je dobio uvid u dokumentaciju Vijeća za elektroničke medije, koja nedvojbeno potvrđuje da se posljednjom odlukom smanjuju sredstva trima televizijama s područja Slavonije i Baranje, a koje su u vlasništvu ljudi bliskih HDZ-u. Riječ je o Slavonsko-brodskoj televiziji, Vinkovačkoj televiziji i Osječkoj televiziji. Sve te televizije od Vijeća za elektroničke medije dobile su manje novca nego što su tražile, a po tvrdnjama nekih članova HDZ-a, razlog tome su emisije poput “Bujice” koju emitira Osječka televizija i “Nacionalno” koja se emitira na Vinkovačkoj televiziji, jer se u njima kritizira aktualna vlast.

Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija pripada Agenciji za elektroničke medije, a financijska sredstva Fonda osigurana su Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i za njih se izdvaja tri posto prihoda od RTV pristojbe. Sredstvima Fonda trebali bi se poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika televizije i radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga iz članaka 19. i 79. Zakona o elektroničkim medijima, neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnih i radijskih programa.

IZVORI BLISKI HDZ-u TVRDE da je Vijeće za elektroničke medije ove godine napravilo presedan i prvi put otkako se dodjeljuju sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, nije bodovalo broj zaposlenika, nego je primijenilo kriterije koji su koristili lokalnim televizijama bliskim SDP-u. Tako se navodi primjer Dubrovačke televizije koja, po tvrdnjama našeg sugovornika koji je želio ostati anoniman, ima troje zaposlenih i jednu kameru te je od Vijeća za elektroničke medije dobila 809 tisuća kuna za 2015. godinu i 734 tisuće kuna za 2016., dok je Vinkovačka televizija koja ima 25 zaposlenih, dobila 609 tisuća kuna za 2015. i 563 tisuće kuna za 2016. godinu. Zanimljivo je da Dubrovačka televizija uopće nije bila među lokalnim televizijama koje su se kandidirale za ta sredstva za 2014. godinu, a da je Vinkovačkoj televiziji za prošlu godinu dodijeljeno 670 tisuća kuna, tako da je vidljivo da svake godine pada iznos koje Vijeće dodjeljuje toj televiziji koja je, po podacima u sudskom registru, u suvlasništvu Grada Vinkovaca, drvne industrije Spačva i Vukovarsko-srijemske županije te se smatra televizijom koja je bliska HDZ-u.

Slična je situacija i s ostalim lokalnim televizijama na području Slavonije i Baranje kojima se pripisuje bliskost HDZ-u. Jedan od vodećih ljudi Slavonsko-brodske televizije je Pero Ćosić, predsjednik Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Brodsko-posavske županije. Njegova televizija također je loše prošla kada su u pitanju sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u 2015. i 2016. godini. SBTV je od Vijeća za elektroničke medije tražio 1,3 milijuna kuna za ovu godinu i 1,4 milijuna kuna za iduću godinu, ali mu je Vijeće za 2015. odobrilo 880 tisuća kuna i 811 tisuća za 2016. godinu. Loše je prošla i Osječka televizija koja je u vlasništvu kontroverznog poduzetnika Željka Biloša, koji se nedavno našao u središtu afere zbog koje je optužena bivša ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec. Biloš je Osječku TV prepustio svojem sinu, a ta televizija poslužila je za promociju, u početku, Branimira Glavaša, a potom lokalnih političara koji su mahom povezani s HDZ-om. Biloševa televizija poznata je i po tome što je prva objavila emisiju “Bujica” u kojoj je voditelj Velimir Bujanec u jeku predsjedničke kampanje telefonski razgovarao s ratnim zločincem Vojislavom Šešeljem, koji je brutalno izvrijeđao tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić.

 

• Izvori bliski HDZ-u smatraju da je odluka Vijeća direktni udar na slobodu medija u Hrvatskoj i jasan pokazatelj da je Vijeće odlučilo nagraditi televizijske postaje koje su lojalne SDP-u

 

NEKI ČLANOVI HDZ-a UVJERENI su da je upravo ta emisija jedan od razloga što je Vijeće Osječkoj televiziji smanjilo sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Naime, Osječka televizija je za 2015. godinu odlukom Vijeća dobila 694 tisuće kuna, dok su joj sredstva za 2016. još više smanjena te joj je dodijeljeno još 20 tisuća kuna manje. Izvori bliski HDZ-u smatraju da je takva odluka Vijeća za elektroničke medije direktni udar na slobodu medija u Hrvatskoj i jasan pokazatelj da je Vijeće odlučilo nagraditi televizijske postaje koje su pozitivno izvještavale o potezima aktualne vlade i koje su u kampanji za izbor predsjednika države otvoreno stale na stranu bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Kao primjer spominju TV Istru koja je za 2015. godinu od Vijeća dobila 715 tisuća kuna, a za 2016. 872 tisuće kuna, iako pokriva područje na kojem živi oko 50 tisuća stanovnika, dok je Vinkovačka televizija, koja pokriva područje od 325 tisuća stanovnika, dobila 609 tisuća kuna za 2015. i 563 tisuće kuna za 2016. godinu.

TO NIJE PRVI PUT DA SU U HDZ-U nezadovoljni radom Vijeća za elektroničke medije i predsjednice tog Vijeća Mirjane Rakić. HDZ je prosvjedovao prilikom izbora Mirjane Rakić za predsjednicu Vijeća za elektroničke medije u siječnju 2014. Tom prilikom zastupnica HDZ-a u Hrvatskom saboru Sunčana Glavak izjavila je da je imenovanje Mirjane Rakić potvrda političkog kadroviranja Milanovićeve vlade, koja na ključna mjesta postavlja podobne, a ne stručne ljude. Između ostalog, HDZ-ovci su zamjerili Mirjani Rakić i što je, navodno, jednom prigodom izjavila da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman za nju bio ratni zločinac. HDZ je zamjerio Mirjani Rakić i članovima Vijeća za elektroničke medije što su u jeku posljednje kampanje za izbor predsjednika države pokrenuli postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu suglasnosti Pravila s Ustavom te zakonima o elektroničkim medijima i HRT-u, jer su smatrali da bi oglašavanje u izbornoj kampanji moralo biti ograničeno na 12 minuta unutar jednog sata, kao i komercijalno reklamiranje. Tom prilikom je Vladimir Šeks optužio članove Vijeća da su izašli iz okvira koje im postavljaju Ustav i zakon. Zastupnici HDZ-a bili su i protiv imenovanja dvoje članova Vijeća za elektroničke medije u srpnju prošle godine, kada je većina u Saboru izabrala Davora Hajduka i Alemku Lisinski. HDZ-ovci su tada optužili članove Vijeća da se ne ponašaju kao nezavisni regulator, nego da odrađuju zadaće za vladajuću koaliciju.

 

• HDZ je prosvjedovao prilikom izbora Mirjane Rakić za predsjednicu Vijeća za elektroničke medije u siječnju 2014. jer je smatrao da je njeno imenovanje potvrda političkog kadroviranja Milanovićeve vlade

 

Radom Vijeća za elektroničke medije nisu nezadovoljni samo u HDZ-u, nego su i mnogi drugi nakladnici izrazili nezadovoljstvo. Posljednji primjer je portal FairpressHR kojemu je Vijeće za elektroničke medije sredinom srpnja odbilo upis Partnerstva za društveni razvoj kao pružatelja elektroničke publikacije. Vijeće je obrazložilo da navedeni portal nije medij u smislu odredbi Zakona o medijima te navodi da sadržaj portala FairpressHR “nije u skladu s kriterijima navedenim u Zakonu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima, Pravilniku o upisniku pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog i/ili radijskog programa i Preporukama o upisu pružatelja elektroničkih publikacija u upisnik pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog i/ili radijskog programa, budući da se ne radi o mediju u smislu odredbi Zakona o medijima”. No ni u jednom dijelu obrazloženja vlastite odluke, Vijeće za elektroničke medije ne navodi koje točno kriterije FairpressHR ne zadovoljava, odnosno, na temelju čega je odbijena registracija portala.

Odluku Vijeća u ovom slučaju osudio je i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković. On je za ovaj portal izjavio da ne razumije odluku Vijeća za elektroničke medije te je naveo da je od Vijeća tražio objašnjenje ovog slučaja.

“Kako sam razumio, redakcija Fairpressa je konačno dobila obrazloženje odluke da se Fairpress ne uvede u upisnik medija, a po evidenciji Fairpressa, nije točno obrazloženje Vijeća da Fairpress ne objavljuje najmanje tri vlastita teksta tjedno. Moj jedini komentar koji ima smisla u ovom trenutku jest da i dalje čekam odgovor Vijeća kako bih mogao postaviti dodatna pitanja jer mi i dalje nije jasan razlog odbijanja upisa Fairpressa u Upisnik”, izjavio je predsjednik HND-a Saša Leković. Nezadovoljstvo radom Vijeća nedavno je za Nacional izrazio i bivši urednik na Radiju 101 Daniel Berdais, koji je nakon sukoba s vlasnikom radija Thomasom Alexanderom Thimmeom dobio otkaz. Berdais se u nekoliko navrata obratio Vijeću te iznio podatke o kršenju programske sheme jer je program Radija 101 za više od 37 posto odstupao od programske osnove. Iako je još u rujnu prošle godine upozorio na to kršenje, Vijeće je reagiralo tek u travnju ove godine te je vlasniku izrečena opomena.

IZ SVIH TIH SLUČAJEVA VIDLJIVO je da postoji popriličan broj onih koji su nezadovoljni radom Vijeća za elektroničke medije i načinom na koji se dodjeljuju sredstva pojedinim medijima.

Naime, samo iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, prošle godine dodijeljeno je oko 15 milijuna kuna, dok ta svota za 2015. i 2016. godinu iznosi gotovo 32 milijuna kuna. Stoga ne treba čuditi što su pojedini vlasnici medija nezadovoljni podjelom novca jer im o tim sredstvima dobrim dijelom ovisi i budućnost njihovih radijskih i televizijskih postaja, a obzirom na to da nas uskoro čekaju parlamentarni izbori, uloga lokalnih medija u tom razdoblju bit će od velike važnosti za sve političke stranke.