Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) proslavila je svoj Dan objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH u 2019., te pozivom hrvatskoj i europskoj javnost da pomogne obnoviti Zagreb u funkciji njegova iskoraka i novoga procvata.

“Nalazimo se opet pred Bašćanskom pločom i spomenom hrvatskoga kralja Zvonimira i pred bistom našega osnivača u atriju Strossmayerove palače, nažalost bez publike, akademijina cijenjenoga članstva, visokih gostiju i prijatelja. Svečani pozdrav Hrvatskoj prenosimo virtualno obilježavajući 159. rođendan Akademije čiji je osnutak 29. travnja 1861. bio prekretnica u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture”, rekao je predsjednik akademik Velimir Neidhardt.

Na svečanosti u srijedu akademik Velimir Neidhardt osvrnuo se i na razorni potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i njegovu okolicu, priopćio je Ured za odnose s javnošću HAZU.

HAZU pod teškim bremenom sanacije

Podsjetio je da samo u Zagrebu HAZU ima 14 objekata s površinom od ukupno više od 31 tisuće četvornih metara, na kojima je potres izazvao velika oštećenja i gotovo trenutačno paralizirao zagrebačke znanstvene i umjetničke jedinice, već zaustavljene pandemijom koronavirusa.

“Hrvatska akademija je pod teškim bremenom sanacije, troškova obnavljanja i održavanja, te svega onog što povijesna baština iziskuje kako bi mogla biti primjereno predana budućim generacijama”, istaknuo je akademik Neidhardt.

Izvijestio je da je nužnu obnovu potresom izazvanih oštećenja HAZU počeo vlastitim snagama, a puni opseg rada Akademije može se dostići čim se ukinu ograničenja, kao i da su u Akademiji svjesni neizvjesnosti povratka na stanje prije nepogode.

Zato smo, rekao je predsjednik HAZU, zatražili pomoć grada i države, naših dopisnih članova i akademija diljem svijeta.

“Akademija poziva hrvatsku i europsku javnost da pomogne glavnom gradu Zagrebu. Zagovara da obnova grada od potresa ne bude samo u vidanju rana, nego u funkciji iskoraka i novoga procvata Zagreba, slično godini 1880. kad je Zagreb nakon potresa u dvadeset godina pretvoren u modernu srednjoeuropsku aglomeraciju”, poručio je akademik Neidhardt .

I u otežanim vremenima poticati izvrsnost

Predsjednik HAZU pozvao je da i u ovim otežanim okolnostima treba poticati i vrjednovati izvrsnost kako to pokazuje Akademija i ovom svečanošću jer je to, smatra, jedino stabilno jamstvo održive budućnosti.

Akademik Neidhardt objavio o je i imena laureata Nagrade HAZU za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2019. te im čestitao na postignućima.

Za područje društvenih znanosti nagrađeni su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige “Političke bilješke Ante Trumbića 1930.-1938. “(Hrvatski institut za povijest – Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta, Zagreb-Split 2019., sv. 1. I sv. 2).

Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić laureatkinja je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti za skup od šest znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa “Astronomy and Astrophysics”, a baziraju na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u.

Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU dobio je dr. sc. Felix Wensveen za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Za područje filoloških znanosti laureat je izv. prof. dr. sc. Ivan Andrijanić za knjigu “Gramatika sanskrta” (Zagreb, Školska knjiga, 2019.), za područje književnosti izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača za knjigu “Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića “(Zagreb, Matica Hrvatska 2015.).

Laureat za područje likovnih umjetnosti je arhitekt prof. mr. sc. Mario Beusan za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava od 2015. do 2019., za područje glazbene umjetnosti i muzikologije izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek za djelo “Koncert za klavir i orkestar”, nastalo po narudžbi 40. Osorskih glazbenih večeri, a praizvedeno na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015. u interpretaciji pijanista Filipa Faka i Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.

Za područje tehničkih znanosti Nagradu HAZU dobio je prof. dr. sc. Igor Kuzle za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.

Jedinstvo nacije bez podjela građana

Predsjednik HAZU ustvrdio je kako “odvojenost od svake vlasti omogućuje Akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkoga i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Za nas danas, u Akademijinom poslanju postoji jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života”.

Akademik Neidhardt podsjetio je i kako je Akademija organizirala u Hrvatskoj prvi znanstveni simpozij posvećen koronavirusu, održan 14. veljače 2020. – 11 dana prije nego li je u nas zabilježen prvi slučaj zaraze koja je Hrvatsku prisilila da zastane u potpunoj organizaciji nužne zdravstvene i ekonomske obrane.

“Akademija je dala u vezi s tim svoju izjavu javnosti, a zatim kao i cijela Hrvatska, prilagodila je svoje aktivnosti”, rekao je predsjednik HAZU na svečanosti u povodu Dana Akademije.