Objavljeno u Nacionalu br. 848, 2012-02-14

SAD je najveći zagovornik potpisivanja spornog sporazuma koji će na red doći nakon izglasavanja proračuna. Zasad nije bilo diplomatskih pritisaka

“Uvjeren sam da se predsjednik Ivo Josipović založio isključivo protiv internetskih krađa, ali sasvim sigurno ne podržava bilo kakvo smanjivanje ljudskih prava. Što se tiče izvršne vlasti, u hrvatskoj vladi još nismo raspravljali o ACTA-i (Anti-Counterfeiting-Trade- Agreement), ali mislim da načelno možemo podržati taj dokument. Uz mali dodatak – tek nakon što ga dobro proučimo, ali zasad nemam dojam da je neprihvatljiv, da krši slobode korisnika interneta”, objasnio je za Nacional član Vlade s kojim smo razgovarali u subotu 11. veljače, nekoliko sati nakon što su u Zagrebu i nekim drugim gradovima održane demonstracije protiv Trgovinskog ugovora o obrani od krivotvorina, poznatijeg u skraćenoj engleskoj verziji kao ACTA.

Premda je prosvjednika bilo jedva nekoliko stotina, u vladi Zorana Milanovića procijenili su da se radi o iznimno važnom političkom pitanju. Pritom su napadi na Josipovića i višestruka hakiranja web domene predsjednik.hr ipak sporedna stvar u usporedbi s mogućim posljedicama odbijanja ili pristupanja ACTA-i. Glavni kritičari ACTA-e pripadnici su mlađe i srednje populacije, informatički dobro obrazovani, a u političkom smislu zagovornici lijevo-liberalnih vrijednosti, dakle, ekipa koja gotovo po defaultu podržava vladajuću Kukuriku koaliciju. Zato u Vladi pokušavaju naći izlaz iz novonastale situacije; kako ne izazvati sukob s Josipovićem, a ujedno ni s glasnim protivnicima Trgovinskog ugovora o obrani od krivotvorina.

Ako se što može zaključiti nakon razgovora sa spomenutim Vladinim dužnosnikom, čini se da u hrvatskoj vladi postoji načelna spremnost na potpisivanje ACTA-e. Pritom je sugovornik Nacionala korektno priznao da u Vladi očekuju službenu verziju i tek nakon što je detaljno prouče odluka će biti donesena. Nešto slično, s dodatkom da će se provesti široka javna rasprava, najavili su prošlog tjedna potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i ministar uprave Arsen Bauk.

DOBRA JE STVAR da, barem zasad, nije bilo diplomatskih pritisaka na Hrvatsku da pristupi ACTA-i. Premda je SAD glavni zagovornik potpisivanja sporazuma koji će dramatično promijeniti način upotrebe interneta (a ne samo stopirati piratstvo), u Ministarstvu vanjskih poslova eksplicitno tvrde da Washington nije tražio da Hrvatska podrži sporazum. “Sve je na nama”, objasnio je sugovornik Nacionala. ACTA će vrlo brzo doći na dnevni red. Cjelokupna vlada sada je koncentrirana na donošenje državnog proračuna za 2012. i kad pitanje ovogodišnjeg budžeta bude stavljeno ad acta, Milanovićev kabinet morat će se pozabaviti novim problemom. Tada će se vidjeti hoće li u Vladi stati uz predsjednika Josipovića ili će, što bi bilo iznenađenje, zauzeti stajalište koje je drukčije od onoga što ga zastupaju predsjednik Republike, ali i glavni saveznici Hrvatske, od SAD-a do velike većine članica Europske unije. Sukobi oko ACTA-e kulminirali su nakon što su u Tokiju 27. siječnja predstavnici 22 članice Europske unije potpisale sporni dokument i tako podržale međunarodni sporazum koji će vlasnicima autorskih prava dati ovlasti veće od predviđenih kontroverznim američkim prijedlozima zakona SOPA i PIPA. Ipak, nije sve prošlo jednoglasno, jer ACTA-u nisu potpisali predstavnici Cipra, Njemačke, Estonije, Slovačke i Nizozemske. Na neki način pridružio im se i Kader Adif, francuski europarlamentarac koji je nedavno dao ostavku na mjesto izvjestitelja o ACTA-i i optužio EU za izbjegavanje javne rasprave o sporazumu. On je tvrdio da institucije civilnog društva nisu bile uključene u pripremu i donošenje sporazuma, a Europskom parlamentu nekoliko su puta uskraćene važne informacije. Optužio ih je i kako su pregovori od početka vođeni u tajnosti, ali i da je desnica u Europskom parlamentu – pod kojom je mislio na demokršćane i tradicionalne konzervativce – poduzela neviđene manevre kako bi sporazum bio potpisan i ratificiran prije nego što se uspije uzbuniti javnost.

Postoje i drukčija mišljenja. Prema navodima Europskog parlamenta, ACTA nije zamišljena da “nanovo definira autorska prava ili prava proizvoda”. Riječ je o poštivanju postojećih prava autora i proizvoda. Europski je parlament o tom pitanju objavio opširno priopćenje u kojem je precizirano da je “potrebno suzbijati prije svega kopije i piratstvo koji potkopavaju trgovinu i održivi razvoj svjetskog gospodarstva”.

OSIM TOGA, nedavno potpisivanje ne znači da ACTA odmah stupa na snagu. Sporazum tijekom ljeta najprije treba potvrditi Europski parlament, a potom ga trebaju ratificirati nacionalni parlamenti država-članica. I dalje je otvoreno pitanje što će odlučiti vlade preostalih pet članica Unije, u kojima sporazum još nije ratificiran. Nekoliko dana prije potpisivanja sporazuma hakeri su napali internetske stranice Europskog parlamenta, zbog čega im je pristup bio otežan. U međuvremenu su hakirane stranice brojnih institucija, među kojima i Interpola i CIA-e. A sve to zbog sporazuma o kojem golemi dio javnosti još prije nekoliko tjedna nije znao da postoji. ACTA ili Trgovinski ugovor o obrani od krivotvorina, međunarodni je ugovor za suzbijanje povrede autorskih prava koji je dosad potpisalo 27 država, od SAD-a, Australije, Japana do velike većine članica Europske unije.

Pregovori o tom ugovoru počeli su još 2006. na rubu summita G8 u Sankt Peterburgu, a od 2007. nastavljeni su na ministarskoj razini. Pregovori su završeni 2010. u Sydneyju. Sumnju je od samog početka izazvalo to što su pregovori vođeni bez obavještavanja javnosti, a iz njih su izostavljene organizacije kao što su WIPO (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo) i WTO (Svjetska trgovinska organizacija). Prema dostupnim podacima, ACTA bi trebala osnažiti borbu protiv piratskih proizvoda na internetu i kvalitetnije zaštititi proizvođače kao što su filmska i zabavna industrija. Ali to znači da će neki i nastradati. Posljedice uvođenja ACTA-e za internetske providere znače da će oni odgovarati ako njihovi klijenti prekrše pravila o autorskim pravima, na primjer da ilegalno skidaju filmove i glazbu. Za providere to znači da će ubuduće morati strože kontrolirati što rade njihovi korisnici, a u dvojbenim slučajevima mogao bi se isključiti internet i bez naloga službenih organa.

Također je predviđeno kažnjavanje i same pomoći u kršenju autorskih prava, što, primjerice, dovodi u pitanje opstanak popularnih portala poput YouTubea. Kritičari ACTA-e od početka su upozoravali da je u tekstu ugovora površno zapisano što se zapravo očekuje, a ne spominje se izričita obveza nadzora korisnika i zatvaranje pristupa internetu. Zbog toga postoji opasnost da će provedba dogovora biti stvar interpretacije. Ovo nije posve točno jer puno toga o ACTA-i može se pronaći na – internetu. Iz viđenoga je očito da se radi o vrlo preciznom dokumentu, koji pred države koje su ga potpisale stavlja konkretne obaveze. Jedan od važnijih dijelova je i članak 27. “Provođenje u digitalnom okruženju”. U njemu se preciziraju obveze zemalja potpisnica, pa i Hrvatske bude li vlada Zorana Milanovića pristupila Anti-Counterfeiting Trade Agreementu. To je vidljivo već u prvom stavku: “Svaka ugovorna strana (tj. država potpisnica) mora osigurati da postupci provedbe, u mjeri kako je navedeno u Odjeljku 2 (Civilno izvršenje) i Odjeljku 4 (Kazneno izvršenje) budu dostupni kroz njene zakone, kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje protiv čina povrede prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju, uključujući i mjere za brzo sprečavanje kršenja, kao i mjere odvraćanja od daljnjeg kršenja tog prava.”

STAVAK 2 dodatno definira o čemu je riječ. ACTA-ini zagovornici mogu taj stavak upotrebljavati kao dokaz da će cjelokupni proces počivati na vladavini prava i, posebno, zaštiti slobode izražavanja koju omogućava internet: “Slijedom Stavka 1., postupci za provedbu svake od ugovornih strana moraju se primijeniti na kršenje autorskih prava ili srodnih prava putem digitalnih mreža, što se može odnositi i na nezakonitu upotrebu sredstava za široku distribuciju s namjerom kršenja prava vlasništva. Ti postupci moraju se provoditi tako da se izbjegne stvaranje prepreka legitimnim aktivnostima, kao što su elektronička trgovina i, u skladu sa zakonima dotične države, očuvaju temeljna načela kao što su sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.” No i članak 4. definitivno potvrđuje da će države, odnosno strane koje se smatraju oštećenima, dobiti široku mogućnost identificiranja privatnih korisnika, a to će biti prvi korak u njihovu sankcioniranju: “Ugovorna strana može, u skladu sa svojim zakonima i propisima, ovlastiti odgovarajuće mjerodavno tijelo da naredi pružatelju online usluga da bez odgađanja otkrije zakonitom nositelju vlasničkih prava podatke koji su dovoljni da se korisnik, čiji je account navodno upotrijebljen za prekršaj kršenja tih prava, pod uvjetom da je nositelj prava podnio po zakonu dovoljno potkrijepljenu tvrdnju o zloupotrebi njegove trgovačke marke, kršenja autorskog i sličnih prava, i pod uvjetom da se ta informacija traži u svrhu zaštite ili provedbe tih prava.”

Postoji još jedan problem koji je posredno povezan s ACTA-om, a o kojemu se u Hrvatskoj gotovo uopće ne govori. Možda i najveći razlog pada novinskih naklada posljednjih godina jesu doslovne krađe tiskanih tekstova što ih poduzimaju razni internetski portali. Već godinama utorkom ujutro internetski sajtovi doslovno prepisuju cjelokupne tekstove koje toga dana objavi Nacional i predstavljaju ih kao vlastiti rad ili tek u nekoj fusnoti napišu izvor informacija. Sličnom lopovluku izložene su i druge novine koje zapošljavaju ozbiljne novinare. Oni imaju ozbiljan posao koji ima i intelektualnu i financijsku cijenu, a u Hrvatskoj se svakodnevno dezavuira, tako što polupriučeni novinari na raznim sajtovima doslovno kopiraju neki članak i objave ga bez ikakvih posljedica. U ozbiljnom svijetu to se zove krađa intelektualnog vlasništva i podrazumijeva visoke financijske kazne Najmanje što Milanovićeva vlada hitno mora napraviti jest donijeti stroge zakonske odredbe protiv piratstva, neovisno o tome radi li se o krađi glazbe ili novinskih tekstova. Lopovluk je lopovluk bez obzira na opravdanu skepsu koju je izazvala ACTA.