Zagrebački odvjetnik i većinski vlasnik Hanza Medije Marijan Hanžeković uputio je podnesak zagrebačkom Općinskom građanskom sudu kojim traži saslušanje bivšeg većinskog vlasnika Europapress holdinga (EPH) Ninoslava Pavića za kojeg tvrdi da je u sporu oko preuzimanja EPH izrekao “gomilu neistina i poluistina”.

Hanžeković kao tuženik u podnesku osporava sve navode iz Pavićeve tužbe i njegovog posljednjeg podneska, a naročito tvrdnje da je Hanžekovićevo postupanje u sudskom sporu ‘usmjereno na odugovlačenje i dekoncentraciju postupka’.

Podnesak Marijana Hanžekovića uslijedio je nakon Pavićeva podneska iz svibnja u kojem se, između ostalog, navodi i Hanžekovića tvrdnja da s Pavićem nije zaključio nikakav ugovor pa ga nije mogao ni prevariti. No, Pavić istodobno tvrdi da isprava o tom ugovoru o preuzimaju EPH postoji te je priložena njegovoj tužbi protiv Hanžekovića.

Spor pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenut je na osnovi tužbenog zahtjeva kojim bivši većinski vlasnik EPH Ninoslav Pavić s osnove naknade štete od prevare od Hanžekovića traži isplatu 72,3 milijuna kuna, a na temelju naknade štete zbog izmakle dobiti 188,4 milijuna kuna – ukupno više od 260 milijuna kuna.

Pavić svoj tužbeni zahtjev temelji na dokumentu o odnosima članova društva EPH nakon provedbe predstečajne nagodbe kojeg je sklopio s Hanžekovićem u siječnju 2014. i koji je, kolokvijalno nazvan ‘Termsheet’. Na tom se dokumentu temeljila provedba promjene vlasničke strukture te vodeće novinsko-izdavačke kompanije u Hrvatskoj.

Prema tom ugovoru, u sklopu procesa predstečajne nagodbe EPH, predviđao se otkup dugova od najvećeg vjerovnika EPH – Hypo-Alpe-Adria Banke Hrvatske (HAAB) u iznosu od 60 do 70 milijuna kuna pri čemu je bilo predviđeno da Hanžeković preuzme 90 posto vlasništva EPH dokapitalizacijom, odnosno otkupom potraživanja od Hypo banke.

Ninoslav Pavić je, nakon razrješenja odnosa s dotadašnjim partnerom – njemačkim WAZ-om, trebao unijeti svoje slobodne udjele u društvu EPH u novo društvo Euro poticaji u kojem bi bez naknade preuzeo 49 posto. Nakon toga, bila je predviđena nova vlasnička struktura prema kojoj bi Hanžeković u društvu Euro poticaji imao 51 posto, Pavić 49 posto. Europoticaji imali bi ukupno 90 posto u EPH, a njemački WAZ držao bi preostalih 10 posto.

Nakon toga, 49 posto vlasništva Ninoslava Pavića stavilo bi se u zalog u Hanžekovićevu korist, a bilo je predviđeno da je Pavić obvezan voditi poslovanje EPH sukladno planu predstečajne nagodbe i ‘postupajući pažnjom dobrog gospodarstvenika’. Prema tom planu, Pavić je trebao vratiti svoju vodeću ulogu u novinskoj kompanji postupnim skidanjem Hanžekovićeva zaloga pod uvjetom ‘da se plan ostvaruje i ukoliko EPH realizira i isplaćuje dobit’.

No, prema tužbi, Hanžeković nakon ulaganja od 45 milijuna kuna krajem 2014. nije izvršio svoj dio pogodbe iz Termsheeta jer nije na Pavića prenio poslovni udjel koji daje 49 posto prava i obaveza u društvu Euro poticaji. Pavić u tužbi tvrdi da je bez njegova znanja promijenio tvrtku Euro poticaji u Hanza press (kasnije Hanza Media)  koje je i dalje držalo udjele u EPH. Pavić navodi i da je nakon toga inicirao nove pregovore s Hanžekovićem oko njegovog udjela u Hanza pressu , ali i da mu se 18, prosinca 2014,. nedugo nakon održane Glavne skupštine EPH, Hanžeković prestao javljati na telefon te je odbijao svaku komunikaciju s njim ili njegovim savjetnicima.

Prema Pavićevim riječima, s Hanžekovićem se od tada više nije čuo te je još tada shvatio da ga je prevario jer je, kako tvrdi u tužbi, ‘prijevarno stekao onu imovinu koja predstavlja 44,1 posto udjela u trgovačkom društvu EPH’.

Hanžeković u odgovoru na tužbu tvrdi da Termsheet ne predstavlja obvezujući ugovor već plan neobvezujućih aktivnosti za njegove sudionike. Pavića optužuje i da je nakon potpisivanja Termsheeta ‘poduzimao radnje na štetu EPH kako bi nezakonito oslobodio obveze vraćanja zajma društvu EPH u iznosu od 12,3 milijuna kuna’ zbog čega je podnio kaznenu prijavu.

Prvo pripremno ročište u ovom održano je još lani u studenome, a nastavak spora zakazan je na ročištu 5. rujna na kojem je predloženo i saslušanje Marijana Hanžekovića, Ninoslava Pavića i konzultanta Hrvoja Cesara.