Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona, za Zagreb News govori o novootvorenom prostoru te udruge u zagrebačkim Dugavama, financiranom donacijama i sredstvima EU-a

Posljednjih godina Udruga Hrabri telefon dosegnula je maksimum svojih kapaciteta. Kvota dnevnih poziva dotaknula je plafon jer više volontera udruga nije mogla nikamo smjestiti. Djeca i roditelji koji su tražili pomoć i podršku dobili bi samo neodgovoreni poziv. Kako su neodgovoreni pozivi rasli, tako je i rasla želja Udruge Hrabri telefon i njezine predsjednice Hane Hrpke da se osigura veći prostor koji će ne samo proširiti njihove kapacitete, nego i raznovrsnost usluga koje nudi Hrabri telefon.

Nakon nekoliko godina borbi i truda uspjeli su u naumu i svečano otvorili novi prostor u zagrebačkim Dugavama 22. listopada ove godine. Takozvani Hrabri centar u Hrelićkoj ulici 18A se prostire na 500 kvadratnih metara raspoređenih na tri zasebne etaže. Još je 2020. godine Hrabri telefon dobio potporu za projekt “Novi početak – širenje socijalnih usluga Hrabrog telefona”. Njegova provedba uključivala je gradnju centra uz pomoć fondova EU-a i ukupna vrijednost iznosila je 1.109.032,06 eura. Kako su cijene sirovina rasle, tako je i cijena centra rasla no, rekla je Hana Hrpka, „zahvaljujući velikodušnoj podršci partnera, donatora i građana, uspjeli smo dovršiti ovaj projekt“. Posebno se udruga zahvaljuje tvrtki Mplus i medijskoj kući Nova TV.

„Usluge koje Hrabri telefon pruža su besplatne za korisnike, a to su preventivno-socijalizacijske radionice za djecu, pomoć pri učenju, logopedske vježbe, individualno psihosocijalno savjetovanje, grupe škole za roditelje, škole za razvedene roditelje, telefonsko i e-savjetovanje putem linija 116 -111 za djecu, 0800-0800 za odrasle koji su zabrinuti za dijete te putem e-maila [email protected] ili chata na web stranici hrabritelefon.hr. Hrabri telefon provodi i projekt u partnerstvu s MUP-om kojim zove djecu žrtve ili svjedoke kaznenih djela najkasnije 48 sati nakon prijave u policijskoj postaji kako bi im se pružila pravovremena pomoć i podrška djetetu, a roditelje educiralo i informiralo te im se također po potrebi pružila pomoć i podrška Neki novi projekti kreću već vrlo uskoro putem kojih ćemo pružati podršku djeci u migraciji u suradnji s Unicefom kao i partnerski raditi s 14 škola diljem RH na prevenciji teškoća mentalnog zdravlja djece u sklopu novog EU projekta“, rekla je za Zagreb News Hana Hrpka.

Trenutno je na Hrabrom telefonu zaposleno 15 stručnjakinja mentalnog zdravlja uz koje djeluje, prema riječima Hane Hrpke, „oko 30 stručnjaka kao vanjski stručni suradnici koji su uključeni u edukacije i supervizije volontera i savjetovalište za djecu i roditelje.“ Zagrebački studenti relevantnih studija koji su pripremljeni na rad s djecom odgovaraju na savjetodavne linije i vode preventivne radionice. Njih je trenutno 120 u Hrabrom telefon koji traži nove studente svake dvije godine. Ipak, prostora za napredak uvijek ima, a kako će se organizacija Hrabrog centra usavršavati, tako će se i više moći odgovarati na potrebe djece i roditelja koje su u stalnom rastu.

„Od početka pandemije do danas primjećujemo promjene u razlozima zašto nas djeca i roditelji kontaktiraju i pitanja mentalnog zdravlja su među prvim razlozima. Koliko god je važna tema zlostavljanja i nasilja, čini se da je mentalno zdravlje postalo nešto o čemu se sve više i više govori i gdje se vide promjene. Osim teme razvoda, odnosi u obitelji su dosta isprepleteni i s temom mentalnog zdravlja jer se roditelji često pitaju kako oni mogu biti podrška djetetu ili primjećuju da upravo odnosi u obitelji utječu na mentalno zdravlje djeteta. Djeca s druge strane iskazuju potištenost, usamljenost, sklonost samoozljeđivanju te imaju suicidalne ideje i misli“, ističe Hana Hrpka.

Predsjednica Hrabrog telefona potiče stoga da se zabrinjavajući znakovi uvijek prate kod djece, za što je odgovora i djetetova okolina kao i roditelji te obrazovne institucije. Ove riječi osobito su važne nakon nedavnih bojkota nastave u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Jedan navodno „problematičan“ đak preseljen je u novu osnovnu školu jer su se svi u njegovu prošlom razredu ispisali zbog njegova ponašanja. Sada je nova osnovna škola pod bojkotom roditelja i djece koji odbijaju primiti đaka u svoj razred. Ravnatelj je podnio ostavku i stotine učenika ne dolazi na nastavu.

„Ne mogu ulaziti u konkretan slučaj jer znam o njemu iz medija. Čitajući o tom slučaju, obuzme me strašna tuga. Jako mi je žao što se dijete opet izgubilo iz fokusa. Tom je djetetu bilo nužno pružiti psihološku pomoć i tretman još kada je počelo pokazivati prve znakove koji su trebali zabrinuti njegovu okolinu, a osobito sada. Svatko u zajednici treba preuzeti svoju odgovornost i napokon staviti dijete na prvo mjesto, i dijete koje nazivaju ‘problematičnim’ i svu onu djecu koja možda radi cijelog razvoja situacije pokazuju znakove da im je potrebna pomoć“, rekla je za Zagreb News.