Zagrebački odvjetnik s prebivalištem u Donjoj Stubici Krešimir Vlajčević (56), koji kao disciplinski sudac Prve hrvatske lige već punih petnaest godina sankcionira izgrede na nogometnim stadionima, našao se pod žestokim udarom vodstva splitskog Hajduka koje smatra da u njegovu kažnjavanju vladaju dvostruki kriteriji i očita pristranost samo jednom klubu – zagrebačkom Dinamu koji kontroliraju braća Zdravko i Zoran Mamić. Predstavnici Hajduka uoči još jedne najavljene kazne zbog izgreda na derbiju protiv Dinama zatražili su Vlajčevićevo izuzeće jer sumnjaju da je posljednjih godina imao poslovan odnos sa zagrebačkim klubom, no tijela Hrvatskog nogometnog saveza – također pod dominantnom kontrolom Mamića i njemu bliskih osoba – odbila su čak i istražiti tu vezu.

Time su zaštitila Vlajčevića koji s povjerenicima za sigurnost (Zoranom Cvrkom), ligu (Josipom Breznijem) i suđenje (Ivanom Peraićem) te izvršnim direktorom Damirom Vrbanovićem i šefom sudačke komisije Dušanom Kukićem čini jednu od ključnih karika u piramidi moći unutar Hrvatskog nogometnog saveza.

Vlajčevićev slučaj vrlo je simptomatičan jer pokazuje kako taj sistem djeluje. Kako je za Nacional potvrđeno iz više neovisnih izvora, optužbe Splićana na njegov račun doista su osnovane jer je taj disciplinski sudac HNS-a još koncem 2009. od zagrebačkog kluba primio “pozajmicu” od 140 tisuća kuna, što je još uvijek zabilježeno i u poslovnim knjigama kluba i u zapisnicima o nadzoru koji je provela Porezna uprava.

Nacional je dobio na uvid svu relevantnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Vlajčević primio novac 5. listopada 2009. O tome je sastavljen ugovor o zajmu, u kojemu se spominje kamata od četiri posto te rok povrata od samo šest mjeseci, dakle do 5. travnja 2010.

Posuđeni novac Vlajčević nije vratio, pa su dvije strane potpisale aneks ugovora po kojem se rok povrata produljuje do 31. prosinca 2010. Ni on, međutim, nije ispoštovan i zagrebačkom klubu nije vraćen njegov novac, sve dok u Dinamo nisu banuli porezni inspektori i po nalogu tadašnjeg ministra financija Slavka Linića započeli “češljati” poslovne knjige. Tada, u ožujku 2011., Vlajčević je odjednom platio svoje dugove, i to u rekordnom roku.

Dana 1. ožujka na račun udruge koja nominalno upravlja Dinamom uplatio je 40 tisuća kuna, potom je 17. ožujka proslijedio novih 30 tisuća, zatim 25. ožujka još 30 tisuća, a samo tri dana kasnije dodatnih 44 tisuće kuna. Njegov dug tako je gotovo potpuno bio podmiren i na konto karticama udruge GNK Dinamo vodilo se još samo dugovanje od točno 3.996,03 kune na račun kamata, što je Vlajčević zatvorio nakon više od godinu dana, 16. srpnja 2012.

Izvori Nacionala potvrdili su da su upravo tijekom poreznog nadzora nad Mamićevim klubom zabilježene brojne dvojbene transakcije, odnosno formalno čišćenje knjiga i sređivanje stanja kako bi se sanirale otkrivene nepravilnosti. Nadzor je vodio Milan Pernar, osumnjičen zajedno s braćom Mamić i Damirom Vrbanovićem u slučaju navodnog isisavanja preko stotinu milijuna kuna iz kluba i milijunskih poreznih prijevara. Zato može biti jasnije i zašto dokumentacija o tome nije proslijeđena Državnom odvjetništvu i USKOK-u.

“U ožujku 2011. svi su gotovo mahnito vraćali pozajmice Dinamu, a bilo ih je na desetke. Zanimljivo je da je velika većina njih to činila u gotovini, na blagajni kluba, dok je Krešimir Vlajčević bio jedan od rijetkih koji je to napravio preko računa’, tvrdi izvor Nacionala.

Upravo u ožujku 2011. Zoran Mamić također je na račun kluba uplatio evidentiranu pozajmicu u iznosu od 24.083.324,56 kuna, što je dio novca koji je na osnovu antidatiranog aneksa ugovora dobio u gotovini od nogometaša Luke Modrića. To se otkrilo nakon što je Ministarstvo financija preuzeo Boris Lalovac i nakon što je u kontrolu Dinama poslao službenike novog Odjela za velike porezne prijevare, što je rezultiralo otvaranjem istrage.

Nacional je kontaktirao Vlajčevića i pokušao dobiti pojašnjenje transakcija s Dinamom, no on je odbio bilo što komentirati. I u zagrebačkom klubu proteklih dana odbijali su medije, tvrdeći da ne žele odavati podatke iz istrage, no to naprosto nije točno: disciplinski sudac HNL-a nije obuhvaćen procesom koji se vodi protiv braće Mamić, Vrbanovića i poreznog inspektora Pernara. Osim u kategorijama morala i sukoba interesa zasad je upitno jedino otkud Vlajčeviću novac kojim je u samo mjesec dana podmirio svoje 140 tisuća kuna visoko dugovanje prema Dinamu i postoji li, eventualno, osnova za ispitivanje porijekla imovine. Zasad nije poznato je li Porezna uprava pokrenula postupak.

Otkrivanje sporne pozajmice od 140 tisuća kuna neće poslužiti samo kao osnova za promišljanje o funkcioniranju nogometne hijerarhije i njene bliske povezanosti s vodstvom Dinama, nego bi moglo nositi i još značajnije, financijske posljedice, prije svega na Hrvatski nogometni savez. Početkom ove godine Visoki upravni sud u Zagrebu donio je rješenje po kojemu HNS spada u kategoriju tijela državne vlasti i prema kojemu se njegove odluke – pod uvjetom da su iscpljene sve pravne mogućnosti unutar same organizacije – mogu pobijati pred redovnim sudovima. Posljedično, ako se bilo koja od njih ocijeni nezakonitom, HNS bi bio dužan nadoknaditi nastalu štetu.

Izvori bliski splitskom Hajduku tvrde da bi se u Vlajčevićevu slučaju sve njegove odluke trebale proglasiti ništetnima, budući da je disciplinski sudac najmanje od listopada 2009. s Dinamom bio u obveznopravnom odnosu. Pravni stručnjaci koje je kontaktirao Nacional slažu se da bi Hajduk – koji je bio najčešća meta i najkažnjavaniji klub proteklih nekoliko godina – mogao legitimno zatražiti nadoknadu štete za veći dio plaćenih kazni za utakmice s Dinamom. Nadležnost nad time ima Upravni sud u Splitu.

Kako je Nacional doznao iz Hajduka, Splićani namjeravaju poduzeti upravo takve korake. “Svjesni smo da unutar HNS-a u ovakvom odnosu snaga nemamo apsolutno nikakve šanse, a naš klub čak ni formalno nije zastupljen ni u jednom tijelu Saveza. Stoga ćemo naše interese štititi pred sudovima”, rekli su za Nacional izvori iz splitkog kluba. Hajduk je upravo stoga zatražio Vlajčevićevo izuzeće od odlučivanja o novim kaznama za klub, no Komisija za žalbe HNS-a također je odbila taj zahtjev, pa je sljedeća instanca Upravni sud. Za tu svrhu, ali i za kontinuirano pravno ratovanje s nacionalnim nogometnim savezom, u Splitu je okupljen tim mladih odvjetnika koje predvodi stručnjak specijaliziran za sportsko pravo Davor Radić. Tvrdi se da bi Hajduk sudskim putem mogao pobiti brojne Vlajčevićeve odluke: od onih donesenih nakon famoznog “neodigranog derbija” u Zagrebu, kada splitski klub u znak podrške svojim navijačima i njihovoj borbi protiv nelegalnih “crnih lista” nije istrčao na teren i zbog toga bio kažnjen oduzimanjem bodova te dugotrajnom suspenzijom kompletnog vodstva, pa do primjera kada je za izgrede na tribinama kažnjavan s po 200 tisuća kuna, dok je kazna Dinamu najčešće iznosila desetak tisuća kuna.

Posebno problematična mogla bi biti prethodna sezona, kada je Vlajčević trenirao strogoću na Hajduku i izrekao mjeru igranja utakmica pred praznim gledalištem u čak tri utakmice, što je presedan čak i u svjetskim okvirima. Tako je Hajduk pretpio značajnu financijsku štetu i zabilježio golemi i neočekivani manjak prihoda, budući da njegove susrete u prosjeku posjećuje između 10 i 15 tisuća gledatelja. Ako će se pravni potezi odigrati kako je najavljeno, običnu pozajmicu svog disciplinskog suca u iznosu od 140 tisuća kuna Hrvatski nogometni savez mogao bi na koncu platiti milijunskim iznosima.