Što će biti s Inom? Je li saborski Odbor za gospodarstvo dobio odgovore na saslušanju ministra gospodarstva Davora Filipovića i koga će još pozvati? Koliko Sabor može utjecati da se isprave greške u upravljanju Inom? Je li potreban Lex INA i što bi donio s obzirom na vlasničku strukturu i odnose s MOL-om?

O tome su u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog govorili saborski zastupnici Žarko Tušek iz HDZ-a, Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a i Zvonimir Troskot iz Mosta.

Tušek je naglasio kako nije zadovoljan sa saslušanjem ministra gospodarstva na saborskom Odboru za gospodarstvo, stoga što je rasprava izašla izvan konteksta.

– Odbor za gospodarstvo je meritorno tijelo na kojem se treba razgovarati o ovakvim stvarima. Legitimno je da sve zastupnice i zastupnici na tom tijelu otvaraju važna pitanja te da se kroz konstruktivnu raspravu dođe do rješenja, rekao je.

Troskot je kazao kako je bio prisutan na sjednici i nezadovoljan je stoga što nije dobio odgovore na više pitanja.

– Postavio sam ministru 3 ključna pitanja na koja nisam dobio odgovor. Prvo se pitanje vezalo na plin kojeg Hrvatska ima. Primjerice, plin se može bušiti u općini Nuštar i to bi radila po tržišnoj osnovi kompanija iz Kanade, no ona se zbog nama nepoznatih razloga stopira. To je pitanje na koje ministar nije odgovorio jer je, kako kaže, tek preuzeo ministarstvo i to još nije počeo rješavati, rekao je Troskot.

Dodaje kako je postavio pitanje o još jednom nalazištu plina koje se nalazi na granici s Mađarskom koje je pronađeno 2007. godine. Tek 2019. godine izdane su sve dozvole , no do dana današnjeg se tamo ne buši plin.

– Treće je pitanje bilo po kojim cijenama je poduzeće PPD otkupljivalo plin od Ine. Ni na jedno od pitanja nisam dobio odgovor, istaknuo je.

Hajdaš Dončić je rekao kako ciljevi korporacije nisu ujedno i nacionalni ciljevi. Korporativni ciljevi su da se zadovolje dioničari, a to je stvaranje dobiti.

– S druge strane postoji nacionalni interes, na primjer da se ne zatvori rafinerija u Sisku zbog zaposlenosti. Korporativni interes je da se ona zatvori jer stvara gubitke. To je suštinski problem, istaknuo je.

Smatra da što se tiče Ine treba postojati nacionalni konsenzus, što znači da Vlada i oporba kroz argumentiranu stručnu raspravu, bez populizma, treba odrediti što je Hrvatskoj potrebno.

– Energetika i hrana ključni je interes mudre države, naglasio je Hajdaš Dončić te dodao kako vraćati se u prošlost nije dobro te kako mi moramo vidjeti što će biti s Inom i HEP-om u budućnosti.

Troskot smatra da se Mađarska ponaša kao apsolutistički monarh, a nema preko 50 posto vlasništva dionica. Kako kaže, jedna od strategija zaštite od Mađara trebalo bi biti aktivnije uključivanje HANFA-e, zato što je INA dionica koja kotira na burzi.

– Što se tiče HEP-a imamo ogroman problem. Vlada je na sjednici 30.6.2022. donijela odluku da će ići u javni natječaj promjene Uprave HEP-a, ali je i dalje ostavljen Frane Barbarić za kojeg smatramo da ne radi dobro svoj posao, istaknuo je.

Zaključuje da kako bi mogli razgovarati o strategijama na pozicije moraju doći ljudi od formata kojima su prije svega nacionalni interesi RH iznad privatnih interesa.

Na pitanje kakav se pravosudni rasplet očekuje u slučaju Ine, Tušek je rekao kako je Upravu Ine smijenio nadzorni odbor, a ne država.

– Država će inzistirati da se trenutni način korporativnog upravljanja promijeni, naglasio je.

Hajdaš Dončić dodaje da će spor završiti kao i svaki u Hrvatskoj. Hrvatski članovi uprave će taj spor dobiti.

– Ključno je da se promijeni sustav u Ini, a to se može institucionalnim i neinstitucionalnim potezima, naglasio je te dodao da se treba pronaći način kako da se što bolje izađe iz ove priče.