Saborski zastupnik i aktualni potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavljuje kandidaturu za predsjednika SDP-a te govori o odnosu s predsjednikom države Zoranom Milanovićem, u čijoj vladi je bio ministar.

Nakon što je najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a na unutarstranačkim izborima u rujnu ove godine, Siniša Hajdaš Dončić, pedesetogodišnji SDP-ov saborski zastupnik, u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu unaprijed se odrekao političkog mentorstva predsjednika Zorana Milanovića, ali je potvrdio da će podržati njegovu kandidaturu za drugi predsjednički mandat i uvjeren je da će na tim izborima Milanović i pobijediti. Osvrćući se na nedavne parlamentarne i europske izbore, ocijenio je da je Rijekama pravde izmakla pobjeda i mogućnost formiranja vlade lijevog centra jer je Možemo! odbio ući u predizbornu koaliciju s SDP-om. Komentirajući samohvale Andreja Plenkovića da su u mandatima njegovih vlada najviše rasle plaće i mirovine, naglasio je da premijer Plenković nudi ružičastu sliku i manipulira podacima, da su te plaće i mirovine rasle samo nominalno, ali ne i realno jer je Hrvatska imala i najveću stopu inflacije u Europskoj uniji.

Nakon što je diplomirao i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012. godine, Siniša Hajdaš Dončić doktorirao je u području ekonomije. Kao član SDP-a od 2005. godine najprije je 2009. godine izabran za župana Krapinsko-zagorske županije, a od 2012. do 2016. bio je i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u vladi Zorana Milanovića. Kao viši predavač iz područja ekonomije predavao je na nekoliko visokih poslovnih škola: Libertas, Effectus, Baltazar Adam Krčelić i Utilus. Član je i hrvatske podružnice ERSA-e (European Regional Science Association).

NACIONAL: Najavili ste kandidaturu za predsjednika SDP-a, a Peđa Grbin je potvrdio da se neće kandidirati na predstojećim unutarstranačkim izborima. Svojedobno ste obojica bila suspendirana u vrijeme predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

To je dio naše političke prošlosti. Bernardić nas je suspendirao, a birači SDP-a su nam tada dali najviše preferencijalnih glasova na izborima i zahvaljujući njima ipak smo ušli u Sabor. Reći ću samo da sam i sada, na ovim zadnjim izborima za Sabor, dobio najviše preferencijalnih glasova birača SDP-a u Hrvatskoj, što znači da ih nisam razočarao.

NACIONAL: Peđa Grbin kao predsjednik SDP-a ostvario je jedan saborski mandat više nego njegov prethodnik Davor Bernardić. Na europskim izborima SDP je realizirao svoj zacrtani cilj, birači su mu potvrdili četiri mandata u EP-u. Doduše, izbore ste izgubili.

Budimo precizni, SDP je sada osvojio pet mandata više za Sabor nego na zadnjim izborima 2020. Onda ih je osvojio 33, a sada 38. Nemojmo zaboraviti i da smo na kraju prošlog saziva imali samo 13 zastupnika zbog napuštanja stranke i Kluba SDP-a u Saboru od ljudi koji su bili vezani uz Bernardića i potom su osnovali vlastitu stranku. Dakle, rezultat nije bio tako loš, ostvarili smo napredak, ali nažalost nedovoljan za pobjedu. Peđa Grbin je rekao da se neće ponovo kandidirati na unutarstranačkim izborima ako ne uspije sastaviti vladu, ali da će nastaviti voditi stranku do tih izbora. On ostaje na čelu SDP-a do sredine rujna kada će se u SDP-u i održati izbori. Učinio je dobar potez što je u ovom prijelaznom periodu ostao predsjednik SDP-a. Stranka u prijelaznom periodu mora imati glavu i rep i zbog organizacije, zbog korektnog izbornog procesa, zbog financija i zbog rada u Saboru.

‘Peđa Grbin učinio dobar potez što je ostao predsjednik u prijelaznom razdoblju, a kada me izaberu za predsjednika, želim da SDP na izborima bude prvi, a ne drugi i da sastavimo vladu lijevog centra’

NACIONAL: Što očekujete u svom mogućem mandatu budućeg predsjednika SDP-a?

Kad me članice i članovi SDP-a izaberu za predsjednika, želim da SDP na izborima bude prvi, a ne drugi i da sastavimo vladu lijevog centra.

NACIONAL: Tko će vam biti protukandidati u SDP-u? Mirela Ahmetović ili Mišo Krstičević?

Ne znam tko će mi biti protukandidati. SDP je demokratska stranka i svaki član ili članica SDP-a može se kandidirati za bilo koju od funkcija. Neću izdvajati nikoga, ali moramo svi imati na umu da je mjesto predsjednika SDP-a mjesto od najviše odgovornosti i da to nisu izbori za najsimpatičniju osobu, to nisu izbori za najglasniju osobu, to nije mjesto gdje će se netko tek učiti, to su izbori za odgovornu, iskusnu i politički zrelu osobu koja može, zna i hoće dovesti SDP do pobjede. Koja će nakon pobjede znati kako stvoriti bolji život za sve hrvatske građane.

NACIONAL: Je li ova odluka Peđe Grbina o povlačenju s mjesta predsjednika SDP-a dio tradicije vaše stranke, koju je započeo Zoran Milanović podnoseći ostavku nakon što je SDP izgubio izbore?

Moram vas ispraviti. Peđa Grbin nije podnio ostavku. On je samo rekao da se neće kandidirati za predsjednika SDP-a u rujnu ove godine. Po meni, kao što sam i rekao, to je odgovorno. Zaslužuje sve pohvale.

NACIONAL: Mislite li onda da je Zoran Milanović pogriješio kad je podnio ostavku nakon što je SDP izgubio na parlamentarnim izborima?

I Zoran Milanović je trebao voditi stranku do izbora novog predsjednika SDP-a, a ne prepustiti njeno vođenje nekom od potpredsjednika SDP-a, ali ako se sjetite koliki je bio intenzitet pritisaka da on mora istog trenutka odstupiti, ja to i razumijem. Ne sjećam se više kome je ostavio vođenje stranke, ali stihija koja je tada uslijedila nije baš donijela mnogo dobroga SDP-u.

NACIONAL: Jeste li u kontaktu danas s predsjednikom Zoranom Milanovićem?

Ne biste vjerovali, ali upravo smo prošloga tjedna bili zajedno na proslavi općine Nedelišće. Naravno da se viđamo zbog protokolarnih obveza. Kada sam bio predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku, također smo se čuli. Pa nije to nikakva tajna.

‘U Krapinsko- zagorskoj županiji pobjeđujemo na svim izborima, županijskim, parlamentarnim, europskim. Tamo je SDP prvi, a ne drugo’ | Foto: Saša Zinaja/NFoto

NACIONAL: Ali ovih ste dana izjavili i da vam Zoran Milanović nije nikakav politički mentor, pa vas zato i pitam čujete li se s njim?

Mentor mi je trebao za doktorat na Ekonomskom fakultetu. Danas mi u politici ne treba. Uskoro ću napuniti pedeset godina, imam više od dvadeset godina na političkim dužnostima, bilo kao župan, ministar, član Vlade ili potpredsjednik Sabora. Imam dovoljno političkog i životnog znanja i iskustva, dovoljno utakmica u nogama i ne treba mi mentor. Možda to treba nekim mlađim kolegama, meni ne. Zorana Milanovića ću sigurno podržati za još jedan mandat predsjednika Republike. Dapače, siguran sam u njegovu pobjedu, ali nakon toga svatko će tražiti svoju „sudbinu pod političkim suncem“.

NACIONAL: U toj svojoj potrazi za ‘sudbinom pod hrvatskim političkim suncem’, hoćete li surađivati s Milanovićem u njegovom eventualnom drugom predsjedničkom mandatu?

Uvijek se surađuje s predsjednikom države, ali ta suradnja nije kako to neki to tumače, u smislu tutorstva ili mentorstva.

NACIONAL: Ali suradnja između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića dosad je bila obilježena ‘tvrdom kohabitacijom’, a najavio ju je premijer Plenković. Drugim riječima, te suradnje nije bilo, a nalazimo se pred izborom 10 novih od ukupno 13 ustavnih sudaca. Ustavni sud će trebati obznaniti rezultate predsjedničkih izbora potkraj ove godine. Isto tako treba imenovati i ravnatelja SOA-e. Kakav rasplet očekujete?

Što da vam kažem? Plenković je čovjek koji želi apsolutnu moć i njemu predsjednik Republike samo smeta. Zato mislim da ta suradnja vjerojatno neće funkcionirati ni dalje. Nakon predsjedničkih izbora, tko zna kako će sve završiti. Možda Plenković zbriše na neku od europskih dužnosti. Mene to ne zanima jer me se ne tiče politička karijera Andreja Plenkovića. Za razliku od njega, nitko iz SDP-a nije se miješao u interne odnose u HDZ-u, ali svjesni smo da bi njegov odlazak izazvao značajne promjene i u HDZ-u i na političkoj sceni u Hrvatskoj, a to se mene i cijeli SDP i te kako tiče.

NACIONAL: A miješa li se Andrej Plenković u unutarstranačke izbore u SDP-u?

Andrej Plenković se u sve miješa. To je loše. Osim što vodi HDZ kao pravomoćno osuđenu političku organizaciju, najveća tragedija za hrvatsko društvo je to što je Plenković i okupator svih hrvatskih institucija koje bi trebale biti slobodne i neovisne. To je i najveći problem za demokraciju i pluralizam u Hrvatskoj. Institucije bi trebale biti oslobođene političkog pritiska i djelovati tako da kontroliraju i spriječe da bilo čija moć postane apsolutna. Bez toga nema demokracije. Međutim, Hrvatska, nažalost, ima predsjednika Vlade koji želi imati šapu nad svime i ne podnosi bilo čiju kritiku ili kontrolu.

NACIONAL: S druge strane, premijer Plenković napada predsjednika Zorana Milanovića da se miješa u rad institucija. Štoviše, optužio ga je i da je „kršitelj Ustava“ na nedavnim parlamentarnim izborima…

Ustavni sud je neki dan donio Odluku u kojoj je ustvrdio da su izbori za Hrvatski sabor provedeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Predsjednik Milanović nije bio na listi SDP-a i koalicije Rijeke pravde, a komentari Plenkovića u tumačenju Ustava nisu u njegovoj kompetenciji i potpuno su promašeni.

NACIONAL: Je li vas premijer Andrej Plenković pokušao uvrijediti ili obezvrijediti nazvavši vas u jednom od svojih javnih komentara ‘Hajdaš Pajdaš’?

Andrej Plenković vrlo je bahata i često bezobrazna osoba. Mene on nije i ne može uvrijediti, ali ton i način s kojim se nadmeno, podrugljivo i agresivno obrušava ne samo na političke suparnike nego i na novinare i na sve one koji mu se usude proturječiti, govori puno o njemu. Naravno, još je gore kad to radi s pozicije moći, jer predsjednik Vlade je osoba s najviše moći u državi. Također, koristi se manipulacijama i lažima, a ne argumentima. Ne znam je li svjestan toga da hraneći svoj vlastiti ego, takvim ponašanjem zapravo potiče kulturu agresije i nasilja u društvu. Hajdaš Pajdaš tu je najmanji problem.

‘Andrej Plenković vrlo je bahata i često bezobrazna osoba. Mene on nije i ne može uvrijediti, ali ton i način kojima se nadmeno, podrugljivo i agresivno obrušava, govore puno o njemu’

NACIONAL: Koliko ste dugo bili župan u Krapinsko-zagorskoj županiji?

Pobijedio sam HDZ u Zagorju i odradio skoro cijeli mandat kao župan. Nakon tri godine ušao sam u vladu Zorana Milanovića kao ministar prometa pa je zadnju godinu mog mandata odradila moja zamjenica. Nakon toga, 2013. godine, za župana u Krapinsko-zagorskoj županiji izabran je Željko Kolar, kolega također iz SDP-a.

NACIONAL: Znači li to da je vaša Krapinsko-zagorska županija utvrda SDP-a?

Pobjeđujemo na svim izborima, županijskim, parlamentarnim, europskim. Tamo je SDP prvi, a ne drugi. To govori o našoj organizaciji i ja hoću da tako bude i u cijeloj Hrvatskoj.

NACIONAL: Ali kako tumačite malu izlaznost birača na europske izbore? U Hrvatskoj je zabilježena najmanja izlaznost u cijeloj Europskoj uniji, samo 20 posto građana.

Puno je tu faktora. Od još uvijek niske osviještenosti građana o važnosti izbora za institucije Europske unije do razočaranja građana procesima nakon netom održanih parlamentarnih izbora kada je prevarom birača formirana najdesnija vlada u povijesti hrvatske demokracije. Onda ljudi gube motiv za sudjelovanje na izborima.

NACIONAL: Što očekujete od Europske unije?

Mijenja se paradigma Europe. Posljednjih dvadesetak godina jedno je od njenih najturbulentnijih vremena. Od Europe koja je od zajednice ugljena i čelika postala područje mira i slobode, područje bez rata, suočava se danas s ratom dviju najvećih europskih država Ukrajine i Rusije. Ne vidim brzi završetak te ruske agresije na Ukrajinu. To nema posljedice samo na europsku sigurnosnu politiku nego i na europsku gospodarsku politiku. Ima posljedice i na europsku energetsku politiku.

NACIONAL: Države BRICS-a s 47 posto svjetske populacije već pokrivaju 36 posto svjetskog BDP-a. Izjednačile su se s državama okupljenima u skupini G-7 koju čine najrazvijenije zapadne zemlje. Mijenja li se i karta svijeta?

Globalne su se karte pomiješale i u toj situaciji Hrvatska mora biti hladne glave. Uvijek se moramo zapitati je li ono što nam drugi predlažu i nude baš u interesu naše zemlje, pa i Europske unije u cjelini. Ili je to u interesu samo nekih, koji su obično moćniji i utjecajniji. Premali smo narod da drugačije gledamo na ove globalne odnose i u tim globalnim nestabilnostima koje nas okružuju moramo paziti da budemo što manje okrznuti. Trebamo postati energetski i prehrambeno samodostatni.

NACIONAL: Kao što je svojedobno ostala bez kontrolnog paketa dionica u Ini, zbog čega je bivši premijer Ivo Sanader danas u zatvoru, Hrvatska je upravo ostala bez kontrolnog paketa dionica u Petrokemiji, najvećem regionalnom proizvođaču umjetnih gnojiva…

Petrokemija je važna industrija, koja je nakon privatizacije opstala u Hrvatskoj. Vrlo je važna u poljoprivredi i proizvodnji hrane zbog proizvodnje kvalitetnih umjetnih gnojiva. Petrokemija je bila i potrošač 30 posto hrvatskog plina. Prepuštanje kontrolnog paketa dionica Petrokemije turskim investitorima bilo je vrlo nepromišljeno od hrvatske države za što je odgovorna bivša vlada, kao i nova, obje vlade Andreja Plenkovića. Plenković jednostavno ne može bez neprestane produkcije novih afera. U Ini kontrolni paket imaju Mađari, a budimo realni pa recimo da postoji opasnost i zbog prikrivenih pretenzija Viktora Orbána. U Petrokemiji su Turci. Riječ je o zemljama koje imaju geopolitički utjecaj na ovaj prostor, a to je sada i u obliku mađarske i turske kompanije u Hrvatskoj. Dozvolili smo da preuzmu kontrolu nad dvama ključnim hrvatskim resursima. U energetici i poljoprivredi.

‘Prepuštanje kontrolnog paketa dionica Petrokemije turskim investitorima bilo je vrlo nepromišljeno od hrvatske države, za što je odgovorna bivša vlada, kao i nova, obje vlade Andreja Plenkovića’

NACIONAL: Izborna kampanja zasnovana na borbi protiv korupcije nije vam donijela pobjedu na izborima. Zašto?

Većina građana Republike Hrvatske zna da je HDZ sklon korupciji. Ali osim borbe protiv korupcije, građani traže nešto više. A to je borba za veće mirovine i veće plaće. Mi smo za to imali gotove programe i politike, ali nažalost to do građana jedva da je i došlo, dijelom i zbog medijskog praćenja isključivo konflikata i afera, a ne političkih programa. Na primjer, predlagali smo da se za izračun mirovina koristi faktor koji bi automatski uračunavao stopu inflacije tako da umirovljenici više ne bi strahovali da će ostati bez svog novca. Osim toga, za najugroženije socijalne skupine u programu smo predlagali novčane dotacije za hranu i osnovne namirnice što je u skladu s lijevim politikama svuda u svijetu. Jesu li to mediji prenosili? Nažalost, samo sporadično.

NACIONAL: Kako onda tumačite samohvalu Andreja Plenkovića da je njegova vlada najviše podigla mirovine i plaće?

Andrej Plenković nudi jednu ružičastu sliku, manipulira podacima i prezentira samo one koji njemu odgovaraju. Plaće i mirovine su rasle samo nominalno, ne i realno. Odnosno, uz najveću stopu inflacije i najveća poskupljenja u Europskoj uniji. Ako pratite Eurostat, vidjet ćete da je inflacija u Hrvatskoj među najvećima u Europi. Nisu to imale ni Estonija, ni Slovačka, ni Rumunjska. Naglasio bih i da inflacija nije ista za sve skupine stanovništva. Najopasnija, ali i najviša je za najsiromašnije slojeve društva, jer oni najviše troše na hranu, a cijene hrane su i najviše rasle. U tim ekonomskim amplitudama, nakon inflacije, poslovne banke postaju još bogatije, a zdrava struktura društva se jako nagriza. Doktor sam ekonomskih znanosti i znam nešto o tome za razliku od Plenkovića koji samo manipulira i obmanjuje građane.

NACIONAL: A kako tumačite odbijanje Možemo! da uđe u predizbornu koaliciju s SDP-om i Rijekama pravde? Nakon izbora pokazalo se da ste vi i Možemo! u 10 izbornih jedinica osvojili skoro 2000 glasova više od HDZ-a i da biste dobili dva saborska mandata više od HDZ-a da ste udružili snage. I na europskim izborima bili biste najmanje u egalu s HDZ-om, ako ne i pobjednici.

To govori postizborna matematika, a to smo pokušali dokazati i kolegama iz Možemo! u predizbornim razgovorima. Da smo nastupili zajedno, pobijedili bismo. Međutim, stav Možemo! bio je drukčiji. Oni su htjeli sami. Mogu to razumjeti, ali to je bilo pogrešno za Hrvatsku jer su tako omogućili Andreju Plenkoviću da formira novu vladu, još desniju, još nekompetentniju, a vjerojatno i s još više afera. Oni će se ipak u jednom trenutku, nadam se što skorijem, morati odlučiti žele li vječito biti oporbena stranka koja će samo prigovarati sa strane ili žele u koaliciji lijevog centra preuzeti dio odgovornosti i sudjelovati u budućoj hrvatskoj vladi.