Početkom travnja iduće godine Hrvatska će se, po svemu sudeći, susresti s novim velikim viškovima plina na tržištu, odnosno s novom epizodom koja bi mogla biti identična onoj iz afere Plin za cent. Otkrio je to Nacionalu izvor blizak Vladi, koji navodi da bi se sprječavanje takvog razvoja događaja moglo pretvoriti u jedan od prioriteta novog ministra gospodarstva Damira Habijana.

Ono što bi za Habijana moglo biti prioritet, Davor Filipović, njegov smijenjeni prethodnik na ministarskoj funkciji, prošle godine je svjesno ignorirao, baš kao i Jurica Lovrinčević, njegov donedavno moćni savjetnik i važna osoba za energetiku koju je na više istaknutih funkcija u tom sektoru preporučio Filipović, a imenovao premijer Andrej Plenković.

Visoki izvor blizak Vladi otkrio je Nacionalu da je u Ministarstvu gospodarstva još početkom studenoga održan sastanak na kojemu je sudjelovao veći broj osoba iz energetskog sektora, a prisustvovali su i Jurica Lovrinčević i predstavnici HEP-a.

Na sastanku su predstavnici HEP-a upozorili kako je već sada vrlo izvjesno da će se početkom travnja na tržištu pojaviti novi veliki viškovi plina. Isti izvor navodi da su ovoga puta upozorenja shvaćena ozbiljnije, ali da situacija unatoč tomu neodoljivo podsjeća na onu uoči izbijanja afere Plin za cent. Štoviše, u nekim elementima još je i teža.

Spomenuta afera nastala je ponajprije kao posljedica odluke tadašnjeg ministra gospodarstva Davora Filipovića da se, nakon njezina isteka 31. ožujka 2023., Vladi predloži produljenje važenja Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Takvom odlukom produljena je obveza HEP-a da kupuje plin koji INA proizvede, a kako je skladište plina u Okoliju već bilo puno, HEP je taj plin morao prodavati kao višak, na aukcijama, pri čemu je postizao cijene znatno niže od cijene koju je, sukladno Uredbi, HEP plaćao Ini. Pritom je takve viškove plina kupovala čak i INA.

U Ministarstvu gospodarstva još početkom studenoga održan je sastanak na kojemu su predstavnici HEP-a upozorili da će situacija s viškovima plina u travnju biti još i teža od one uslijed afere Plin za cent

HEP je u više navrata uoči izbijanja te afere upozoravao i tadašnjeg ministra Filipovića i premijera Plenkovića da prijeti upravo takav scenarij, što su obojica ignorirala.
Očito predviđajući da će se taj scenarij ponoviti i početkom idućeg proljeća, HEP je nastavio upozoravati na tu mogućnost i tijekom posljednjih tjedana.

Sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, HEP je napunio Podzemno skladište plina Okoli još krajem 2022., kada se očekivalo da će ruska agresija proizvesti nestašice plina u cijeloj Europi. Kako taj plin iz Okolija nitko nije trošio, jer je po Uredbi, među ostalim, točno nabrojeno za koje se potrebe taj plin smije koristiti, skladište je ostalo zapunjeno cijelu ovu godinu.

Europska komisija još je u kolovozu objavila da su skladišta plina Europske unije već puna 90 posto, gotovo tri mjeseca prije roka, što će Uniji omogućiti da sigurno preživi zimu bez ruskog goriva. U to vrijeme Hrvatska je u tom segmentu bila čak i iznad prosjeka EU-a jer je Podzemno skladište plina (PSP) Okoli, kapaciteta 550 milijuna kubnih metara plina, već tada bilo gotovo puno.

Primjerice, prema podacima o korištenju kapaciteta sustava skladišta plina, na plinski dan 20. kolovoza 2023. radni volumen korisnika skladišta bio je zapunjen s 4,63 milijardi kWh prirodnog plina, to jest 97 posto ugovorenih kapaciteta, što je premašilo prosjek Europske unije.

Kada je spomenuta uredba tijekom 2022. stupila na snagu, svi dotadašnji komercijalni zakupci kapaciteta plina morali su se odreći svojih kapaciteta u korist strateških zaliha Republike Hrvatske, odnosno HEP-a, i to do kraja važenja Uredbe. Drugim riječima, to znači da će se prestankom važenja Uredbe 1. travnja 2024. zakupljeni kapaciteti u roku od osam dana morati vratiti svojim originalnim zakupcima.

Kako HEP u Okoliju raspolaže s oko 3500 GWh plina, a zima će, zasad se barem tako čini, po svemu sudeći biti blaga, HEP bi na kraju ogrjevne sezone, a u trenutku vraćanja zakupa u Okoliju njihovim originalnim zakupcima, vrlo izgledno mogao imati višak od preko 1000 GWh plina. Što će morati prodavati po jasno reguliranim pravilima.

HEP je u više navrata uoči izbijanja afere Plin za cent upozoravao i tadašnjeg ministra Davora Filipovića i premijera Andreja Plenkovića da prijeti pojava viškova plina, što su obojica ignorirala. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

U praksi to znači da će u trenutku vraćanja kapaciteta starim zakupcima, PSP Okoli sav nepotrošeni HEP-ov plin u skladištu, koji zauzima kapacitete starih zakupaca, morati ponuditi starim zakupcima da ga kupe. Sve navedeno, prvo velike količine plina pa činjenica da se cijena ne može unaprijed pretpostaviti, upućuje na zaključak da se može dogoditi da će se taj plin opet morati prodati znatno ispod nabavne cijene.

Postoji još jedan razlog što PSP Okoli ima smanjen manevarski prostor u situaciji koja nailazi, a tiče se negativnog iskustva sa sličnim slučajem iz 2014.

Ininoj tvrtki Prirodni plin istekao je krajem ožujka 2014. petogodišnji ugovor po kojem je imala zakupljene sve kapacitete podzemnog skladišta Okoli, a istekom tog ugovora PSP je bio obvezan ponuditi sve kapacitete tržištu i ugovoriti usluge skladištenja plina.

Tvrtki Prirodni plin u skladištu je ostalo oko 190 milijuna kubika nepovučenog plina pa je PSP sredinom travnja 2014. započeo s otvorenim postupkom prodaje tog plina.

Prodaja je započela 14. travnja 2014. i tada je bila utvrđena najniža početna cijena od 2,29 kuna po kubiku, koja se iz kruga u krug smanjivala te je u četvrtom krugu, tri dana kasnije, prodano oko 109 milijuna prostornih metara.

Najniža cijena u tom četvrtom krugu bila je 57 lipa po prostornom metru ili 25 posto početne cijene iz prvog kruga, a tada je HEP kupio oko 105 milijuna kubika, po cijeni od 57 lipa po prostornom metru, a Plinacro je, po cijeni od oko 75 lipa po kubiku, kupio oko četiri milijuna prostornih metara. Postupci prodaje nastavili su se po sličnom modelu do pražnjenja zaliha.

‘Stalna politizacija i kriminalizacija plinskog poslovanja dovela je do prestanka normalnog poslovanja i pretjeranog opreza trgovaca kako se nekim poslom ili ugovorom ne bi zamjerili javnosti ili nekim političarima’

Zbog svega toga INA je u sporu s PSP-om Okoli te se čini da će PSP Okoli i ovoga puta na isti način morati prodati, ali sada HEP-ov plin. Jer ako u PSP-u Okoli budu produljili rokove za HEP, INA će u sudskom postupku imati argument da PSP 2014. godine nije morao prodati ni njihove viškove plina, a tada su tvrdili da im je time počinjena šteta od 270 milijuna kuna.

Izvor blizak Vladi izjavio je za Nacional da je nakon upozorenja HEP-a na sjednici početkom studenoga jedna od ideja Jurice Lovrinčevića bila upravo da PSP Okoli ne postupi u skladu s propisanom procedurom, čime bi se PSP Okoli izložio gubitku sudskog postupka protiv INA-e u tom slučaju.

Nakon što je Nacional otkrio aferu Mreža i nakon što su objavljeni dijelovi komunikacije Jurice Lovrinčevića, bivšeg ministrova savjetnika, s Marinom Vlahovićem, a preko njega i sa zastupnicima Mosta, postalo je evidentno da su Filipović i Lovrinčević sudjelovali u proizvodnji te afere, ali i u njenom plasiranju u javnost na način koji je odgovarao poslovnim interesima Jurice Lovrinčevića. Naročito u dijelu u kojem se isticalo da je PPD Pave Vujnovca, s kojim je Lovrinčević u vlasničkom sukobu u Pevexu, kupio najveći dio viškova plina po bagatelnim cijenama. Istodobno je bilo važno zaštititi ministra Filipovića od bilo kakve odgovornosti vezane uz produljenje važenja Uredbe koja je dovela do viškova plina.

Međutim, izbijanje te afere dovelo je do značajnih poremećaja u normalnom funkcioniranju trgovine plinom na hrvatskom tržištu. Trgovina plinom je komplicirana, prepuna rizika i velikih oscilacija u cijeni i potrošnji, pa za nju vrlo često ne vrijede uobičajeni principi trgovine. Situacija postaje dodatno složena kada se tome dodaju neočekivani vanjski utjecaji, poput rata u Ukrajini, koji također neočekivano i znatno utječu na ponudu i cijenu plina.

Uz sve to, u taj ionako kompliciran posao u Hrvatskoj se uključio još jedan destruktivan i krajnje destabilizirajući faktor koji s plinskim biznisom veze nema, a to je utjecaj Filipovića i Lovrinčevića zbog privatnih interesa potonjeg.

Jurica Lovrinčević, glavni akter afere Mreža TV zbog koje su smijenjeni i on i ministar Davor Filipović, bio je moćni savjetnik i važna osoba za energetiku koju je na više istaknutih funkcija u tom sektoru preporučio upravo Filipović, a imenovao premijer Andrej Plenković. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Poslovni izvor upućen u zbivanja u plinskom miljeu tu je situaciju komentirao ovako:

„Sve to potpuno je poremetilo tržište pa tvrtke koje na njemu posluju više ne mogu normalno funkcionirati. Stalna politizacija i kriminalizacija plinskog poslovanja dovela je do prestanka normalnog poslovanja i pretjeranog opreza trgovaca kako se nekim poslom ili ugovorom ne bi zamjerili javnosti ili nekim angažiranim političarima i tako ugrozili i svoje poslovanje i privatni život.

A to automatski znači smanjenje potencijala plinske trgovine i obavljanja samo onih poslovnih aktivnosti koje su nužne. Ujedno to znači smanjenje bilo kakve poslovne inicijative koja bi vodila širenju potencijala potrošnje plina u Hrvatskoj, kao i bilo kakvih većih poslovnih suradnji, osobito s HEP-om i INA-om. Umjesto toga, tvrtke će svoje poslovne prilike tražiti u inozemstvu gdje politička klima prema njihovom poslu nije ni približno toksična kao u Hrvatskoj.“

To je otprilike širi kontekst koji je nastao kao posljedica nereda koji su Lovrinčević i Filipović, zahvaljujući svom političkom pokrovitelju premijeru Andreju Plenkoviću, unijeli u plinski poslovni svijet.

Zato novog ministra Damira Habijana već na proljeće očekuju pojava novih viškova plina i njihova prodaja na aukcijama. Dodatno je pitanje koja će to plinska tvrtka kupiti bilo kakav višak, jer se na takav oblik uobičajene poslovne prakse danas u Hrvatskoj gleda kao na kriminal.

Bit će stoga krajnje interesantno pratiti kakav će modalitet Habijan i Vlada pronaći da izbjegnu još jedan scenarij prodaje viškova plina, jer znamo kako je to zadnji put završilo.