Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je za HTV kako nije trgovao povlaštenim informacijama, niti zna da je to činio netko drugi iz HNB-a.

Ako netko ima informaciju koja nije javno dostupna i na temelju te informacije kupuje ili prodaje vrijednosne papire na tržištu sa svrhom da profitira, onda se radi o trgovanju povlaštenim informacijama, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u HTV-ovoj emisij “1 na 1”. Istaknuo je da on to u HNB-u nije radio, niti ima informacije da je to činio netko drugi iz HNB-a. Naglašava da će se više informacija znati nakon što HANFA završi nadzor. Govorio je o koristima i rizicima ulaska Hrvatske u eurozonu i poručio da ne treba biti bojazni jer, kako kaže, “idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje”. Čak i da se EU raspadne, poručio je, Hrvatska će imati dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu.

Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati. “Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA”, kazao je Vujčić.

Na tumačenja da su u HNB-u zapravo radili sve zakonito, ali da je jedino možda etika poslovanja na neki način možda bila narušena u nekim slučajevima, Vujčić tvrdi da sve informacije koje ima pokazuju da je sve bilo zakonito te da HNB ima etički kodeks koji zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija. “Ali mi ne možemo znati je li u zadnjih 20 godina netko od više od 2200 zaposlenika HNB-a nešto napravio što ne bi bilo u skladu bilo s etičkim kodeksom bilo sa zakonom. To ćemo moći znati i saznat ćemo nakon što HANFA završi sa svojim nadzorom”, dodaje.

HNB ima unutarnju službu koja se bavi ustanovljivanjem sukoba interesa. “Oni upravo sada prolaze kroz taj popis od 40 ljudi za koje smo dobili da su u nekom trenutku trgovali. Međutim, činjenica da su oni trgovali ne znači ništa. Oni su to mogli napraviti. Po ovome što smo sada vidjeli, nemamo indicije da je bilo trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Pustimo da se stvar do kraja napravi. Ono što ne volim i što me smeta je da imate ovakve ozbiljne optužbe, za kaznena djela, koje se izriču bez ikakvog znanja, bez ikakvih indicija, bez ikakvih saznanja, paušalno, pa udarimo i pustimo stvari u eter”, kazao je Vujčić.

Odgovarajući na pitanje imaju li ljudi u HNB-u pristup takvim informacijama koje bi mogle omogućiti prednost u trgovanju i ako imaju, kako je moguće da im je zakonski dopušteno trgovati, Vujčić je odgovorio: “Tu ima nekoliko razina – prvo je rukovodeći kadar HNB-a koji ima najviše informacija i zabranjeno im je imati dionice banaka i trgovati s njima, odnosno uopće ih imati. Među drugim zaposlenicima ima onih koji imaju pojedine informacije koje bi mogle poslužiti za takvo što i onih koji nemaju nikakve informacije. Oni mogu imati dionice, ali ne smiju trgovati s njima na temelju takvih informacija. To je zabranjeno, kako zakonom, tako i etičkim kodeksom. Dakle, nije im dopušteno”, rekao je.

Guverner Vujčić iznio je četiri bitne koristi od uvođenja eura. “Prvo je ukidanje valutnog rizika. Valutni rizik je jako visok. Više od 500 mlrd. kuna duga svih sektora u Hrvatskoj vezano je uz euro. Što to znači? Kada tečaj kune deprecira, devalvira prema euru za 10%, to znači da se dug stvarno povećava za 50 mlrd. kuna. Kućanstva, poduzeća i država moraju platiti 50 mlrd. kuna više za servisiranje tog duga, budući da je on indeksiran u euru. To je veliki rizik. On je praktički s nama od početka naše države. Nekada smo bili vezani za njemačke marke, a danas uz euro. Trenutkom ulaska u euro, cijeli taj rizik se miče. Taj tečajni rizik je jako veliki i doveo bi do recesije u Hrvatskoj da se materijalizira. Uvijek govorim ne možemo devalvirati da pomognemo ekonomiji jer će se dogoditi upravo suprotno. Ući ćemo u recesiju ako devalviramo”, kazao je.

Druga korist je uklanjanje transakcijskih troškova koji su otprilike milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. To nije za zanemariti. To su troškovi zamjene kuna u euro, koji će preuzimanjem eura postati nepotrebni. Treća korist je smanjenje kamatnih stopa. To je isto značajna dobit. Kamatne stope smanjuju se zbog toga što se smanjuju regulatorni troškovi ulaskom u eurozonu i smanjuje se opet taj valutni rizik. Što je veći valutni rizik to je veća kamatna stopa. Mi sada već imamo niže kamatne stope zbog toga što smo na putu u eurozonu, nego što bi one bile da nismo na putu u eurozonu. Četvrta korist, za koju se nadam da je nikada nećemo ostvariti, je ta da ako upadnemo u krizu imamo pristup mehanizmima eurozone – Europskoj središnjoj banci koja može kupovati naše obveznice, banke imaju pristup likvidnosti u euru i imamo pristup europskom mehanizmu stabilosti (ESM) koji ima više od 500 mlrd. eura na raspolaganju za pomoć zemljama eurozone ako upadnu u krizu. Trenutačno taj ESM drži oko 60% ukupnog grčkog duga. Bez njega bi se Grčka puno skuplje trebala zaduživati, istaknuo je Vujčić.

Guverner Vujčić ponovio je da konverzija valute kreće 1. siječnja 2023. godine, ako se u srpnju donese odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu. Odvijat će se po fiksnom tečaju po kojem je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam. Moguće je da je to neki drugi tečaj, ali kako kaže od 19 zemalja koje su do sada ušle u eurozonu 18 su upravo su ušle po tom tečaju.

Kunama će se moći plaćati još dva tjedna nakon 1. siječnja 2023. godine. Cijene će se morati početi isticati dvojno od 5. rujna i bit će tako prikazivane cijelu 2023. godinu.

Krediti u kunama i valutna klauzula, konvertirat će se automatski u bankama po fiksnom tečaju. Za sve novce koji su u bankama ljudi se ne moraju brinuti, automatski će biti konvertirani, kao i svi krediti, rekao je Vujčić. “Ako je kamatna stopa varijabilna onda može doći pri zaokruživanju do male razlike. Radili smo simulacije na drugoj decimali. Ako dođe do njih, pravilo je da idu na trošak banke. Potrošač ne može biti ni u kojem slučaju u lošijem položaju”, kazao je.

Komentirao je izjave Suverenista “da se ne treba ispustiti iz ruku hrvatska valuta”. “Mi u biti idemo tamo gdje će nam zbog strukturne naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje. Ima li ijedna od 19 država u eurozoni koja želi izaći van. Nema. Ne trebamo se bojati ulaska u eurozonu”, kazao je.

Govorio je i o tome što misli na koji način će se dalje razvijati eurozona. Smatra da je najveći monetarni izazov – da inflacija ne poraste. “Ne možemo to postići dugoročno, ako ćemo morati voditi računa o dugovima koji nisu održivi. One države i vlade koje su suočene s visokom razinom duga moraju poduzeti sve da te razine dugova smanjuju i da dođu na jednu održivu razinu u dugom roku inače ćemo opet biti suočeni s nekom velikom ekonomskom krizom. Ukoliko to ne budemo učinili riskiramo značajnu ekonomsku krizu u budućnosti”, istaknuo je guverner Vujčić.