Irski književnik Jonathan Swift rođen je 1667. godine. Bio je pisac, pjesnik, esejist i veoma religiozan, poznat uglavnom po svom satiričnom stilu i kritičkom društveno-političkim pitanjima.

Nakon školovanja na Trintiy Collegeu i smrti ujaka koji ga je uzdržavao od očeve smrti napušta Irsku. Radio je kao tajnik političara Eilliama Templea i instruktor djevojčice Esthere, koja će odigrati značajnu ulogu u njegovu životu i djelu (Stella u Dnevniku). Strastveno se zanimao za suvremene događaje i sudjelovao u političkom životu oštrim člancima. Kao pisac bezobzirnih članaka u torijevskom časopisu Examiner, za kratko vrijeme postao je najistaknutija ličnost tadašnjeg engleskog novinarstva. Kad vigovci ponovo dolaze na vlast, Swift 1714. godine odlazi u Dublin u progonstvo. Bez sudjelovanja u javnom životu, bez prijatelja proživljava gorke i mračne dane, a uznapredovala je i teška bolest (tumor na mozgu) te je umro 19. listopada 1745. godine. u dubokoj apatiji, slijep, gluh i gotovo nijem. Na njegovu se grobu nalazi natpis koji je sam sastavio: “Prođi, putniče, i ako možeš, ugledaj se na revnog pobornika slobode!”

Predmet njegove razotkrivajuće i razorne poruge nisu određeni pojedinci, sredine, staleži, događaji, već ljudska narav koja se valja u moru gluposti. Najslavnije djelo Jonathana Swifta je fantastična knjiga koju je sam autor skraćeno nazvao Gulliverovim putovanjima (izvornoga naslova Putovanja k raznim dalekim narodima, u četiri dijela, a napisao ih je Lemuel Gulliver, prvo liječnik a potom kapetan na više brodova, 1726.).