Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović komentirao je hoće li zbog rasta cijena energenata rasti i cijene hrane.

Jakopović je istaknuo da trgovački lanci imaju svoj fiksni dio i toga se drže. “Proizvođači su slabiji, a poljoprivredni najslabiji. Uglavnom nisu skloni udruživanju u zadruge i prisiljeni su prodavati po cijenama koje lanci ili prerađivači zahtijevaju. U tom se segmentu jednostavno mora prilagoditi i bojim se da poljoprivreda tu najlošije prođe. Teško je govoriti da će se svi kvalitetno ponašati i teško je to očekivati i u budućnosti”, rekao je za N1.

Na pitanje koliko je veća cijena na policama od proizvođačke, Jakopović kaže da to može biti ‘od 30 do i 200 posto‘. “Kolege nam iz dana u dan javljaju… Ovisi kakav je proizvod, kod manje okretajnih proizvoda, onih široke potrošnje, imaju izuzetno velike marže i trgovački lanci prisiljavaju proizvođače da daju po nekoj cijeni, a na polici se daje fiksna cijena”, istaknuo je.

INFLACIJA Novotny: ‘Cijene hrane u Hrvatskoj veće su nego u Austriji i Sloveniji. Više je razloga za to…’

Jakopović je naveo da je hrvatski udio u poljoprivrednoj proizvodnji EU-a zanemariv. To bi se onda, smatra, moralo nadoknaditi kvalitetom. “Kvalitetni domaći proizvodi se izvoze. Tu je potencijal Hrvatske, a stvarno ga imamo i imamo prostora za kvalitetne proizvode. Imamo potencijala ne samo u organskoj nego i u konvencionalnoj poljoprivredi, poručio je.

Navodi primjer Baby Beefa koji većinu svoje proizvodnje izvozi. Kaže kako je potrošač taj koji generira potražnju i na taj način može kontrolirati inflaciju. “Ako izabere ovaj ili onaj proizvod, on je u stanju prisiliti trgovca da mijenja policu”, naglasio je.

‘INA JE NESTALA S POZORNICE’ Štern o cijenama hrane: Hrvatskoj se još dogodio jedan problem…

Jakopović smatra da suša neće utjecati na cijene hrane u prevelikoj mjeri. Kaže kako je bila izuzetno dobra godina u Americi, i jednoj i drugoj, i podsjeća da ukrajinski proizvodi ulaze bez carina na prostor EU-a. “Bit će možda nekih sitnih korekcija, možda jedan, dva, pet posto, spekuliramo. Ali neće biti značajnije, zbog dobrobiti zajedničkog europskog tržišta”, rekao je.

Na pitanje kakvo je stanje u hrvatskoj proizvodnji hrane, odgovara: “Uh… U nekim područjima smo samodostatni. Uljarice, mandarine, kamilica, zelje… Izuzetno smo loši u stočarstvu, mljekarstvu. Tu iz dana u dan gubimo bitku. Sve te poljoprivredne proizvodnje koje su dodane vrijednosti, za koje treba čekati… Jednom kad se neka staja zatvori, nikad više ne ulazi unutra. Za prvu litru mlijeka treba i tri godine. Proizvodnja pilećeg mesa je mjesec i pol dva. U stočarskim proizvodnjama gdje je dugi korak do povratka prvog novca gubimo korak. Bojim se da se mali proizvođači neće više time baviti”, zaključio je za N1.

SIGURNOST HRANE Mediteran na udaru gladi, pesticida i visokih cijena