Venezuelci će u srijedu kako se očekuje  izići na ulice i okupiti se na skupu za koji je oporbeni vođa Juan Guaido obećao da će biti  “najveći” u povijesti zemlje, dan nakon što je pozvao vojsku da zbaci socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura.

U svojem dosad najvećem naporu da dobije potporu oružanih snaga, Guaido se pojavio u utorak ujutro ispred zračne baze u Caracasu s desecima članova nacionalne garde.

To je izazvalo nasilne prosvjede u kojima je ozlijeđeno više od 100 ljudi, no bez ikakva konkretnog znaka prijelaza vodstva oružanih snaga na drugu stranu.

“Danas nastavljamo”, rekao je Guaido u postu na Twitteru u srijedu ujutro. “Nastavljamo snažniji nego ikada, Venezuela”.

Ključni test za Guaida bit će hoće li odaziv prosvjeda ispuniti te uzvišene nade, u jeku frustracija među nekim pristašama zbog toga što je Maduro i dalje na vlasti više od tri mjeseca nakon što se Guaido – koji vodi nacionalnu skupštinu pod kontrolom oporbe –  pozvao na ustav i preuzeo privremeno predsjedanje tvrdeći  da je Madurov ponovni izbor bio nelegitiman.

Dok je Guaido zadobio potporu SAD-a i većine zapadnih zemalja, oružane snage stoje uz Madura, koji i dalje ima potporu zemalja poput Rusije, Kine i Kube.

Socijalist Maduro zove socijaldemokrata Guaida lutkom na koncu SAD-a, koji nastoji organizirati državni udar protiv njega.

Rusija je u srijedu zanijeka tvrdnju američkog državnog tajnika Mikea Pompea dan ranije da je Maduro bio spreman napustiti zemlju no da je plan odbačen nakon što je Rusija intervenirala. Glasnogovornica ruskoga ministarstva vanjskih poslova rekla je novinarima da su te tvrdnje dio “informacijskog rata”.

U televizijskom intervjuu u srijedu Pompeo je rekao da je akcija američke vojske u Venezueli “moguća” no da bi Trumpova administracija radije mirni prijenos vlasti.

U utorak su deseci tisuća ljudi marširali u Caracasu u znak podrške Guaidu i sukobili se s policijom na glavnoj ulici Francisco Fajardo. Oklopno vozilo nacionalne garde uletjelo je među prosvjednike koji su na njega bacali kamenje.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava navode da je u incidentima ranjeno 109 ljudi – većina njih gumenim mecima ili kuglicama iz zračnih pušaka.