Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Krešimir Sever rekao je u ponedjeljak kako je novi krug porezne reforme u vidu poreza na nekretnine dobar iskorak.

Pozdravio je i podizanje osobnog odbitka, no problematizirao je podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak.

Očekuje da pojeftini najam stanova

Sever je u izjavi za medije nakon GSV-a rekao kako su socijalni partneri porezni paket danas vidjeli po drugi put, istaknuvši kako se sindikati nisu protivili porezu na nekretnine jer se govorilo da će zamijeniti komunalnu naknadu.

“Želimo vjerovati da će upravo ovo potaknuti, upogoniti cijeli sustav lokalnih zajednica tako da će se pritiskom na porezni dio ili porezni rashod vlasnika stanova pojeftiniti najam stanova s obzirom na to da bi trebalo postati manje atraktivno samo iznajmljivanje u kratkoročnom najmu. Smatramo da je ovo jedan dobar iskorak”, istaknuo je Sever.

Kaže da su cijene nekretnina ‘otišle u nebo’

Pritom je upozorio kako su cijene nekretnina “otišle u nebo“ i da si mladi ne mogu priuštiti osamostaljenje, navevši podatak da 76 posto mladih radno sposobne dobi nije nikad napustilo roditeljski dom jer su plaće preniske za ove cijene najma stanova.

Vezano za komentare da se ostavlja previše slobode lokalnim zajednicama oko poreznog opterećenja, Sever je rekao kako ih je ministar financija Marko Primorac razuvjerio, navodeći da bi bilo nerazumno od države da je u startu odredila više porezne stope.

“U velikom dijelu nekih zakutaka Hrvatske može se dogoditi da postoje nekretnine koje su funkcionalne, ali nisu za funkcionalni najam jer se nemaju kome iznajmiti i prodati pa bi to mogao biti preveliki udar. Zbog toga se ostavlja lokalnoj zajednici mogućnost da sama procijeni i razradi opće kriterije i mjerila po kojima bi to radila”, objasnio je.

Sindikalci podijeljeni oko ukidanja poreza na dohodak za povratnike iz inozemstva

Komentirajući oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za povratnike iz inozemstva, Sever je rekao kako postoji dvojaki stav i na sindikalnoj strani jer dio smatra da će to biti diskriminacija u odnosu na one koji nisu nikad odlazili, ali i da je riječ o mjeri koja je dobra u paketu i može biti demografska u vidu privlačenja drugih i trećih generacija iseljenika.

Također je naveo kako su pozdravili ukidanje oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade radnike jer smatraju da je to bila diskriminacija.

‘Trebalo je više povećati neoporezivi dio dohotka’

Pozdravljaju i podizanje osobnog poreznog odbitka s 560 na 600 eura, ali smatraju da je to premalo i da je trebalo ići “hrabrije i na veće iznose”.

“Svakako problematiziramo podizanje praga za ulazak u veću poreznu stopu kad je riječ o porezu na dohodak. Smatramo da to jednostavno nije primjereno”, rekao je Sever, dodavši kako se može reći da je u primjeni samo jedna stopa iako postoje dvije.

Pri tome je naveo kako se samo između 10.000 i 11.000 plaća kreću u rasponu u kojemu bivaju oporezive višom poreznom stopom.

“To je izrazito mali broj plaća i koristi će ponajprije imati članovi i predsjednici uprava, visoko pozicionirani menadžment, a od toga nikakve koristi neće imati najveći dio zaposlenih u državi, bez obzira u državnoj ili javnoj službi ili u privatnom sektoru”, upozorio je.

HUP za još veće porezno rasterećenje rada

Irena Weber ispred Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) istaknula je kako se HUP kontinuirano zalaže za daljnje porezno rasterećenje rada te da su danas predstavljene mjere korak u tom smjeru.

“Smatramo da je ovo prvi korak u daljnjem rasterećenju rada i očekujemo daljnje mjere – i povećanje osobnog odbitka i povećanje praga gornje stope poreza na dohodak, što je važno za stručnjake, one najobrazovanije, najkompetentnije. To su inženjeri, ICT stručnjaci, liječnici čiji je dohodak takav da trpe ogromno porezno opterećenje koje je potpuno nekonkurentno u odnosu na ostale zemlje”, navela je Weber.

‘Porezni klin na plaću prevelik’

Dodala je kako porezne stope u našem poreznom sustavu jesu niže, ali je “porezni klin na plaću ogroman”, referirajući se na porez na dohodak, doprinos za zdravstveno te mirovinsko osiguranje.

“Doprinos za zdravstveno je 16,5 posto, za uslugu koju često ne možemo ni dobiti. Smatramo da bi i iz zdravstvenog sustava trebao doći jedan impuls za racionalizacijom i za smanjenjem troškova”, istaknula je.

POREZ NA NEKRETNINE ‘Loša priprema, još gora komunikacija; Vlada je propustila veliku priliku, na drugu ćemo morati dugo čekati’

U HUP-u pozitivnim smatraju i što se napravio korak u pravom smjeru da se zaustavi nekontrolirano rentijerstvo koje ima negativne implikacije na gospodarstvo.