Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u srijedu nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća (GDV) da su, među ostalim, razgovarali o akcijskom planu za rasterećenje poduzetnika i da je u vezi s pravilnikom o evidenciji radnog vremena bilo određenih razilaženja.

“Pravilnikom želimo rasteretiti gospodarstvo i sačuvati prava radnika i vjerujemo da ćemo u tome uspjeti”, istaknuo je u izjavi novinarima nakon sjednice GSV-a ministar Pavić te dodao da će i na budućim sjednicama GSV-a biti riječi o temama od koristi za sve socijalne partnere.

Na pitanje o gotovo 56.000 iseljenih mladih iz Hrvatske u Njemačku prošle godine i nepovoljnom omjeru zaposlenih i umirovljenika, Pavić je odgovorio kako je Vlada svjesna trenda iseljavanja i da je to širi problem od samog tržišta rada, demografije, ekonomije i gospodarstva te da se svi resori uključuju u njegovo rješavanje.

Podsjetio je da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo paket “Od mjere do karijere” od 1,5 milijarda kuna, prošli tjedan paket “Zaželi” za zapošljavanje žena u ruralnim područjima, a namjeravaju se koristiti i novcem iz Europskoga socijalnog fonda, koji na raspolaganju ima više od 10 milijarda kuna do 2020., programe za ostanak mladih. “To će mi, kako ministru, biti jedan od fokusa, i to je šira problematika koja uključuje rad cijele Vlade i aktivno ćemo se uključiti u rješavanje tog problema”, istaknuo je Pavić.

“Trendovi su ipak zadovoljavajući, no nema mjesta euforiji i – što se tiče stope nezaposlenosti – svjesni smo da ona pada i zbog iseljavanja mladih, ali i i pozitivnih trendova u rastu stope zaposlenosti i broj radnika u odnosu na broj umirovljenika lagano raste, s 1,16 na 1,23. Razvijamo projekte da zadržimo mlade ljude i osiguramo im kvalitetna radna mjesta”, rekao je Pavić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da su sindikati imali ozbiljnu primjedbu na novi pravilnik o evidenciji radnog vremena jer je dosta nepravilnosti i pritužbi radnika da se zaobilaze zakoni i propisi i radi daleko dulje od propisanoga, posebice u graditeljstvu i trgovini, to jest da se dio rada ne evidentira.

“Prošao je prijedlog koji je kompromis između onoga što su predlagali poslodavci da se ažurnost vodi na mjesečnoj razini, a sindikati su tražili da ostane kao i do sada, pa se uvodi ažuriranje na razini sedam dana. Time se otvara vrlo veliki prostor za malverzacije u sustavu evidentiranja rada i da poslodavci koji zaobilaze propise i zlorabe radnika i produljuju mu rad, tijekom sedam dana usklade evidenciju koja nije u skladu sa stvarnim stanjem”, rekao je Sever, dodajući da će takav pravilnik, po njihovu mišljenju, onima koji nisu pravilno radili omogućiti da to čine još ležernije.

Kad je riječ o iseljavanju mladih, Sever smatra da je u pitanju vrlo široka odgovornost zakonodavca i poslodavaca jer se oni ne iseljavaju samo zbog nemogućnosti zapošljavanja, nego i zbog niskih plaća.

“U Hrvatskoj je izmjenama radnog zakonodavstva za mandata socijaldemokratske vlade, fleksibilizacije i agencijskog zapošljavanja znatno povećan udio onih koji rade na određeno ili u nekim drugim nestalnim oblicima rada (s 10 na 22 posto). Hrvatska je zabilježila najveći rast tih nesigurnih oblika rada unutar Europske unije”, upozorio je Sever i dodao da je protekli  mjesec više od 94 posto novozaposlenih zaposleno prema ugovoru o radu na određeno vrijeme. Sve to, rekao je, “dovodi da mladi odlaze na rad u inozemstvo, gdje su im primanja i sigurnost zaposlenja daleko veći”.

Glavni razlog iseljavanja su slabo plaćena i nesigurna radna mjesta, što onemogućuje stvaranje obitelji, i s time će se morati suočiti Hrvatska, a s druge strane spominje se i daljnja fleksibilizacija rada u kojoj smo i do sada slijepo slušali preporuke MMF-a, Svjetske banke i nekih drugih organizacija, što je dovelo da u Hrvatskoj vlada sve veća nesigurnost i da u njoj za rastući broj umirovljenika neće tko imati stvarati preduvjete za mirovinu, ocijenio je Sever.