Zagrebačko Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo se putem svojih tehničkih, ali i svih ostalih službi te izvoditelja, maksimalno angažiralo na terenu u otklanjanju trenutnih problema nastalih uslijed potresa. U stalnoj su koordinaciji sa svim gradskim i državnim službama te poduzimaju sve  potrebno u pružanju pomoći suvlasnicima zgrada, javljaju iz GSKG-a odgovarajući na brojne upite Zagrepčana o utvrđivanju oštećenosti zgrada, intervencijama na objektima i  sklopljenim policama osiguranja zgrada kojima upravljaju.

“Od trenutka potresa, u nedjelju 22. ožujka, samo preko naših tehničkih područnih službi na kojima je najveći broj oštećenih zgrada (Centar, Črnomerec, Maksimir, Medveščak, Trešnjevka i Trnje) do sada smo imali približno 800 intervencija na tim objektima. No taj broj se svakodnevno povećava jer neprestano i dalje zaprimamo veliki broj e-poruka i telefonskih poziva suvlasnika i na sve njih nastojimo reagirati u najkraćem mogućem roku. Stoga, budući da su sve naše nadležne službe i dalje na terenu radi utvrđivanja stanja, u ovom trenutku nemoguće je dati točan podatak koji broj zgrada pod našim upravljanjem je oštećen.”, navode.

GSKG upravlja s 10.804 zgrade/ulaza i svi oni imaju ugovorena osiguranja od zakonom propisanih opasnosti i imaju redovno osiguranje. Uz to, svi naknadni rizici, primjerice potres, lom stroja, posebna oprema specifična za pojedine stambene zgrade, mogu se ugovoriti dodatnim osiguranjem. Takve police, ovisno o potrebama zgrade, mogu sklopiti isključivo predstavnici zgrade samostalno u ime svih suvlasnika, a Upravitelj može temeljem dostavljenih i ovjerenih računa izvršiti plaćanje iz sredstava pričuve. Osim toga, svaki suvlasnik takvu policu može sklopiti i pojedinačno za svoj stan.

“Slijedom navedenoga, ne raspolažemo podacima koliko zgrada pod našim upravljanjem ima policu osiguranja rizika od potresa jer, kao što smo naveli, suvlasnici to ugovaraju samostalno i izravno putem svog predstavnika za cijelu zgradu, ili svatko od njih pojedinačno za svoju nekretninu, stan ili  poslovni prostor. Isto tako, ne može se dati odgovor o tome hoće li biti dovoljno likvidnih sredstava za sve intervencije jer, kao što znate, svaka zgrada ima svoja zasebna sredstva zajedničke pričuve i iznos na računu svake od njih ovisi o niz faktora, među ostalim o postojećoj odluci suvlasnika vezano za njezinu mjesečnu visinu, jesu li isti redovito podmirivali tu svoju zakonsku obvezu, jesu li se i u kojoj mjeri već izvodili i naplaćivali neki radovi u proteklom periodu (prije potresa) na održavanju zajedničkih dijelova i dr. Stoga, neophodno je svaki slučaj gledati posebno i na takav način ga i rješavati.”, objašnjavaju.

Poručuju da će i dalje biti putem svih raspoloživih službi te izvoditelja maksimalno angažirani na otklanjanju posljedica od potresa te će suvlasnicima zgrada pod njihovim upravljanjem pružiti maksimalnu suradnju kod otklanjanja šteta iz sredstava zgrada, ali i putem najavljenih mjera od strane državnih i gradskih institucija. Napominju da reguliranje tržišnih cijena nije u njihovoj nadležnosti te ne mogu komentirati njihov eventualni rast.