Hrvatski tehnološki lider postavlja nove standarde u održivoj mobilnosti i energetskoj tranziciji
KONČAR, vodeći tehnološki proizvođač i regionalni lider u elektroenergetici, urbanoj mobilnosti, obnovljivim izvorima energije i digitalnim rješenjima, nastavlja niz uspjeha na globalnom tržištu. Zahvaljujući neprekidnim naporima i povijesnoj transformaciji poslovanja, KONČAR je postavio novi standard izvrsnosti u tehnološkom razvoju i korporativnom upravljanju. Hrvatski industrijski lider u proteklom se razdoblju nametnuo kao jedan od najrelevantnijih europskih proizvođača za potrebe zelene energetske tranzicije, što potvrđuju i četiri uzastopne rekordne poslovne godine tijekom kojih su prihodi tvrtke porasli za gotovo tri puta, dok se dobit udeseterostručila. Tu poziciju potvrdio je nedavno i na najvažnijem svjetskom sajmu u industriji transportne tehnologije, InnoTransu u Berlinu, predstavljajući svoje najnovije inovacije i ostvarujući zapažen interes posjetitelja iz cijelog svijeta.
Inovativna rješenja za održivu urbanu mobilnost
Proizvodi i rješenja KONČARA, proizašli iz dugogodišnjeg iskustva i vlastitog razvoja, međunarodno su prepoznati kao sinonim za kvalitetu, inovativnost i pouzdanost. Tvrtka se u segmentu urbane mobilnosti, između ostalog, može pohvaliti vlakovima koji su proizvedeni u pogonima KONČAR – Električnih vozila i koji predstavljaju sukus znanja, sposobnosti i kompetencija domaćih stručnjaka. Na ovogodišnjem sajmu InnoTrans u Berlinu KONČAR se tradicionalno predstavio i izložio baterijski motorni vlak (BMV) namijenjen za prijevoz putnika na neelektrificiranim prugama te mjerni vlak. Ovi proizvodi, ne samo da doprinose ekološki prihvatljivom transportu, već utjelovljuju i najnovija tehnološka dostignuća u održivoj mobilnosti.
Uz to, KONČAR je u prošloj godini potpisao ugovore za 20 novih niskopodnih tramvaja za Grad Zagreb i 10 za Grad Osijek, dok je početkom rujna potpisao novi ugovor za dodatnih 20 tramvaja sa zagrebačkim ZET-om. Također, prema posljednjim ugovorima KONČAR će HŽPP-u uskoro isporučiti još sedam dizel-motornih vlakova, jedan baterijski vlak, jedan hibridni vlak te šest elektrodizelskih vlakova.
Predvodnik u korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj tranziciji
Paralelno s razvojem rješenja za urbanu mobilnost, KONČAR nastavlja jačati liderski položaj u zelenoj energetskoj tranziciji na široj regionalnoj razini. U polju prijenosa i distribucije električne energije, ostvareni su brojni globalni uspjesi. U sklopu strategije dekarbonizacije, KONČAR primjenjuje brojne ekološki prihvatljive novitete poput Bluemint transformatorskog lima, u čijoj je proizvodnji ugljični otisak smanjen za čak 50%. Također, akvizicija Dalekovoda dodatno je ojačala poziciju KONČARA na zapadnim tržištima, poput izuzetno zahtjevnog i kompetitivnog tržišta Skandinavije.
KONČAR se još prije gotovo puna dva desetljeća pozicionirao kao jedan od predvodnika zelene tranzicije i segmentu obnovljivih izvora energije, tako što je prvi razvio i izgradio vlastitu vjetroelektranu Pometeno brdo s ukupnom instaliranom snagom od 20 MW. Uz to, tvrtka je do sada izgradila četiri sunčane elektrane u Hrvatskoj s ukupnom snagom od 30 MW, a trenutno za različite partnere gradi još nekoliko sunčanih elektrana, među kojima i najveću sunčanu elektranu u portfelju HEP-a, snage 13,5 MW. Istovremeno, realiziraju se vrijedni kapitalni projekti revitalizacije hidroelektrana HE Haditha u Iraku i HE Vidraru u Rumunjskoj, predstavljajući povijesni iskorak kompanije u kontekstu potvrde međunarodne konkurentnosti.
Lider u kibernetičkoj sigurnosti
Svoj visokotehnološki portfelj, KONČAR je dodatno osuvremenio i zaokružio poslovnim područjem digitalnih rješenja i platformi, s kojim predstavlja ozbiljnog izazivača za titulu vodeće IT tvrtke u regiji. Tu se posebno ističe PROZA Station, prvo SCADA rješenje na svijetu usklađeno s međunarodnim standardom za kibernetičku sigurnost. Certifikat im je uručila ugledna certifikacijska kuća TÜV NORD Adriatic, a KONČAR je time još jednom potvrdio svoju poziciju među najvažnijim europskim tvrtkama u području kibernetičke sigurnosti.
Komentari