Osamsto dvadeset pet tisuća kuna za 18 dana angažmana. Toliko je Boris Šavorić, odvjetnik kojeg je ostatku radne skupine za izradu Lex Agrokor premijer Andrej Plenković osobno predstavio kao osobu koja uživa njegovo veliko povjerenje, dobio za pravne savjete koje je u tom kratkom vremenu pružao Agrokoru. U tom lukrativnom aranžmanu Šavorić je taj iznos naplatio neposredno nakon što je završio rad sa skupinom Borg na izradi Lex Agrokor, punog naziva Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

Za posao u Agrokoru Šavorić je izvanrednoj upravi tog koncerna na čelu s Antom Ramljakom u svibnju 2017. ispostavio dvije fakture za pravne usluge koje je odradio u travnju. To su Nacionalu službeno potvrdili iz Agrokora, iako su pritom pokušali otežati dolazak do podatka o punom iznosu tog angažmana. Nacional je odgovor na pitanje o tome koliko je Šavorić bio plaćen za svoj rad u Agrokoru pokušao dobiti još prošli tjedan, ali su iz Agrokora najprije izbjegli odgovoriti na to pitanje. Odgovorili su kako će “pregled ukupnog angažmana savjetnika biti predstavljen po završetku procesa implementacije nagodbe”. No na ponovljeni upit ipak su odgovorili sljedeće:

“Trošak odvjetničkog društva Šavorić & partneri iznosi 0,4 posto ukupnog troška pravnih usluga realiziranih za vrijeme trajanja izvanredne uprave, zaključno sa srpnjem 2018. godine. Radi se o društvu koje je prema Agrokoru d.d. isporučilo dvije fakture i to u svibnju 2017. godine, a koje su bile plaćene u lipnju 2017. godine. U proteklih 15 mjeseci izvanredna Uprava Agrokora nije imala nikakve troškove niti uplate prema navedenom odvjetničkom društvu.”

Budući da je ukupan trošak pravnih usluga realiziranih za vrijeme trajanja izvanredne uprave iskazan u posljednjem mjesečnom izvješću Agrokora i iznosi 206 milijuna kuna, nije bilo teško izračunati da je Šavorić za svoj 18-dnevni angažman primio 825 tisuća kuna. Da je ta cifra ispravna, Nacionalu je neslužbeno potvrdio i visoki izvor iz Agrokora:

“Točno je, riječ je o iznosu od 825 tisuća kuna s PDV-om. Ako govorimo o neto iznosu, riječ je o nekih 690 tisuća kuna.” Isto pitanje Nacional je uputio i odvjetničkom uredu Šavorić & partneri, ali nikakav odgovor od njih nije stigao, kao ni na prethodne upite koje smo im slali još u veljači i u svibnju.

Da su Šavorić i odvjetnički tim iz njegova ureda bili glavni kreatori Lex Agrokor ukazuje i činjenica da su u fazi izrade članovi skupine Borg taj zakon po njemu kolokvijalno nazivali “Šavorićev zakon”. Potom je 10. travnja 2017. Boris Šavorić uskočio u pomoć izvanrednom Vladinom povjereniku za Agrokor Anti Ramljaku koji ga je za pružanje pravnih usluga izravno angažirao, izgleda još i prije negoli su na scenu stupili Alix Partnersi za koje su kao podizvođači radili ostali članovi skupine Borg koji taj posao i danas obavljaju.

No Šavorićev angažman naprasno je završio 28. travnja 2017. nakon što je dan ranije Trgovački sud uputio poziv vjerovnicima Agrokora da prijave svoje tražbine na e-mail adresu [email protected]. U to vrijeme, međutim, nije se znalo da je Borisa Šavorića jednom uskom krugu dužnosnika Vlade i u kriznoj grupi za Agrokor osobno premijer Andrej Plenković predstavio kao osobu od svog velikog povjerenja. To produbljuje sumnju da je samim time Plenković mogao biti upoznat i s njegovim daljnjim angažmanom u Agrokoru. Upravo je Plenković najprije tvrdio da oko savjetnika nije bilo nikakvog sukoba interesa.

Nacional je još u svibnju ove godine ekskluzivno objavio da je Plenković na sastanku u Vladi 26. veljače 2017. godine Šavorića predstavio riječima: “Ovo je odvjetnik Boris Šavorić. On uživa moje veliko povjerenje i bit će među ljudima koji će nam pružiti pravne savjete u situaciji povezanoj s Agrokorom.” Nitko iz Vlade nije od Nacionala zatražio službeni demanti tih tvrdnji nakon što su objavljene. Upravo u Šavorićevu uredu koji se nalazi u neboderu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, kako je neposredno prije toga otkrila N1 televizija, Plenković je snimao spot za svoju predizbornu kampanju pod nazivom “Vjerodostojno”.

No njegove riječi “Ja sam Andrej Plenković i vratit ću vjerodostojnost u hrvatsku politiku” danas bi se mogle propitivati upravo s aspekta vjerodostojnosti jer su sve osnovanije sumnje da je Plenković otpočetka sudjelovao u zataškavanju i prikrivanju nekih neugodnih činjenica iz afere Agrokor. Kad je otkriveno da je spot snimao u Šavorićevu uredu, cijelu je stvar pokušao relativizirati tvrdeći da odabir lokacije za snimanje spota nema veze s njim. U međuvremenu se ispostavilo da je Plenković sa Šavorićem išao u istu srednju školu i na fakultet te da su njih dvojica u najmanju ruku dobri poznanici, ako već ne i prijatelji. Plenković je u to vrijeme o njihovu odnosu izjavio sljedeće:

“Što se tiče našeg odnosa, to je u javnosti i poznato, mi smo približno ista generacija, išli smo u istu srednju školu. Išli smo potom i na fakultet, on je mlađi od mene godinu dana, znamo se iz tog vremena, ali nismo neki bliski prijatelji. Što se tiče njegova sudjelovanja kao stručnjaka koji se bavi korporativnim pravom, stečajnim i predstečajnim, on je jedan od pravnika koji je bio pozvan da pomogne na zahtjev financijskih i ekonomskih stručnjaka i mislim da je tome pristupio dobre volje. Mislim da je on odlučio maksimalno pomoći svojim stručnim znanjem, a budući da je ugledan odvjetnik, siguran sam da je pazio na svoj angažman.”

Na temelju današnjih saznanja vrlo se legitimno može propitivati je li hrvatski premijer obmanjivao javnost. Plenković je itekako dobro bio upućen u cijeli proces oko Agrokora, točno je znao koji ljudi rade na izradi zakona, sastajao se s njima, a kad se nije s njima osobno sastajao, dobivao bi o tome izvješća.

Da je Plenković sve znao i nad cijelim procesom imao kontrolu i uvid u njega rekla je u svom iskazu Uskoku i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Ako su njene tvrdnje istinite, ispada da je Plenković zajedno s njom od javnosti najprije krio podatke o tome tko su autori Lex Agrokor, iako je ne samo bio u to upućen, već je i osobno svojim najužim suradnicima predstavio glavnog autora tog zakona, Borisa Šavorića, kao osobu od svog velikog povjerenja. Da portal index.hr nije otkrio prepisku članova Borg grupe u aferi Hotmail, ništa se od toga ne bi posljedično doznalo niti bi itko, izgleda, snosio bilo kakvu odgovornost.

“Riječ je o sukobu interesa ministrice Dalić. Prošli tjedan sam upozorio na jedno odvjetničko društvo koje je bilo uključeno u izradu zakona o Agrokoru, a radilo je i za ruske banke. Jučer je Trgovački sud objavio da se svi zainteresirani za izvanrednu upravu obraćaju Anti Ramljaku. A Ramljakova e-mail adresa od jučer glasi [email protected]. Riječ je o izuzetnom sukobu interesa. Ovdje nije problem samo Marića i Dalić, već je on puno širi. Očito je premijer Plenković zaključio da mu je puno bolje zatvoriti oči pred kriminalom i sukobom interesa, nego kazniti one koji su u njemu”, rekao je tada Grbin.

Iskaz bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić Uskoku, koji je objavila N1 televizija, otkriva da je premijer Andrej Plenković znao svaki korak koji se poduzimao u vezi krize u Agrokoru. U svom iskazu Martina Dalić je jasno istaknula da su se brojni sastanci odvijali u prisutnosti Andreja Plenkovića, a ako on nije bio prisutan, odvijali su se uz njegovo znanje i odobrenje, a kasnije je o svemu bio i izviješten.

Ona je u tom iskazu, naime, precizno naglašavala da su se ključne aktivnosti oko Agrokora radile po Plenkovićevu nalogu, da je on osobno prisustvovao početnim sastancima grupe Borg koja je radila na izradi Lex Agrokor te da ključne članove te grupe – odnosno odvjetnika po kojem je radna verzija zakona dobila ime “Šavorićev zakon” – nije pozvala ona, već da je za njega na neki način garantirao osobno Plenković. Riječ je, dakako, o Borisu Šavoriću za kojeg je Martina Dalić navela da je bio pozvan na sastanak 26. veljače u Vladi nakon prethodnog sastanka s Ivicom Todorićem.

“Iste te večeri održan je sastanak na kojem su bili prisutni premijer Plenković, ministar Marić, Božo Petrov i ja ispred državnog vrha te stručnjaci Matić, Bricelj, Korunić, Ramljak i Besak, ali i četiri osobe – Viktorija Svić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran llej – za koje sam saznala da su pravnici. Nemam saznanja po čijem nalogu i iz kojeg razloga su pozvani niti sam to propitivala s obzirom na to da se sastanak održavao u sobi užeg kabineta Vlade RH pod predsjedanjem premijera koji je za te osobe naveo da su to pravni stručnjaci”, izjavila je Martina Dalić pred istražiteljima Uskoka. Iako Plenkovića nije izravno prozvala, dala je jasno do znanja da Šavorić s ostalo troje pravnika ne bi mogao biti ni u prostoriji užeg kabineta Vlade da Plenković to nije odobrio te da je upravo Plenković za te osobe svima prisutnima rekao da su to pravni stručnjaci.

No bivši Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, koji je od početka sudjelovao u radu krizne skupine, u svom je iskazu Uskoku tvrdio da je Šavorića zapravo preporučio – on. Evo što je Ramljak rekao:

“U neformalnu radnu skupinu pridružili su se i odvjetnici iz odvjetničkog društva Šavorić & partneri, i to Boris Šavorić, Toni Smrček i Branimir Žarković. Navedeni odvjetnici izabrani su po odluci Vlade RH, pri čemu ih se biralo između Viktorije Svić, Gorana Ileja i Danijela Klobučara. Ja sam osobno predložio da se pozovu na razgovor odvjetničko društvo Šavorić i partneri, s obzirom na to da sam ih od ranije poznavao te se to društvo bavilo korporativnim pravom. Prema mojem sjećanju isti su se u neformalnu radnu skupinu pridružili krajem veljače ili početkom ožujka.”

Iz transkripata ispitivanja na Uskoku koje je objavila N1 televizija može se uočiti da su i istražitelji postavljali pitanja o tome kako je zapravo angažiran Šavorić te su u tom kontekstu trebali postaviti pitanje zašto bi Martina Dalić prešutjela da je Šavorića preporučio Ante Ramljak. No neovisno o tome je li ga preporučio Ramljak ili ne, odluku o angažmanu Borisa Šavorića, kako je i sam Ramljak potvrdio, donijela je Vlada, dakle opet Plenković. Razjašnjenje tih nedoumica Uskoku su mogli ponuditi Boris Šavorić i – Andrej Plenković. Jesu li ispitani Andrej Plenković i ostali članovi užeg kabineta Vlade, Božo Petrov i Davor Božinović, koji su također sudjelovali na sastancima oko Lex Agrokor, iz Uskoka su na Nacionalov upit prošlog tjedna poslali posve nedefiniran odgovor. Nisu odgovorili niti na pitanje je li istraga mogla biti zaključena ako Plenković, Petrov i Božinović kao glavni akteri nisu bili ispitani.

U odgovoru glasnogovornika Uskoka Vuka Đuričića navedeno je tek sljedeće: “Povodom Vašeg upita koji se odnosi na osobe koje su ispitane u sklopu istrage oko Agrokora, odnosno prijave koju je USKOK odbacio, obavještavamo Vas da je ovaj Ured u predmetnom slučaju nakon zaprimanja kaznenih prijava proveo izvide. Kao što je navedeno u priopćenju koje je objavljeno na internetskoj stranici Ureda 18. lipnja 2018., tijekom provedenih izvida pribavljeno je sve što je bilo potrebno za donošenje odluke. Naime, pribavljena je cjelokupna relevantna dokumentacija te su uzete izjave od osoba čija saznanja su bila dostatna da se, uz prikupljene javno dostupne činjenice i podatke, donese meritorna državnoodvjetnička odluka.”

Iako je Uskok u tom predmetu odbacio prijavu, Nacional je od izvora iz visokih pravosudnih krugova dobio informaciju da Uskok i dalje radi na cijelom predmetu te da se posebno interesira za uloge koje su u toj aferi imali Ante Ramljak, Martina Dalić, ali i ministar financija Zdravko Marić.