Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčići i Andrej Grubišić te odvjetnik i stručnjak za trgovačko pravo Mićo Ljubenko u utorak su komentirali transakciju Fortenove.

Japunčić je rekao kako ova transakcija s arapskim investitorom nije od jučer, te da ćemo vrlo brzo biti svjedoci jesu li nadležna tijela u Kraljevini Nizozemskoj informirana ili će biti tražena dozvola za provedbu same transakcije.

“Od trenutka kada je Agrokor grupacija došla u probleme Sberbank grupacija je radila na tome da povrati dio sredstava koje su dali kroz kreditne aranžmane. Godine 2017. mali dio je vraćen od obitelji Todorić, nešto je direktno išlo kroz segment nagodbe, a veći dio je banka nadomjestila kroz porezne olakšice u Ruskoj Federaciji. I ostala je zamjena duga za kapital. Od 2019.-2020. godine banka je direktno ili indikrektno tražila potencijalnog kupaca za vlasnički paket”, objasnio je za HRT.

“Onda je došao rat u Ukrajini i sedmi paket sankcija koji je donesen od strane EK-a 21. srpnja, koji je definirao spektar Sberbanke i dodatni datum od 31.10, u kojem je definirano daljnje sužavanje mogućnosti vlasničkih upravljačkih prava Sberbanke. Mišljenja sam da je jedina mjerodavna adresa za prihvaćanje ili neprihvaćanje, nadležna tijela iz Nizozemske”, izjavio je.

Treba biti oprezan i ne skakati na prvu i proglašavati paravanom

“Ne treba polaziti od teze da se radi o naivnom investitoru i naivnoj transakciji. U intervju koji je dao arapski investitor imao sam prilike pročitati da je bio izrazito suzdržan i ono što je rekao ne čini mi se nelogičnim. Oni u Fortenovi vide biznis s hranom i vodom. Dio hrvatske javnost stječe dojam da vlasnik kompanije može fizički odnijeti prirodne resurse iz Hrvatske. Da bi proizvodili hranu trebate zemlju, zemlju ne možete odnijeti. RH ima sve poluge u svojoj ruci i pokazala je da ne mora biti vlasnik bilo čega da bi bilo kome zabranili i ograničili rad. U COVID-u su zabranili rad restoranima, hotelima i kafićima, a nisu bili vlasnici”, rekao je Grubišić te je nadodao kako bi ovo promatrao kao jedan poslovni potez koji sa sobom nosi određene rizike, ali ne bi umanjio činjenicu da je transakcija sklopljena uz odvažne uvjete.

Odvjetnik i stručnjak za trgovačko pravo Mićo Ljubenko smatra kako je tom ulagaču sve je bilo poznato

“To što je išao u zadnji tren u akviziciju nije ništa neobično. On sigurno nema kratkoročne i brze planove. Računao je na rizik da će pravno biti upitna provedba, te da će trebati dosta vremena da se pravno razjasni. A s druge strane potpuno je legitiman njegov interes da ulazi u nešto. Pokazuje se očitim da su za provedbu transakcije potreba odobrenja hrvatskih i nizozemskih nadležnih tijela. Pravna logika govori da neće prvo hrvatska nadležna tijela odobravati nego obratno. Za sada imamo podatak da nizozemska nadležna tijela nisu dobila zahtjev za odobrenje. Tu će se postaviti pravno pitanje što ako zahtjev nije podnesen u roku, može li se naknadno o njemu odlučivati”, pojasnio je za HRT.

Uključivanje DORH-a

Osvrnuo se i na izjave hrvatskih političara koji pozivaju da se uključi DORH.

“To je u duhu brzih izjava. Imamo pravnu situaciju da se cijeli taj proces mora sagledavati kroz pravila koja je postavila EU u vidu tih sankcija. Mi još nemamo jasnu sliku je li netko nešto povrijedio ili prekršio neki propis. Sankcije kao pravni propis su nešto novo, vrlo loše dosad testirano u praksi. Nemamo slučajeve u drugim članicama EU-a što se pravno događa u slučaju kršenja sankcija. Nemamo do kraja razjašnjenu ni provedbu sankcija, koja su prava ruskih ulagača, ruskog kapitala, imaju li pravo glasa ili ne dok traju sankcije. A osim prava glasa tu je i pravo raspolaganja, i pravo na isplatu dobiti”, izjavio je.

Brza transakcija

“Moguće je u poslovnom svijetu da se transakcija odvije na brzi način i to ne treba biti ničija pogreška. Što će dalje biti s pravnim procesom – provedba sankcija, neizvjesno je. Cijeli sustav sankcija je privremenog karaktera. Ne znamo koliko će trajati ratne okolnosti i kako će se sankcije dalje kreirati od strane EU-a”, istaknuo je.

Lex Fortneova

Kad je riječ o mogućnosti donošenja Lex Fortenova, Ljubenko kaže kako to nije realno za očekivati, te da ne postoji ni potreba. “Trebamo izbjegavati interventne zakone jer je to vrlo rizično u smislu pravne sigurnosti”, zaključio je.