Kada se jedna gradska knjižnica, poput Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, može pohvaliti velikim brojem posjetitelja i korisnik; kada se u njezinom odjelu u Žrnovnici upravo javnosti predstavila Spomen-soba Miljenka Smoje, u sklopu obilježavanja njegovog 100. rođendana; kada ta ista knjižnica obnovi zapuštene knjižnične prostore u središtu grada u koje je krajem prošle godine smjestila svoju Zavičajnu kuću, a u njoj udomila još dva splitska velikana, Ljubu Stipišića Delmatu i Jakšu Fiamenga: kada ta knjižnica novcem iz europskih fondova nakon tridesetogodišnje stanke u srednju Dalmaciju uspije vratiti bibliobusnu službu; kada u prošloj godini uvede niz inovacijskih programa, poput čitateljskog kluba za invalidne osobe i čitateljskog kluba za digitalne nomade; kada ta Knjižnica prošle godine pokrene i održi Međunarodni festival kratkog animiranog filma AniMaroolic, potom projekte Makerspace i Književni speed dating – onda nema nikakve sumnje u to da je splitska Gradska knjižnica s pravom proglašena za najuspješniju hrvatsku knjižnicu u 2022. godini. O svemu tome razgovarali smo s Grozdanom Ribičić, knjižničarskom savjetnicom te ravnateljicom Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu.

NACIONAL: Zašto je Gradska knjižnica Marka Marulića proglašena najboljom hrvatskom knjižnicom u 2022. godini i tko vam je dodijelio to priznanje?

Hrvatsko knjižničarsko društvo nam je u studenom 2022. godine dodijelilo strukovno priznanje Knjižnica godine. To se priznanje dodjeljuje od 2012. godine, na Dan hrvatskih knjižnica. To veliko priznanje Gradskoj knjižnici Marka Marulića dodijeljeno je za kreativnost, inovativnost i unaprjeđivanje kvalitete rada. HKD je prepoznao i vrednovao značajne iskorake koje je knjižnica napravila u nepovoljnim vremenima obilježenim koronavirusom. Prije svega to su renoviranje zapuštenih knjižničnih prostora i njihovo preuređenje u spomen-sobe znamenitih Splićana, dobivanje velikog europskog projekta kojim knjižnica pokreće županijsku bibliobusnu službu, osiguranje redovitog i obveznog financiranja nabave knjižne građe od strane Grada Splita, osiguranje besplatnog upisa za djecu do navršene 14. godine života, osigurano otvaranje nove knjižnice za djecu i mlade u novom gradskom kotaru u istočnom dijelu Splita koji je bez ijednog kulturnog sadržaja, i cijeli niz kulturnih programa i projekata koje je knjižnica pokrenula i realizirala u prošloj godini. Naravno da smo svi sretni zbog nagrade kojom je struka i javnost prepoznala naš trud i rad jer Gradska knjižnica Marka Marulića mora snažno sudjelovati u svim segmentima kulturnog života Splita i utjecati na njegov razvoj.

NACIONAL: Koliko je u prošloj godini Gradska knjižnica Marka Marulića okupila posjetitelja? Mnogi u Splitu me uvjeravaju da je taj broj veći od broja posjetitelja Hajdukovih utakmica, a on je po tome najbolji u Prvoj HNL.

Gradska knjižnica Marka Marulića je mreža knjižnica. Uz Središnju knjižnicu i osam knjižnica po kotarevima u Splitu, u našem sastavu su i dvije knjižnice, u Grohotama na otoku Šolti i u Podstrani pokraj Splita. Na svojoj mreži Gradska knjižnica broji i do 400.000 posjetitelja godišnje, virtualnih posjeta je više od 3.300.000 godišnje, pa se znamo našaliti da smo po posjetu jači od Hajduka. To, izvjesno, po broju i jest točno, ali su naše publike bitno drugačije. Naši korisnici su svih dobi, od novorođene djece do umirovljenika, s mogućnosti posudbe različite vrste književne građe, ali i sudjelovanja u različitim književno-obrazovnim programima i sadržajima, kojih je više od tisuću književnih događaja godišnje. Otvaranjem novih knjižnica i uskoro početkom djelovanja županijske bibliobusne službe, taj će broj samo rasti.

NACIONAL: Kako je došlo do odluke da se u vašoj Knjižnici u Žrnovnici postavi Spomen-soba Miljenka Smoje, koja će biti otvorena na njegov 100. rođendan, 14. veljače? Kako je došlo do suradnje s fotoreporterom Feđom Klarićem?

Od Grada Splita smo još 2020. godine dobili sredstva za uređenje Memorijalne sobe Miljenka Smoje u Knjižnici Žrnovnica. Žrnovnica je mjesto u kojem su se Smoje i Lepa vjenčali. Po predaji, Miljenko je Lepu na prevaru doveo na vjenčanje, kojem se ona dugi niz godina protivila. Na groblju u Žrnovnici su oboje pokopani, uz Lepinu kćer iz prvog braka Renatu. Naravno da smo stupili u kontakt s Feđom, koji je Smojin dugogodišnji prijatelj, kumpanjo i pratitelj na novinarskim zadacima. Feđa je Smojinu sobu dobio u nasljedstvo, a poduzetnik iz Kaštela i bivši gradonačelnik Joško Berket ju je sačuvao od propadanja. Feđa je predložio da se Spomen-soba otvori baš za Smojin 100. rođendan, da mu se podigne spomenik na Matejuški, da se objavi Smojina godina u Splitu… I što se Feđi snilo, puno toga se već i obistinilo. Znači, treba sanjati, sanjati i raditi. Naravno, Grad Split je izdvojio dodatna sredstva za uređenje Spomen-sobe, baš kao što je zahvaljujući gradonačelniku Ivici Puljku i Gradskom vijeću Split dobio Smojinu godinu – Smojinih 100. Smoje je tako prvi Splićanin u povijesti ovoga grada koji je dobio cijelu svoju godinu dana. Nas nekoliko aktivnih ušlo je u Organizacijski odbor Smojinih 100, koje kao koordinatorica uspješno vodi Herci Ganza, urednica brojnih monografija o Splitu i Splićanima, a to znači da će u ovoj godini šušura biti napretek.

NACIONAL: Što bi Smoje rekao na svoju Spomen-sobu, koja je tako blizu njegova počivališta? Što sve sadrži Spomen-soba i kako će ona biti korištena?

Sigurna sam da bi Smoje guštao u svojoj sobi u Žrnovnici. Samo da može sjesti uz pisaću mašinu, napisao bi sigurno puno zanimljivih, duhovitih i istinitih priča i zapažanja o nama, narugao se našim karakterima i našoj svakodnevici. A, za Smojinih 100 i sve što spremamo rekao bi: „Vi ste svi sigurno poludili, kome triba tak‘a gužva i škerac.“ U sobi su njegov radni stol, fotelja, kauč na kojem se odmarao, police s knjigama i bogatom Smojinom bibliotekom, dvije makinjete na kojima je pisao, kredenca, dvije slike koje je volio, Olivera Tihog i Mome Kapora, koji je naslikao Tina Ujevića i sliku obogatio njegovim stihovima, čak i originalne bonegracija i koltrine, zavjese iz Smojine sobe, kao i veliki broj detalja. Namještaj je konzervirao restaurator Josip Lukinović. Drugi dio sobe je multimedijalni, i ima Feđin rukopis, njegove fotografije Smoje i uz njih rukom ispisane priče. S Feđom smo napravili i dokumentarni zapis o svakoj fotografiji i svakom prikazanom događaju. Činom otvaranja Spomen-sobe posao nije gotov jer je onaj knjižničarski i programski tek pred nama. Stvorit ćemo digitalne i duge zbirke vezane za Smoju i njegov život, književni i novinarski rad, tu ćemo organizirati književne susrete, tribine i radionice. Vanjski prostor koristit ćemo ljeti, a sve programe ćemo raditi u suradnji s udrugama i pojedincima iz Žrnovnice i Splita.

NACIONAL: Osim Smojine Spomen-sobe u Žrnovnici, već ste realizirali jedinstveni projekt uređenja Zavičajne kuće Gradske knjižnice i građanima dali na korištenje ostavštinu dvaju velikana glazbene i književne splitske scene i baštine. O čemu je riječ?

Program Zavičajne kuće, udomljavanja naših velikana u knjižnicama, kako je rekla moja kolegica ravnateljica zadarske knjižnice, započeli smo spontano još 2019. godine, kada smo prihvatili donaciju privatne biblioteke našeg pokojnog akademika, pjesnika i novinara Jakše Fiamenga. Tih 6000 knjiga smjestili smo u naš zapušteni knjižnični prostor u središtu Splita, u aneksu Velike realke u Zagrebačkoj ulici. Zatražili smo sredstva za njegovo preuređenje, dobili podršku Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, te koncem prošle godine otvorili Poetsko-glazbeni odjel Gradske knjižnice i novu Knjižnicu Dalmatina predstavili javnosti. U međuvremenu smo od obitelji dobili i ostavštinu skladatelja, čuvara i sakupljača dalmatinske klapske pjesme Ljube Stipišića Delmate, uz podršku Zaklade Delmata i s velikom pomoći Herci Ganze, koja je o Ljubi napravila sjajnu monografiju. Zahvaljujući Herci pokrenuli smo suradnju s Glazbenim odsjekom Umjetničke akademije u Splitu na projektu popisivanja rukopisne, notne, zvučne i književne građe u ostavštini Ljube Stipišića. Više od četrdeset studenata glazbene pedagogije i glazbene kulture popisalo je oko 1800 Delmatinih bibliografskih jedinica. Oni će biti i prvi korisnici Poetsko-glazbenog odjela Knjižnice Dalmatina, u kojoj će pisati svoje diplomske radove i doktorate, a profesori glazbene kulture dovodit će svoje učenike i upoznavati ih s našom glazbenom i pjesničkom baštinom. U ovom projektu od početka nas je pratio i stručno podržavao studio ARP arhitekta Dinka Peračića, pa je u Knjižnici Dalmatina Ivan Svaguša na zid prenio Delmatin portret, Marin Baučić Fiamengov portret, a u Žrnovnici je Smojin portret na zidu oslikao Luka Duplančić. Na zidu na terasi ulaza u Knjižnicu u Žrnovnici ovog će proljeća glumce koji su utjelovili likove iz Smojinog „Malog“ i „Velog mista“ oslikati studenti slikarstva Umjetničke akademije, uz mentorstvo profesora Vedrana Perkova, dok će studenti glume uprizoriti Smojine tekstove, prije svih „Roka i Cicibelu“. Kao jedno od mogućih, u programu Zavičajne kuće uređenje je Spomen-sobe Vesne Parun u našoj knjižnici u Grohotama na Šolti.

Grozdana Ribičić i fotoreporter Feđa Klarić, nasljednik dijela ostavštine Miljenka Smoje. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

NACIONAL: Koji su to inovativni oblici okupljanja članstva i povećavanja čitanosti po kojima je vaša knjižnica prepoznata?

Uz nekoliko kapitalnih projekata za Knjižnicu Marka Marulića, posebno nam je drago da smo uspjeli osigurati besplatan upis za djecu do 14 godina. To smo napravili tek kada smo bili sigurni da se smanjenje financija zbog izostanka upisnina neće negativno odraziti na poslovanje knjižnice jer znamo i za pozitivna, ali i negativna iskustva nekoliko hrvatskih knjižnica, uključivo i zagrebačke, koje su pokušale uvesti tu praksu, ali su im zato smanjena sredstva za nabavu novih knjiga. Posljednje tri godine Grad Split se obvezao posebnim ugovorom kojim za nabavu knjižne građe osigurava onoliko novca koliko i Ministarstvo kulture i medija. To nam je jedan vid revolucije u splitskim prilikama, što nam je dalo veliki vjetar u leđa. Zato smo mogli u svoj rad implementirati brojne inovacije kao posudbe e-knjiga, digitalno učlanjenje, rezerviranje knjiga, brojne virtualne radionice i događanja. Uz nekoliko čitateljskih klubova, posebno smo ponosni na dva: Čitajmo zajedno, za osobe s invaliditetom, koji ima za cilj pokazati da osobe s invaliditetom mogu biti promicatelji kulturnih programa i čitanosti. Taj klub je inkluzivnog i integracijskog karaktera. Drugi klub je Međunarodni čitateljski klub, neuobičajen u hrvatskim knjižnicama, koji okuplja strane državljane koji ovdje žive i održava se na engleskom jeziku. Mnogi među njima su digitalni nomadi, s trenutnim boravkom na području Splita. Želimo ih upoznati s našom kulturom i hrvatskom književnosti te promovirati hrvatske autore prevedene na engleski jezik.

NACIONAL: Koliko su uvedenim inovacijama pridonijeli projekt Erasmus i akreditacija vaših knjižničarki po cijeloj Europi?

Gradska knjižnica Marka Marulića postaje žarište lokalne kulture i aktivni sudionik u životu grada, provodeći načela „pristupa svima“ i zadovoljavanja potreba i interesa svih trenutnih i potencijalnih korisnika. Organizirati oko tisuću događaja za djecu i odrasle godišnje znači nužno i educirati djelatnike uključivanjem u programe međunarodne kulturne suradnje. Već smo iskusni u Erasmus plus projektima edukacije i mobilnosti jer su moje mlade kolegice prošle edukacije na Islandu, u Španjolskoj i Finskoj, a početkom ove godine dodijeljena nam je Erasmus akreditacija, članska iskaznica za Erasmus obitelj. Akreditacijom smo ostvarili stabilni izvor financiranja do 2027. godine, dakle sljedećih nekoliko godina ćemo planirati, pripremati i pronalaziti zanimljive lokacije za praksu i edukacije diljem Europske unije. Neovisno o Erasmus plus projektu, već ove godine smo pozvani na sajam knjiga u Solun, kojem smo se, zajedno s Nakladom Sandorf kao partnerom i uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, rado odazvali jer je to bila prilika za promociju hrvatske književnosti. Kao ravnateljica maksimalno potičem mlade kolege na takva putovanja, s kojih se vraćaju s odličnim informacijama i idejama. Informacije koje je kolegica donijela iz Finske bile su jako važne za bibliobusnu službu koja upravo počinje s radom.

NACIONAL: Kako ste uspjeli nabaviti bibliobus, bez kojeg su Split i Splitsko-dalmatinska županija bili trideset godina, kao jedina veća županija u Hrvatskoj koja ga nije imala ?

Gradska knjižnica se odazvala Pozivu na natječaj Čitanjem do uključivog društva i uspješno prijavila EU projekt Za dobre vibre – čitaj libre. U rujnu 2021. godine potpisali smo ugovor s Ministarstvom kulture i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva, a dodijeljenim bespovratnim sredstvima, oko četiri milijuna kuna, odnosno 523.000 eura iz sredstava EU fondova, financirali su se nabava i opremanje bibliobusa, djelatnici u toj službi i druge popratne aktivnosti. Doista, nakon gotovo trideset godina tim se projektom ovih dana ponovo pokreće županijska bibliobusna služba, čime će se omogućiti pristup knjizi u svim mjestima i selima naše Županije. To je i početak i rezultat tijesne suradnje sa Splitsko-dalmatinskom županijom, koje do sada nije bilo, a koja se obvezala održavati bibliobusnu službu i nakon završetka projekta, nakon rujna 2023. godine. Veselimo se dobrom odazivu mjesta i općina, prvenstveno iz Dalmatinske zagore, gdje će bibliobus dolaziti. Upravo je završena primopredaja, punimo bibliobus knjigama, s oko 4000 jedinica knjižne građe, multimedijom i rampom za pristup invalidnih osoba.

NACIONAL: Je li bilo teško osnovati knjižnicu u jednom novom gradskom kotaru na istočnom ulazu u Split, suvremenoj betonskoj spavaonici s 13. 000 stanovnika, bez ijednog kulturnog sadržaja?

Veseli nas što smo nedavno nakon dugog raspetljavanja projektnih i birokratskih čvorova uspjeli započeti radove prenamjene 100 četvornih metara prostora gradskog kotara Mejaši/Kila i njegovog preuređenja u novu Knjižnicu za djecu i mlade. U novom objektu na Kili, u kojem se nalaze zdravstvena stanica, ljekarna i kotarski prostor, uskoro će se otvoriti knjižnica, kao prvi kulturni sadržaj u novom kotaru, prepunom mladih obitelji s djecom, a bez kulturne infrastrukture.

NACIONAL: Otkud ideja o tome da Gradska knjižnica u studenom 2022. godine pokrene i održi svoj prvi Međunarodni festival kratkog animiranog filma?

U studenom prošle godine dogodilo se prvo izdanje AniMaroolica, međunarodnog festivala animiranog kratkog filma, što je ideja mojih mladih kolegica. Održan je u trima kategorijama, profesionalnog, studentskog/amaterskog te animiranog filma za djecu, prikazana su 34 naslova svježe svjetske produkcije. Na prvo izdanje festivala stiglo je više od 1600 prijava, iz više od 100 država širom svijeta, među kojima i niz filmova s nedavnih Annecyja, Animafesta, Cannesa, Berlina, Oberhausena… Na AniMaroolicu je bilo i hrvatskih premijera, a tijekom festivala u atriju knjižnice bila je predstavljena i izložba likova iz službene konkurencije. Knjižnica je producirala i svoje filmove. Povodom 500. obljetnice objavljivanja „Judite“ Marka Marulića snimili smo i kratki promotivni film u našoj produkciji. Film prati djevojku koja čita „Juditu“ kroz stoljeća, a završava u suvremenom dobu kad djevojka „Juditu“ čita na tabletu te posuđuje fizičku knjigu u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Može ga se pogledati na našem YouTube kanalu i služi kao didaktički materijal za srednje škole.

NACIONAL: Što je to inovativni program Makerspace ili, na hrvatskom, Stvaraonica?

Jedna od inovacija koje naša knjižnica želi donijeti hrvatskoj knjižničkoj praksi je formiranje prostora za stvaranje makerspacea unutar naših zdanja, u kojem će se korisnici okupljati u sklopu raznih radionica ili samoinicijativno iznajmiti prostor, kako bi postali kreativni, razmijenili ideje ili stvorili nove, koristeći se suvremenim tehnologijama, kao što su 3D printanje, modeliranje, programiranje, kodiranje, koristeći razne alate iz STE(A)M područja. Ali i neke starije tehnologije, poput šivaćih strojeva i alata za popravak stvari, koje se ne bi trebale odbacivati. Ovom praksom potičemo recikliranje materijala, ideju da što manje kupujemo novo, koristeći i popravljajući stare stvari. Time želimo pridonijeti stvaranju Zelene knjižnice. Želimo u našoj knjižnici prednjačiti u edukaciji korisnika i stvaranju svijesti o zaštiti okoliša i održivom društvu, kao što su knjižnice diljem svijeta posljednjih godina postale idealno okruženje za makerspace prostore.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni Književnim speed datingom, još jednom inovacijom koja se, koliko znam, zbiva samo u splitskoj knjižnici?

Ideja projekta Književnog speed datinga, u kojoj se hrvatski pisci susreću s građanima koji ih žele osobno upoznati i pitati u predviđenom vremenu, u popularnoj brzinskoj formi inače predviđenoj za upoznavanje partnera, pokazala se odličnom praksom. Na neklasičan način omogućili smo neposredan kontakt i približili hrvatske pisce (Pavičić, Boko, Topić, Gudelj) mlađoj generaciji. Bio je to pilot-projekt prošle godine i uspješno je prošao. Ove godine ponovo smo dobili sredstva od Ministarstva kulture za nastavak projekta. U suradnji s Kino klubom uspješno smo razvili projekt Upoznaj splitske filmaše, a potom je uslijedio i projekt Upoznaj hrvatske filmaše. U sklopu toga održali smo i trodnevnu multimedijalnu radionicu Rastakanje snova, koju je vodila Andrea Resner, a koja je obuhvaćala vođeno pisanje poezije i pretvaranje poezije u film. Stvorili smo i interaktivnu sekciju imena Marulovim stopama, koja će sadržavati mapu s lokacijama značajnima za Marka Marulića. Tim projektom ćemo njegovati i digitalno pohraniti sadržaj koji društvo u cijelosti treba pamtiti, dati novu sliku Splita i potpuno drugačiji koncept korištenja kulturne i povijesne baštine Splita i okolice. Bit će to šetnja Splitom stopama Marka Marulića koja otkiva zanimljiva i prepoznatljiva mjesta na kojima je Marulić boravio i nalazio inspiraciju za svoja djela, sve uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Splita.

NACIONAL: Gradska knjižnica odavno razvija i svoju izdavačku djelatnost, ali su u proteklih nekoliko godina pozornost privukla četiri naslova.

To nije naša primarna djelatnost, ali u njoj postoje tradicija i kontinuitet. Usmjereni smo na objavljivanje rukopisa koje je Knjižnica dobila u trajno vlasništvo ili na čuvanje, a dio su zavičajne zbirke Spalatina. U 2021. godini smo u biblioteci Spalatina, u partnerstvu s VBZ-om Zagreb, objavili knjigu „U pošti i oko nje“ Ivana Kovačića, znamenitog splitskog poštara, autora „Smija kroz suze“, potom slikovnice „Marul i Judita“ i „Priča o svetome Jeri“ u biblioteci Marulića. Slikovnice su djelo istog autorskog tima, Andrijane Grgičević i ilustratora Mladena Baučića. Ove godine smo, u povodu 50. rođendana izlaženja strip-karikature Bartula, simpatičnog pomorca, tiskali „Bartula 2“ autora arhitekta Ede Šegvića.

NACIONAL: Aktivnosti knjižnice prate se i na društvenim mrežama. Je li točno da ste knjižnica s najvećim brojem pregleda u Hrvatskoj?

S obzirom na to da su mlade generacije sve manje na Facebooku i Instagramu, a sve više na Tik Toku, otvorili smo i mi Tik Tok profil knjižnice. Za razliku od drugih društvenih mreža, objave na Tik Toku ne odnose se toliko na obavijesti iz knjižnice, nego prikazuju svakodnevni život i rad u knjižnici. Mi ga predstavljamo na zabavan način. Ne znam jesmo li knjižnica s najvećim brojem pregleda u Hrvatskoj, ali o popularnosti Gradske knjižnice na ovoj društvenoj mreži svjedoči i recentna brojka od 117.300 pregleda jednog videa.