Nakon dvaju potresa, u ožujku i prosincu prošle godine, Zagrebačko groblje Mirogoj jako je oštećeno uvršteno je među sedam najugroženijih lokaliteta u Europi ove godine. Zato će mu se – zasad simbolično, a u budućnosti znatnije – financijski pomoći u obnovi. Ostalih šest spomeničkih lokaliteta su: zupčanik 130 godina stare parne željeznice u Austriji, pet južnih egejskih otoka, veronski vrtovi Giusti, manastir Dečani na Kosovu, zgrada središnje pošte u Sjevernoj Makedoniji i kapelica San Juan de Socueva and Hermitage u Španjolskoj. Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, pozivajući se na solidarnost cijele Europe, posebno je izdvojila stradanja hrvatskih kulturnih dobara u razornim potresima i obećala daljnju pomoć Europske unije kroz program Obzor, u kojem je upravo za kulturnu baštinu izdvojeno 600 milijuna eura.

Program 7 najugroženijih lokaliteta (7 Most Endangered) pokrenula je 2013. godine organizacija Europa Nostra u suradnji s Institutom Europske investicijske banke, uz potporu programa Kreativna Europa Europske unije. Taj je program dio inicijative civilnog društva za spašavanje ugrožene europske baštine kojim se osvješćuje javnost, pripremaju neovisne procjene te predlaže daljnje djelovanje. Uvrštavanje pojedinog lokaliteta na popis često služi kao poticaj za aktiviranje javne ili privatne potpore, uključujući one financijske. Prvi put ove godine Institut EIB-a dodjeljuje simboličnu potporu u iznosu od 10.000 eura za pomoć u obnovi svakog odabranog lokaliteta.

U potresima koji su u ožujku i prosincu prošle godine pogodili Zagreb, narušeni su dijelovi konstrukcije Mirogoja te su stradala glavna obilježja kompleksa, arkade i paviljoni, ali i nadgrobni spomenici i privatne kapele. PHOTO: Europa nostra

Kako su rekli u Ministarstvu kulture i medija, Mirogoj je u potresu u ožujku znatno stradao, a dodatne su štete primijećene nakon potresa u prosincu 2020.: “Budući da je riječ o jednom od najznačajnijih ne samo zagrebačkih i nacionalnih, nego i europskih spomenika, Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Gradom Zagrebom odlučilo je nominirati Mirogoj za program 7 najugroženijih lokaliteta te tako upoznati širu hrvatsku i europsku javnost s vrijednostima tog spomeničkog kompleksa. U potresima koji su pogodili Zagreb narušeni su dijelovi konstrukcije Mirogoja te su stradala glavna obilježja kompleksa, arkade i paviljoni, ali i nadgrobni spomenici i privatne kapele. Mnoge su štete uočene i na crkvi Krista Kralja. Obnova ove spomeničke cjeline vrlo je složena pa će stoga biti potreban pažljiv i dugotrajan rad kako bi ona bila uspješna, održiva i dostojna samog kompleksa. Prema gruboj procjeni, šteta iznosi više od 60 milijuna kuna, a preciznija procjena troškova obnove bit će poznata nakon izrade cjelovite projektne dokumentacije. Najviše su stradale sjeverne arkade i paviljoni. Na dijelovima arkada su pukotine na kupolama, svodovima i lukovima, otpali su dijelovi žbuke te se urušili dijelovi balustrade. Mnogi nadgrobni spomenici na otvorenome dijelu groblja su oštećeni, kao i pojedine privatne kapele i crkva Krista Kralja.”

Kao slavni primjer europske neoklasicističke arhitekture i istaknuto djelo slavnog Hermana Bolléa, Mirogoj ima kulturnu, povijesnu, arhitektonsku, likovnu, emotivnu i ambijentalnu vrijednost. Budući da su ondje pokopani brojni hrvatski uglednici, od umjetnika, književnika i glazbenika do znanstvenika, sportaša i političara, smatra se hrvatskim nacionalnim Panteonom. Mirogoj je multikonfesionalan kompleks groblja, a po svom arhitektonskom oblikovanju spada u dominantne tipove devetnaestostoljetnog groblja, prema talijanskim i srednjoeuropskim uzorima. Ta njegova europska obilježja prepoznale su europske ustanove pa je Mirogoj uvršten u Rutu europskih groblja i član je Udruge značajnih europskih groblja.

“Pomoću programa 7 najugroženijih lokaliteta (7 Most Endangered) pridonijet će se osvještavanju europske stručne i šire javnosti o vrijednosti Mirogoja. Kulturna baština odraz je identiteta svakog naroda i dio zajedničkog europskog identiteta pa je izuzetno važno predati je naraštajima koji dolaze. Stoga vjerujemo da ćemo u suradnji s Europom Nostrom i Institutom Europske investicijske banke, kao i drugim partnerima, u duhu zajedništva i solidarnosti obnoviti taj iznimni nacionalni spomenik i naglasiti važnost očuvanja i obnove kulturne baštine. Cjelovita obnova kompleksa crkve Krista Kralja i arkada na Mirogoju predstavlja izuzetno složen projekt s obzirom na karakter oštećenja i vrste radova koji uključuju sanaciju i ojačanje konstrukcije, građevinsku sanaciju i opsežne i raznovrsne konzervatorsko-restauratorske radove na brojnim arhitektonskim elementima i materijalima. S obzirom na sve te čimbenike, osobito su važni hodogram i dinamika radova, a do konačne obnove može proći i desetak godina”, rekli su iz Ministarstva kulture i medija.

Europa Nostra jedna je od najvećih i najuglednijih europskih nevladinih organizacija posvećenih očuvanju i promociji kulturne i prirodne baštine, osnovana 1963. godine. Predstavlja paneuropski savez baštinskih nevladinih organizacija koji podupire široka mreža javnih tijela i privatnih tvrtki i osoba, a prisutna je u više od četrdeset zemalja, što je čini najreprezentativnijom baštinskom mrežom u Europi. Europa Nostra zalaže se za spas ugroženih europskih spomenika, lokaliteta i krajolika, posebice putem programa 7 najugroženijih lokaliteta, dok putem Europskih nagrada za baštinu / Nagrada Europa Nostra odaje priznanje izvrsnim postignućima u području kulturne baštine. Ministarstvo kulture i medija, na temelju dugogodišnje i plodne suradnje s Europom Nostrom, nominiralo je povijesni kompleks groblja Mirogoj za program 7 najugroženijih lokaliteta, a pritom je usko surađivalo s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.

U Zagrebačkom holdingu, podružnica Gradska groblja, istaknuli su da će stručni timovi Europe Nostre i Instituta Europske investicijske banke u suradnji s organizacijama koje su nominirale lokalitete i drugim partnerima prikupiti informacije i sastati se s ključnim dionicima i tako procijeniti svaki slučaj. Ti višedisciplinarni timovi pružit će stručni savjet, identificirati moguće izvore financiranja i pomoći dobiti širu potporu kako bi se spomenici kulturne baštine očuvali. Po završetku postupka procjene sastavit će se i dostaviti paket preporuka za buduće djelovanje.

Roko Gruja, v.d. Voditelj Podružnice zagrebačkih Gradskih groblja naglasio je važnost povijesnog kompleksa groblja Mirogoj:

“Djelo njemačkog arhitekta Hermana Bolléa, kao multikonfesionalni kompleks groblja, Mirogoj je vrijedan primjer europske neoklasicističke arhitekture. Građen je između 1876. i 1929. godine kao središnji otvoreni prostor okružen arkadama te se posebno odlikuje skladnim odnosom paviljona, kupola i arkada kao i mnogim antologijskim nadgrobnim spomenicima i skulpturama. U ožujku i prosincu 2020. grad Zagreb pogodila su dva snažna potresa u kojima je Mirogoj znatno stradao. Osim konstruktivnih oštećenja i pukotina, velike su štete primijećene na arkadama, paviljonima, crkvi Krista Kralja i mnogim nadgrobnim spomenicima i skulpturama. Ministarstvo kulture i medija nominiralo je kompleks groblja Mirogoj za program za 2021. godinu. Uvrstivši Mirogoj u taj program, njegov Savjetodavni odbor je zaključio: ‘Ovaj kompleks groblja vrijedan je primjer europske neoklasicističke arhitekture njemačkog arhitekta Hermana Bolléa. Osim potvrđenih arhitektonskih i estetskih vrijednosti, groblje ima veliki povijesni, društveni i emotivni značaj kao prvo zagrebačko multikonfesionalno groblje i posljednje počivalište mnogih povijesnih ličnosti. Ministarstvo kulture i medija poduzelo je prve nužne korake za zaštitu lokaliteta, no potrebna je solidarnost na međunarodnoj razini kako bi se kompleks groblja Mirogoj obnovio’.”

Gradska groblja pripremaju kompletnu natječajnu dokumentaciju za cjelovitu obnovu kompleksa arkada s crkvom Krista Kralja na groblju Mirogoj. U toj gradskoj ustanovi imaju konkretnije podatke o šteti na Mirogoju nakon dvaju potresa – sanacija i konstrukcijska obnova arkada i crkve Krista Kralja procijenjena je na 97 milijuna kuna, što će biti financirano iz Fonda solidarnosti preko poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Ministarstva kulture i medija za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

“Uvjereni smo da će uvrštenjem među sedam najugroženijih lokaliteta u Europi biti otvoreni dodatni mehanizmi za povlačenje sredstava iz Europske unije za što bržu cjelovitu obnovu kulturnog dobra, a također kao dodatna podrška u vezi ‘recovery programa’ koji će krajnjim korisnicima omogućiti višu razinu usluge na Gradskim grobljima. Nakon izrade tehničke dokumentacije moći će se napraviti i procjena trajanja obnove te što će sve obuhvaćati cjelovita obnova za čije smjernice će presudni biti konzervatorski elaborati koji su dio projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu. Sanacije i obnove odvijale su se segmentno, prema prioritetima: obnovljena je crkva Krista Kralja, križevi na kupolama, pokrov na arkadama u segmentima koji su dotrajali, učinjeni su soboslikarski radovi i dr. Na groblju Mirogoj kontinuirano se radi na obnovi infrastrukture vodovodne i kanalizacijske mreže, obnovi cesta, hortikulturnom uređenju, ograđivanju groblja, ogradnom kolumbarijskom zidu i ostalom”, zaključio je Roko Gruja.