Obilježavanje groblja vojnika koji su u Drugom svjetskom ratu bili na krivoj strani nije nešto što je novost – Njemačka to radi već desetljećima vojnicima koji su branili Treći Reich. Smatra se da svatko zaslužuje imati grobno mjesto, no ono što bitno razlikuje Njemačku od Hrvatske je da njemačke vlasti, ali i javnost, kad govore o tim vojnicima – u svakoj sekundi govore da su oni u principu bili dio zločinačkog projekta Adolfa Hitlera i Trećeg Reicha, upozorio je u petak povjesničar Hrvoje Klasić, nakon objave vijesti da hrvatska Vlada financira Memorijalni centar ‘Groblje mira’ na Bilama između Mostara i Širokog Brijega.

U razgovoru za nacional.hr Klasić je istaknuo kako nema ništa protiv da se komemoriraju i obilježe grobna mjesta, ali upozorava i da bi “svakom takvom prilikom državna delegacija morala jasno i glasno reći da su to vojnici između ostaloga i oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, dakle zločinačke tvorevine koja nikad ne bi nastala da nije bilo Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija, koji su bili dio projekta koji je provodio rasne zakone, otvarao koncentracijske logore i činio genocid nad nehrvatskim stanovništvom”.

Naš istaknuti povjesničar naglašava i kako se takve konstrukcije ne mogu čuti od hrvatskih političara, niti smo imali priliku čuti ih u Bleiburgu, a podsjeća i kako u Zakonu o mirovinskim odnosima, između ostalog stoji da pravo na penziju imaju “pripadnici hrvatske domovinske vojske”.

‘GROBLJE HRVATSKIH NEMIRA’ Vlada RH financira spomen žrtvama ‘crvenih hordi’ kod Mostara

“To je termin koji je izmišljen devedesetih godina, a radi se o eufemizmu za NHD. Ne može se iščitati na čijoj su se strani oni borili i za kakvu to hrvatsku domovinu”, upozorava Klasić te dodaje kako je jedan u nizu revizionističkih projekata hrvatskih i bosanskohercegovačkih političara, ali i nekih intelektualaca da se na mala, a sad već i velika vrata izjednači sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu onih koji su bili na pobjedničkoj strani i onih koji su nakon kapitulacije Njemačke i dalje nastojali boriti se protiv onih koji se čitav rat borili protiv Hitlera i Musolinija.

Hrvoje Klasić navodi i zanimljiv podatak iz hrvatskog Zakona o spomendanima: “U njemu, primjerice stoji da Hrvatska subotu najbližu 15. svibnja obilježava Bleiburg – spomendan na žrtve pale za slobodu i državnu nezavisnost – to stoji u zakonu donesenom devedesetih, ali ni jedna vlada, uključujući onu SDP-ovu nije to pokušala promijeniti”.

Financiranje od 350 tisuća eura koliko Vlada RH daje za izgradnju memorijalnog centra Groblje mira kod Mostara, a čiji je cilj obilježiti NDH bez ograde, stoga ne predstavlja ništa novo, zaključuje Klasić.