U Mostaru je u četvrtak potpisan ugovor o financijskoj podršci Republike Hrvatske za Memorijalni centar ‘Groblje mira’ na Bilama između Mostara i Širokog Brijega. ‘Groblje mira’ je po formi sjećanje na žrtve, no dio intelektualaca upozorava kako se zapravo radi o pokušaju revizije što je bilo dobro, a što zlo u Drugom svjetskom ratu.

Iz Hrvatskog narodnog sabora potvrđeno je kako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nazočio potpisivanju ugovora, kao i da je “Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost projekta i proglasila Memorijalni centar ‘Groblje mira’ projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske”.

Plenkovićeva Vlada na sjednici 25. srpnja donijela je odluku o dodjeli financijske podrške u iznosu od 350.000 eura za nastavak gradnje tog spomen-područja.

“Ovaj memorijalni centar zamišljen je kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen- područje, posvećeno žrtvama iz Drugog svjetskog rata. Na lokaciji Bile, između Širokog Brijega i Mostara, podignut će se 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila. Kamen temeljac za Groblje mira postavljen je 2013. godine, a kapelica je završena 2016. godine. Svake godine se u kapelici održava misa na dan zaštitnika kapelice, sv. Josipa Radnika, dok se središnja misna svečanost održava u augustu povodom Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima”, priopćeno je iz HNS-a, kako citira klix.ba.

ROMEO ZELENIKA: Član Komisije za vrijednosne papire FBiH, opterećen s više prijava za kriminal, sin je utjecajnog prijatelja Dragana Čovića

Ističu i kako je ‘Groblje mira’ već privuklo pozornost te izazvalo kritike zbog sumnji da se iza svega krije zapravo čuvanje sjećanja na zločinačku tvorevinu Nezavisnu Državu Hrvatsku, skriveno pod krinkom sjećanja na “žrtve totalitarnih režima”.

“Groblje mira zapravo je groblje uglavnom vojnicima koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, koji su bili na strani fašizma i sad to proglasiti grobljem mira je pljucanje u lice svim poštenim građanima ove države, ove regije, a umiveni su u europsku tradiciju, kulturu i europsku priču”, upozorio je 2017. godine Sead Đulić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar.

O svemu se ranije očitovao i ugledni bosanskohercegovački intelektualac i franjevac Drago Bojić u svojoj kolumni “Groblje hrvatskih nemira”.

On je ‘Groblje mira’ opisao kao politički projekt “koji služi nacionalnim i crkvenim vođama da nadražuju hrvatsko kolektivno biće, manipuliraju žrtvama hrvatskog naroda i eksploatiraju ljudsku patnju”.

“To groblje je posve suprotno od onoga što mu ime govori: niti je pravo groblje, niti donosi mir”, zaključio je Bojić.

“Zastanete li pred poljem križeva žrtava Posavine, koja je crvenim hordama najdulje pružala otpor, shvatite koliko se zlo na nju sručilo”, stoji, između ostalog, na internetskoj stranici ‘Groblja mira’.