Nikola Grmoja, predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća, pokrenut će inicijativu da Sabor donese zaključak kojim bi Sabor u slučaju Ina-MOL podržao stavove koje je nedavno u Nacionalu iznio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, a temelje se na njegovu pravnom mišljenju da je ugovor između Ine i MOL-a iz 2009., kojim si je MOL prisvojio upravljačka prava u Ini, ništetan zbog činjenice da je nastao na korupciji, što je postalo notorna činjenica nakon što je presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija krajem prošle godine postala pravomoćna.

No inicijativa koju pokreće Grmoja išla bi za time da Hrvatska i službeno, formalno-pravo poništi nezakonito stečena mađarska upravljačka prava u Ini te zato želi pred sve saborske zastupnike staviti na glasanje zaključak kojim bi se dala podrška DORH-u da krene s postupkom proglašenja tog ugovora ništetnim. Grmoja se nada da će za zaključak pridobiti sve saborske zastupnike opozicije, što će dovesti HDZ-ove saborske zastupnike u pat poziciju. Jer ne usvoje li zaključak, pokazat će se da HDZ-ova većina ne namjerava zaštiti hrvatske nacionalne interese u Ini te da tako i cijeli HDZ, a ne samo premijer Andrej Plenković, staje na stranu mađarskog MOL-a.

Sukus je to političke drame koju planira izrežirati Nikola Grmoja u namjeri da stvari oko Ine i MOL-a i stav Vlade i HDZ-a po tom pitanju istjera na čistac.

Nacional je dobio na uvid radnu verziju zaključka koji će Grmoja staviti pred zastupnike, a ona glasi ovako: “Hrvatski sabor zauzima stajalište da institucije Republike Hrvatske ovlaštene Ustavom Republike Hrvatske moraju pokrenuti postupke pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj radi utvrđenja ništetnim prvog dodatka dioničarskom ugovoru sklopljenom dana 30. siječnja 2009. između Republike Hrvatske i MOL-a zbog činjenice da je navedeni dodatak ugovora sklopljen na temelju kaznenog djela primanja mita.”

U obrazloženju zaključka bit će navedeno sljedeće: “Predsjednik Vlade proglašen je krivim za kazneno djelo primanja mita. Ustav Republike Hrvatske u članku 121 propisuje da je Državno odvjetništvo ovlašteno i dužno poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. S obzirom na to da iz navedene odluke Ustavnog suda proizlazi ništetnost Prvog dodatna dioničarskog ugovora od 30. siječnja 2009., potrebno je da Državno odvjetništvo kao Ustavnom ovlaštena institucija pokrene postupke pred sudovima Republike Hrvatske za utvrđenje ništetnosti navedenog dodatka. Treba podsjetiti da je DORH dužan uvijek postupati u najboljem interesu Republike Hrvatske i zastupati državu u svim kaznenim, građanskim i arbitražnim postupcima. Hrvatski sabor sukladno članku 72. stavak 7 Zakona o Državnom odvjetništvu može ako smatra potrebnim zauzimati stajališta kako bi se unaprijedila zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je općenito odgovoran za propuste u radu DORH-a s obzirom na to da odlučuje o izvješću glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu Državnog odvjetništva za prethodnu godinu. Slijedom svega navedenog, a kako se radi o zaštiti imovinskih interesa Republike Hrvatske, jer je Ina strateška nacionalna kompanija, Klub Mosta smatra da je nužno zauzeti stajalište kojim će se u Hrvatskom saboru dati podrška institucijama Republike Hrvatske u borbi za nacionalne interese.”

Da će pokrenuti inicijativu u vezi slučaja Ina-MOL, Nikola Grmoja potvrdio je Nacionalu još krajem prošlog tjedna, a najavio je u ponedjeljak navečer i u Dnevniku Nove TV.

Njegov je cilj, kako je naveo, da Sabor da punu podršku DORH-u da stane u zaštitu hrvatske imovine i nacionalnih interesa, a to je potrebno učiniti jer Vlada, očito, nije učinila sve što je mogla u zaštiti državnih interesa u Ini.

Nikola Grmoja smatra da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek uz podršku zastupnika u Hrvatskom saboru može vratiti Inu u hrvatske ruke po hrvatskim zakonima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Upravo je DORH još prošle godine, nakon pravomoćnosti presude protiv Sanadera i Hernádija, na Nacionalov upit o tome što će poduzeti u vezi ništetnosti međudioničarskog ugovora, odgovorio da o tome treba pitati Vladu. Vlada je potom, umjesto da da podršku DORH-u da to pitanje riješi pred hrvatskim sudovima, cijeli predmet ponovno poslala pred arbitražni sud u Švicarskoj koji je odlučio protiv Hrvatske.

No predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u intervjuu za Nacional sredinom listopada, snažnim je argumentima jako pritisnuo premijera Plenkovića, sugerirajući mu da zbog presude Sanaderu od Trgovačkog suda zatraži imenovanje privremene uprave Ine.

„Vlada uvijek može tvrditi da je Ugovor o upravljanju Inom ništetan, a kao takav onda nikada nije ni postojao. Neprihvatljivo je što se tako dugo toleriralo te pravne činjenice“, izjavio je za Nacional Dobronić, dodajući da Vlada svakako može eksproprirati Inu te da je to samo pitanje političke volje. Za njega domaće sudske presude uvijek imaju veću vrijednost od bilo kakvih arbitražnih odluka.

Nedugo potom Vlada je na taj Dobronićev istup reagirala tako što je 21. listopada odgovorila na pitanja novinarke Jagode Marić iz Novog lista. Evo što su Novom listu odgovorili iz Vlade.

Model po kojem se upravljačka prava u Ini mogu vratiti Republici Hrvatskoj u intervjuu Nacionalu iznio je šef Vrhovnog suda Radovan Dobronić. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

„Kažu da su razmatrali pravne posljedice presuda domaćih sudova na posljednjoj sjednici u prošloj godini i da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja tom prilikom ‘Vladi podastrlo Informaciju o pravnim mehanizmima utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu – Industriju nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju’. Iako je taj ugovor o upravljanju INA-om ‘svezao ruke’ Upravi kompanije prebacivši odlučivanje s Uprave kompanije na Vijeće operativnih direktora, što hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje, Hrvatska je pokušala proglasiti ništetnim te ugovore na UNCITRAL-ovoj arbitraži u Švicarskoj, pa kasnije i na tamošnjim sudovima, ali svi su pokušaji propali.

Zato i ovaj put Vlada skreće pozornost da je prilikom donošenja gore spomenutih odluka Vlada osobito imala na umu stručna pravna mišljenja o pravnim sredstvima koja je potrebno upotrijebiti radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Ina-Industriju nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju koje su Vladi, posredstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dali Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Katedra za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, prenio je Novi list stav Vlade. Dakle, pozivajući se na dva mišljenja, katedre s Pravnog fakulteta i DORH-a, Vlada je isključila mogućnost utvrđivanja ništetnosti ugovora pred bilo kojim drugim pravosudnim tijelima, uključujući i domaće sudove. Ključni autor tih odgovora je Hrvoje Sikirić, za kojeg je Nacional otkrio da je čvrsto povezan upravo s UNCITRAL-om te da se jedno vrijeme pojavljivao u ulozi predsjedavajućeg čovjeka te institucije.

Ali je zato reakciju Vlade objavljenu u Novom listu 21. listopada 2022. za Nacional komentirao Radovan Dobronić, koji je samo lakonski zaključio:

„Ne znam je li se to ne zna ili se namjerno iskrivljuje pravna situacija.“

U Mostu računaju na to da će se premijer Andrej Plenković i HDZ-ova većina u Saboru zbog inicijative morati odrediti jesu li na strani RH ili MOL-a. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Naglasivši da ne želi ulaziti ni u kakvu polemiku s pravnim shvaćanjem Vlade, osvrnuo se, kako je rekao, samo na pravne činjenice. Po Dobroniću, nakon pravomoćne presude od prije godinu dana, 21. listopada prošle godine, kada je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju zbog potpisivanja ugovora dogovorenog kaznenim djelom primanja i davanja mita od 10 milijuna eura, treba se, kako kaže, „znati da Ugovora u upravljanju Inom više nema“.

„Tog ugovora ne samo da nema od trenutka pravomoćne presude, nego se smatra da ga nikada nije ni bilo. To su velike posljedice, a one su logične. Ako je netko počinio kazneno djelo, onda je i rezultat tog kaznenog djela, u ovom slučaju potpisani ugovor, isto tako zahvaćen najtežim posljedicama. A to znači i ništetnost samog ugovora. Ne trebaju sada nikakve nove tužbe ni presude. Taj ugovor je ništetan po zakonskom automatizmu, po sili zakona, ex lege“, naglasio je Dobronić.

Dobronić smatra da oko te pravne činjenice više nema nikakve sumnje:

„Radi se o ovome: s jedne strane imamo činjenicu da je presuda Sanaderu postala pravomoćna. I Ustavni sud odbio je žalbu na tu presudu, ali u ovom slučaju je bitan sam moment pravomoćnosti iz listopada prošle godine, kada je Vrhovni sud potvrdio presudu Županijskog suda. Na temelju kaznene presude koju je donio hrvatski sud, koja je sada i formalna činjenica, jedina istina na području Republike Hrvatske je da nastupaju građansko-pravne posljedice te presude. A ta presuda, prema Zakonu o obveznim odnosima, ovako se tumači: ako je netko počinio kazneno djelo prilikom potpisivanja ugovora i ako je potpisani ugovor rezultat tog kaznenog djela, onda Zakon o obveznim odnosima proglašava taj ugovor ništavnim i on snagom tog zakona odmah postaje ništavan.“

Po njemu, u takvoj situaciji ex lege, po sili zakona, sam zakon proglašava takav ugovor ništavnim u trenutku pravomoćnosti presude. Da bi taj pravni učinak nastupio, nisu potrebne ni tužba ni presuda. Sam zakon automatizmom proglašava ništavnost tog ugovora o upravljanju Inom u trenutku kada je presuda Sanaderu postala pravomoćna. To onda znači da taj ugovor ne samo da ne postoji od trenutka pravomoćnosti, nego da taj ugovor nikada nije ni nastao, nije uopće postojao. Ta ništetnost ima retroaktivni učinak. „Ne samo da više nema tog ugovora o upravljanju Inom, nego se kaže da taj ugovor nikada nije ni postojao. To je zakonski automatizam temeljem 322. članka Zakona o obveznim odnosima“, ustvrdio je Dobronić. Dakle, protivan je prisilnim popisima, ali protivan je i po Zakonu o trgovačkim društvima, o čemu je još 2012. govorio i poznati zagrebački odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je neko vrijeme bio i pravni savjetnik hrvatske vlade.

„To je bilo prije pa su to ignorirali, a sada je nova dodatna okolnost da je presuda Sanaderu postala pravomoćna. Sama ta radnja je protivna moralu, a Zakon o obveznim odnosima kaže da je govor koji je protivan moralu društveno ništetan po sili zakona. Ne trebaju više, kao što se govori, nikakvi dodatni postupci, tužbe radi poništenja tog ugovora. Taj ugovor više ne vrijedi po sili zakona. To je činjenica na koju mora paziti svaki sudac ako mu se postavi to pitanje u nekom parničnom ili drugom postupku“, zaključio je Dobronić.

No Dobronićevi stavovi ostat će samo slovo na papiru ako DORH službeno temeljem toga ne postupi. Inicijativa koju sada pokreće Grmoja predstavlja najkonkretniju političku podršku u tom smjeru koja sada stavlja premijera Plenkovića, njegovu vladu i saborsku većinu u situaciju gdje će napokon vidjeti rade li u interesu Republike Hrvatske ili MOL-a.