U saborskoj raspravi o zakonu kojim se uređuje pristup informacijama o bankovnim računima u istragama teških kaznenih djela u četvrtak je dio oporbe izrazio bojazan oko povrede zaštite osobnih podataka, a Nikola Grmoja (Most) poručio da treba javno objaviti registar tajnih vlasnika tvrtki.

Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić pojasnio je da se zakonom o olakšavanju uporabe financijskih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela omogućava policiji, Državnom odvjetništvu RH, te Poreznoj i Carinskoj upravi izravan i bez naknade pristup informacijama o bankovnim računima prilikom istrage teških kaznenih djela.

Riječ o podacima sadržanim u Jedinstvenom registru računa koji sadrže podatke o vlasnicima bankovnih računa, osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, stvarnim vlasnicima pravnih osoba i vlasnicima sefova, ali ne i podatke o prometima ili stanjima po računima.

Ako želimo obračun s korupcijom objavimo javno registar tajnih vlasnika tvrtki. Transparentnost je preduvjet borbe s korupcijom, a prepisivanje europskih uredbi nas neće dovesti nigdje, kazao je Nikola Grmoja (Most) podsjetivši da su u proceduru uputili prijedlog zakona koji bi to regulirao. U tom kontekstu spomenuo je slučaj Gorana Puklina i tvrtke Flexbit.

Dodao je da bi dobar put bilo donošenje i zakona o podrijetlu imovine, ali i da, prije svega, treba omogućiti da Porezna uprava kroz dulji period, a ne samo zadnjih pet godina, može istraživati nesrazmjer imovine.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) smatra da predloženi zakon neće omogućiti utvrđivanje je li netko nezakonito došao do imovine te i ona zaziva donošenje zakona o podrijetlu imovine.

Nađ: Nije dobro omogućiti korištenje osobnih podataka “na izvolite”

Ante Bačić (HDZ) uzvratio je da je Vlada nizom propisa i zakona pokazala da se bori protiv korupcije i nezakonitosti, te tvrdi da i sam zakon o korištenju informacija ide u tom smjeru.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) zabrinuta je, međutim, za zaštitu osobnih podataka i ističe kako treba utvrditi jasna pravila o pristupu tim podacima, a pristup omogućiti samo ovlaštenom osoblju.

Korištenje osobnih podataka „ na izvolite”, kazala je, može dovesti do njihove upotrebe u svrhu za koju nisu predviđeni.

Slične dvojbe ima i Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) kazavši da se širom otvaraju vrata Agenciji za zaštitu osobnih podataka čije osoblje nije prošlo sigurnosnu provjeru, a kojoj će se dostavljati zapisi o pristupu informacijama sadržanim u Jedinstvenom registru računa.

Mišel Jakšić (SDP) upozorio je da je kod uvođenja europskih uredbi u naše zakonodavstvo potrebno prije vidjeti koliko je naš sustav za njih spreman.

Državni tajnik Zrinušić kazao je da se kod omogućavanja pristupa bankovnim podacima u suštini mijenja način pristupa podacima te, umjesto na zahtjev nadležnim tijelima, sada daje izravan pristup, uz evidentiranja svakog ulaska tko je i kada tražio podatke.

A ako se podatak koristi za namjenu koja nije predviđena zakonom, neće se moći koristiti kao dokazni materijal na sudu, dodao je.

Pristup registru osiguran je informatičkim barijerama i, niz godina koliko postoji, ne sjećam se da je bilo prigovora pojedinaca da je neki podatak neovlašteno iscurio, kazao je Zrinušić.