Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje vodi ministar Goran Grlić Radman prešutjelo je, a hrvatski mediji nisu zapazili, da je hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović u nedjelju, 5. studenoga, bio glavni govornik na otvorenju “Vrta nade posvećenog žrtvama holokausta’’ u Houstonu u Teksasu, u kojemu je, među ostalim, podignuto i spomen-obilježje žrtvama ustaškog logora smrti u Jasenovcu. Tako je hrvatska javnost ostala uskraćena za dragocjenu informaciju da je veleposlanik Šimunović, uime ovogodišnje zemlje predsjedateljice Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), Hrvatsku u Houstonu, pred šestotinjak uzvanika na otvorenju “Vrta nade”, predstavio kao suvremenu zemlju parlamentarne demokracije, utemeljenu na antifašizmu, antinacizmu, toleranciji, liberalizmu i slobodi koja ima hrabrosti i sposobnosti suočiti se i s najtamnijim dijelom svoje prošlosti, četverogodišnjim razdobljem Nezavisne Države Hrvatske.

U nedjelju, 5. studenoga, na lokalitetu King’s Harbor u Kingwoodu, četvrti u sjeveroistočnom dijelu najvećega teksaškog grada Houstona, otvoren je “Vrt nade posvećen žrtvama holokausta”, “Holocaust garden of hope”, koji je sagradila houstonska nevladina organizacija Holocaust remembrance association, udruga za sjećanje na holokaust, HRA18. Kako su priopćili organizatori u službenom priopćenju poslije otvorenja, riječ je o prvoj fazi “jedinstvenoga spomen-područja posvećenog djeci”, a na otvorenju memorijala, koji su nazvali “zaglavnim kamenom zajednice”, sudjelovalo je više od šesto uzvanika, među kojima i američki veterani Drugoga svjetskog rata koji su u Europi osobno oslobađali zatočenike nacističkih logora. Na otvorenju su, među ostalima, govorili predsjednica HRA18 Rosalie Jerome, koja je vodila cijeli projekt; bivša generalna direktorica muzeja Yad Vashem i direktorica Međunarodne škole za studij holokausta Dorit Novak; autorica izložbi u ‘’Vrtu nade posvećenom žrtvama holokausta’’ Susanna Kokkenon; predstavnik države Teksas Charles Cunningham; povjerenik Savjetodavne komisije Teksasa za holokaust, genocid i antisemitizam Jay Zeidman; članica Izvršnog odbora HRA18 Holly Ham; rabin Dan Gordon; utemeljitelj Marša života i sjećanja koji se održava u više od 350 gradova svijeta Jobst Bittner te preživjela žrtva holokausta Bill Orlin koji je zločin preživio kao dijete. No glavni govornik na skupu – “počasni predsjedatelj”, kako su ga imenovali organizatori – bio je hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović.

Hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović u nedjelju, 5. studenoga, bio je glavni govornik na otvorenju ‘Vrta nade posvećenog žrtvama holokausta’. FOTO: Holocaust remembrance association, Houston, Zeljko Lukunic/PIXSELL

Osim tog podatka, za Hrvatsku su naročito zanimljive još dvije informacije vezane uz hjustonski “Vrt nade”: da su u tom velikom edukativnom i memorijalnom kompleksu službeno komemorirane i žrtve ustaškog logora Jasenovac te da je cijeli projekt potaknuo i inspirirao Alexander Pollak, Židov rođen 1933. u Bosanskom Brodu, čiji je otac, jedna od prvih žrtava ustaškog logora smrti, ubijen u Jasenovcu. Početkom studenoga 2021., u članku o prikupljanju novca za gradnju “Vrta nade”, web portal novina Houston Chronicle objavio je kako je “ideja za gradnju ‘Vrta nade’ na predloženom mjestu došla od Alexandera Pollaka”, preživjele žrtve holokausta. “Pollak smatra da pejzaž oko jezera Houston snažno sliči pogledu iz koncentracijskog logora Jasenovac u Hrvatskoj, u kojemu je ubijen njegov otac.” U nastavku članka navodi se kako je u Jasenovcu ubijeno dvadeset tisuća djece i dodaje kako je Alexander Pollak “smatrao da bi bilo primjereno sagraditi vrt u čast mladih žrtava holokausta.”

Prema podacima koji se mogu pronaći na internetu, Alexander Pollak rođen je 1933. u židovskoj obitelji u Bosanskom Brodu, gdje je njegov otac radio u rafineriji nafte. Roditelji, Alexander i njegova sestra mirno su živjeli do 1941., kada su ustaše uhitili njegova oca te ga zatočili i ubili u Jasenovcu, kao jednu od prvih logorskih žrtava. Na web stranici causematch.com objavljeno je kako se Alexanderov otac zvao Kalman. U Poimeničnom popisu žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945., koji vodi Spomen područje Jasenovac, među 91 žrtvom poimence popisanom pod prezimenom Pollak, ne navodi se ime Kalmana Pollaka, ali najvjerojatnije je riječ o Kolomanu Pollaku, za kojega se navodi da je rođen 1900. u Brodu, a ubijen 1941. od ustaša u Jasenovcu. Alexander je, dakle, rođen kada je njegov otac Koloman imao 33 godine, a imao je osam godina kada je Koloman ubijen 1941. Alexandera i njegovu sestru Gizelu spasila je Denise Joris koja će kasnije biti proglašena Pravednicom među narodima. Alexanderova majka Berta nije spašena: 1944. ili 1945. Gestapo ju je pronašao i izgubio joj se trag. Alexander i sestra pridružili su se partizanima. Poslije rata, uz pomoć šire obitelji, Alexander je u Velikoj Britaniji studirao kemijsko inženjerstvo, a sudjelovao je i kao vojnik u izraelskoj vojsci. U Houston je doselio 1966., gdje je do mirovine radio na gradnji velikih petrokemijskih postrojenja, sudjelujući istodobno u nastojanjima židovske i američke zajednice da se strahote holokausta ne zaborave, uključujući i zločine u logoru u kojemu je ubijen njegov otac. U sklopu tih nastojanja Pollak je inicirao i gradnju ‘’Vrta nade’’. Otvorenje Alexander Pollak nije dočekao: Holocaust remembrance association na svom je Facebook profilu 4. rujna 2020. izvijestio da je preminuo dan ranije.

U nedjelju, 5. studenoga, na lokalitetu King’s Harbor u Kingwoodu, četvrti u sjeveroistočnom dijelu najvećega teksaškog grada Houstona, otvoren je ‘Vrt nade posvećen žrtvama holokausta’. FOTO: Holocaust remembrance association, Houston

“Vrt nade posvećen žrtvama holokausta” memorijalno je, edukativno i istraživačko spomen-područje posvećeno, prije svega, djeci ubijenoj u holokaustu, izgrađeno uz jezero Houston. Ulaz u kompleks predstavlja stiliziranu repliku ulaza u nacističke i ustaške logore poput Jasenovca, iznad kojega je citat iz stiha 61,3 biblijske knjige proroka Izaije. U sklopu ‘’Vrta nade’’ je i memorijalni kamen žrtvama jasenovačkog logora s pločom na kojoj piše: “Koncentracijski logor Jasenovac u Hrvatskoj bio je mjesto brutalnog terora lokalne fašističke organizacije ‘ustaša’. Ondje je ubijeno gotovo sto tisuća ljudi. Gotovo dvadeset tisuća djece srpskog, židovskog, romskog, muslimanskog i hrvatskog podrijetla izgubilo je život.” Potom se navode procjene broja žrtava Jasenovca: “Srbi: 45-52.000; Židovi 12-20.000; Romi 15-20.000; muslimani i Hrvati 5 -12.000.” Na ploči još piše: “Nažalost, ovaj logor bio je samo jedan među više od 44 tisuće logora i zatvora nacističke Njemačke i njezinih saveznika tijekom Drugog svjetskog rata.”

Na otvorenju su, među ostalima, govorili predsjednica HRA18 Rosalie Jerome i bivša generalna direktorica muzeja Yad Vashem Dorit Novak. FOTO: Holocaust remembrance association, Houston

U službenome priopćenju HRA18 o otvorenju ‘’Vrta nade posvećenog žrtvama holokausta’’, citirano je što je hrvatski veleposlanik Šimunović kazao na njegovu otvorenju: “Moje iskrene čestitke svima vama koji ste uložili golem trud i postigli veliki uspjeh u pokretanju tako plemenite inicijative, najplemenitije, s ciljem pamćenja i komemoracije žrtava holokausta, kao i edukacije, usmjeravanja i okupljanja dobrih ljudi. Otvaranje ‘Vrta nade’ bilo je duboko dirljiv, nezaboravan događaj”, kazao je Šimunović, dodajući židovski izraz za “dobru sreću”: “Mazal tov”. Nacional je tim povodom razgovarao s veleposlanikom Šimunovićem koji je rado objasnio kako se dogodilo da je održao ključni govor na otvorenju ‘’Vrta nade’’. “Holocaust remembrance association iz Houstona bavi se borbom protiv antisemitizma te sjećanjem na žrtve, istraživanjem i edukacijom o holokaustu. ‘Vrt nade’ sagrađen je na inicijativu Alexandera Pollaka čiji je otac ubijen u Jasenovcu i kojega ja, nažalost, nisam upoznao. Hrvatska je diplomacija o projektu upoznata tek nakon što je on već bio uznapredovao”, objasnio je Šimunović Nacionalu, naglašavajući kako u tom projektu nema nikakvih skrivenih motiva kojima bi se današnju Hrvatsku željelo prikazati zemljom koja na bilo koji način rehabilitira ustaštvo. “To nipošto. Jasenovac se u ‘Vrtu nade’ spominje kao jedan od 44 tisuće logora nacista i njihovih satelita, a prikazani su i logori. Riječ je naprosto o tome da je projekt inicirao čovjek čiji je otac ubijen u Jasenovcu. I zato, ako netko pita: ‘Zašto baš Jasenovac?’, na to se pitanje može odgovoriti protupitanjem: ‘A zašto ne?’” kazao je Šimunović.

Veleposlanik kaže kako je današnjoj Hrvatskoj na otvorenju ‘’Vrta nade’’ iskazano poštovanje, a skup je bio dojmljiv i nabijen emocijama. “Istaknute su zastave zemalja saveznica, među kojima i hrvatska. Mnogo je ljudi govorilo, a među njima i američki veterani Drugog svjetskog rata koji su oslobađali preživjele u nacističkim logorima u Europi. O Hrvatskoj se govorilo s uvažavanjem, a mi smo mogli birati: ili bojkotirati taj skup jer nam je Jasenovac neugodna tema i jer bismo više voljeli da ustaštva nikad nije bilo, ili se hrabro suočiti s povijesnim događajima i reći što treba reći. Odlučili smo se za ovo drugo jer smatramo da je čak i rizik koji nosi takva situacija bolji od toga da se ogradimo i ustvrdimo kako nemamo ništa s našom prošlošću. Jer logor Jasenovac bio je u Hrvatskoj i nema ničeg logičnijeg nego da hrvatski veleposlanik o tome kaže ono što treba reći. Ili smo trebali pustiti srpskog veleposlanika da govori o Jasenovcu?” retorički je pitao Šimunović.

Ukratko nam je prepričao što je kazao na otvorenju. “Rekao sam kako je Hrvatska, u kontekstu aktualne situacije ali i naše povijesti, svjesna zabrinjavajuće opasnosti od rasta antisemitizma diljem svijeta te sam naglasio da Hrvatska odbacuje svaki antisemitizam i netoleranciju. Istaknuo sam da je današnja Hrvatska demokratska zemalja utemeljena na vrijednostima antifašizma, antinacizma, liberalizma i snošljivosti te hrabrog suočavanja s prošlošću koja uključuje i vrijeme ustaške kolaboracije s nacistima. Posebno sam, također, govorio i o tome koliko je Hrvatska ponosna na svoje Pravednike među narodima”, kazao je veleposlanik Šimunović, potvrđujući da se njegov nastup na otvorenju ‘’Vrta nade’’ u Houstonu uklapa u ovogodišnje hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), premda nije dio službenog programa hrvatskog predsjedanja IHRA-om.

Činjenica je, međutim, da ni Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ni hrvatsko veleposlanstvo u SAD-u, nisu izvijestili o tome da je veleposlanik Šimunović govorio na otvorenju ‘’Vrta nade’’ u Houstonu, pa je ta vijest promakla i hrvatskim medijima. Odgovornost za to Šimunović preuzima na sebe. “To ide meni na dušu. Ministarstvo u tome nema nikakve odgovornosti jer o djelatnostima veleposlanstava izvješćuju veleposlanstva, a ne Ministarstvo”, kaže Šimunović, dodajući kako nije bilo namjere da se išta prikrije, nego vijest nije objavljena naprosto zato što je mnogo posla: isto tako, iz različitih razloga, veleposlanstvo nije izvijestilo ni o mnogim drugim događajima.

No to što je veleposlanik preuzeo odgovornost ipak ne ekskulpira ministra Grlića Radmana i Ministarstvo u Zagrebu: ministar je morao imati dovoljno političkog i civilizacijskog senzibiliteta da, poput veleposlanika Šimunovića, prepozna važnost prilike u kojoj Hrvatska i u zemlji saveznici, Americi, može još jednom istaknuti svoju današnju demokratičnost te ponovno naglasiti osudu ustaškog režima i svoju posvećenost demokraciji i toleranciji. Ministar Grlić Radman taj senzibilitet nije pokazao pa je Nacional na otvorenje ‘’Vrta nade’’ upozorila voditeljica Šoa akademije Židovske općine Zagreb Sanja Zoričić Tabaković koja je posredovala u pokušaju da gradnji ‘’Vrta nade’’ u Houstonu doprinesu i stručnjaci Spomen područja Jasenovac.

‘Vrt nade posvećen žrtvama holokausta’ memorijalno je, edukativno i istraživačko spomen-područje posvećeno, prije svega, djeci ubijenoj u holokaustu, izgrađeno uz jezero Houston. FOTO: Holocaust remembrance association, Houston

Sanja Zoričić Tabaković na jednoj konferenciji prije otprilike šest godina upoznala je predsjednicu Holocaust remembrance association Rosalie Jerome, koja ju je obavijestila o planovima gradnje ‘’Vrta nade’’ u Houstonu s memorijalom za Jasenovac. Sanja Zoričić Tabaković je u to vrijeme bila članica Savjeta jasenovačkog Spomen područja i o tome je obavijestila ravnatelja JUSP-a Jasenovac Ivu Pejakovića. Pejaković je Nacionalu u subotu, 18. studenoga, potvrdio suradnju s Holocaust remembrance association, rekavši ipak kako Spomen područje nije sudjelovalo u osmišljavanju projekta. “Razgovarali smo, ali nismo bili uključeni u projekt. Kontaktirali su nas i obavijestili te zamolili da pošaljemo ciglu iz Jasenovca, što smo i učinili. Bili smo u kontaktu i oko mog mogućeg odlaska na otvorenje u Houston, ali nije bilo novca za put”, kazao je Pejaković za Nacional, dodajući kako ne može dati stručno mišljenje o postavu ‘’Vrta nade’’ jer nije detaljno obaviješten o tome kako je građa prikazana. Ne treba sumnjati da je ‘’Vrt nade posvećen žrtvama holokausta’’ u Houstonu istinoljubivo i stručno osmišljeno mjesto koje čuva sjećanje na žrtve i omogućava kvalitetno upoznavanje sa strahotama nacističkih logora, uključujući i Jasenovac. Pritom treba žaliti samo činjenicu da važni događaj otvorenja tog spomen-područja, za razliku od hrvatskog veleposlanika u SAD-u Pjera Šimunovića, nije prepoznao njegov nadređeni, ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, ali ni Ministarstvo kulture, nadležno za Spomen područje Jasenovac, pa je izostalo i snažnije sudjelovanje službenih hrvatskih institucija u tom važnom i dobrodošlom projektu za kulturu sjećanja u SAD-u, ali i u Hrvatskoj.