Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u subotu je za N1 komentirao desetu godišnjicu hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

“Mogu svjedočiti, za razliku od prije 10 godina, koliko smo doista postigli. Možemo govoriti o različitim aspektima postignuća – politički, gospodarski, reputacijski, vrijednosni… Ali ono što je sada važno, mi smo u klubu država s kojima dijelimo zajedničke vrijednosti. To je jedinstveno u svijetu, to je apsolutno jedna zajednica paradigma gdje smo ostvarili, ulaskom u Schengen i uvođenjem eura, potpunu integraciju u sve strukture”, rekao je ministar vanjskih poslova i dodao da su prognoze za rast BDP-a još veće.

“Izašli smo iz postupka makroekonomskih neravnoteža gdje smo bili pod monitoringom, sada više toga nema. Imamo najveću zaposlenost ikada i s druge strane najmanju nezaposlenost. Imamo sada najveće plaće, mirovine… Radimo jako puno na poreznim olakšicama za mlade ljude, radimo sve optimistične korake kako bismo afirmirali hrvatsko društvo i jačali hrvatski moderni suverenizam unutar EU-a. Snaga, stabilnost, sigurnost – to su poluge našeg sadašnjeg političkog stanja”, poručio je.

Hrvatska je još daleko od EU prosjeka po standardu, a Grlić Radman kaže da to sustižemo. “Apsolutno svaki dan donosi nešto bolje. Treba imati u vidu činjenicu sve što je sada postignuto, vidjeli smo Pelješki most, infrastrukturni objekt par excellence. 10,7 milijardi eura neto koristi smo dobili, to smo ostvarili. Tu je plinski terminal na Krku, Koridor 5c, gradimo drugu cijev Učke… To su sve europski novci. 500 vrtića gradimo”, nabrojio je ministar i dodao da Hrvatska i dalje ostaje turistički brend.

Mnogi se žale da je Hrvatska postala (pre)skupa. Austrijski mediji pišu kako su cijene švicarske, a plaće to ne prate. “To su određeni pojavni oblici, ja bih rekao hajke. Pratio sam što je rekla ministrica turizma i sporta, čuo sam se s njom, ne stoji to tako. Hrvatska koja je bila u globalnim krizama, mi smo upravo subvencioniranjem ovih važnih cijena kada je u pitanju standard građana, plina, struje, naftnih derivata, pomogli građanima da ne osjete krizu. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prošlu imamo 15 posto turističkog povećanja, njemački mediji pišu da je Hrvatska najpoželjnija turistička destinacija uz Španjolsku i Italiju. Hrvatska i dalje ostaje turistički brend. Svatko tko govori suprotno želi srušiti postignuća koja imamo. U interesu je Vlade raditi na dobrobit građana. Ako netko ima doista solidarnost i senzibilitet prema građanima, to je ova Vlada. Od samoga početka. Pogledajte koje zakone smo usvojili upravo kako bi plaće bile veće, i porezni zakon, tu se osobno predsjednik Vlade snažno založio. Nama je u interesu stabilna hrvatska država i socijalna stabilnost samih građana”, rekao je.

Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo 400 tisuća ljudi. Grlić Radman kaže da je jedna od vrijednosti EU-a sloboda kretanja. Naglašava da su se ljudi počeli vraćati. “S puno buke su otišli, potiho se vraćaju. DZS daje određene podatke, to su činjenice. Jako puno ih se vratilo iz Irske i Njemačke. I preko veleposlanstava dobivamo informacije, mnogi se žele useliti u Hrvatsku, ljudi koji su druga ili treća generacija”, dodao je.

Govoreći o Vladi, naglasio je da je otvorena. “Osluškujemo glas javnosti u svakodnevnom životu. U interesu nam je vidjeti bolji standard. Uvijek se može bolje, ali usporedimo se s drugim zemljama. Kad odemo van, jako nam zavide. Kažu imate kako je Hrvatska prekrasna zemlja, sretna zemlja, optimistična… Hvale naše Vladu, predsjednika Plenkovića kao europskog političara. Idemo se uspoređivati. Bolje je, dobro je”, rekao je Grlić Radman.

Komentirao je i politiku predsjednika Republike Zorana Milanovića i odlazak na skorašnji NATO samit u Litvi. “Predsjednik ima svoju politiku. Kolega (Mario) Banožić i ja idemo u Vilnius kao ministri, mi imamo svoju agendu. Godinu dana radimo kada je u pitanju daljnja promocija NATO savezništva, solidarnost, a koja je sada fokusirana na krizu u Ukrajinu. Mi zastupamo Vladu, ne znam o čemu će on govoriti. Našim odlaskom želimo… sjetimo se što je govorio, skandalozno i zabrinjavajuće kada je rekao da Hrvatska i Ukrajina nisu saveznici, bio je najpopularniji političar u ruskim medijima. Pazite, nas kolege pitaju pitaju koja je politika hrvatske države. Oni gledaju Hrvatsku u cjelini. Kolega Banožić i ja, mi gore idemo kako bismo otklonili bilo kakvu pomisao da Hrvatska ima bilo kakvu drugačiju politiku, ima politiku savezništva. Želimo sanirati štetu koja bi mogla nastati iz nepredvidivih govora predsjednika Milanovića. Neki dan sam bio u Austriji pa me novinar pitao je li Hrvatska protiv pružanja pomoći Ukrajini. Vi morate ispravljati to. Kad prospete jastuk, perje izađe, morate skupljati to. Šteta je nastala i mi sada moramo popravljati tu štetu”, zaključio je ministar u Dnevniku N1 televizije.