Meteorolog i atmosferski fizičar, prof. dr. sc. Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u razgovoru za Nacional.hr ističe da će za borbu s budućim posljedicama klimatskih promjena najvažnija biti ulaganja u obrazovanje i u znanost, a to prije svega zahtijeva promjenu političkog mentaliteta. Pri tom, mora se nastaviti s prilagodbama i umanjivanjem aktualnih klimatskih promjena.

Nakon što su klimatske promjene postale evidentne i počele ubrzavati još početkom 1990-ih, trebalo je gotovo desetljeće i pol da se problemu počne sustavno pristupati. U međuvremenu su se inicijalni rezultati klimatoloških modela počeli ostvarivati, “nažalost, čak još i u žešćoj varijanti nego što su početni računalni modeli simulirali“, kaže prof. Grisogono.

STIŽU SUPER OLUJE Grisogono: Kao da smo na velikim kolima i idemo na giljotinu. Samo je pitanje…

Žestoke oluje, višak oborine, orkanski naleti vjetra

Govoreći o vrmenskoj situaciji kakvoj svjedočimo posljednjih tjedna, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego širom svijeta, gdje se smjenjuju vijesti o obilnoj oborini, orkanskim udarima vjetra, tuči i poplavama prof. Grisogono kaže kako se “intenzifikacija i/ili učestalost žestokih izvantropskih i tropskih oluja nastavlja jer klimatski sustav ima progresivno sve više toplinske energije u sebi”.

“Toplinska energija je uvelike srazmjerna potencijalnoj energiji pa se onda ta povećana potencijalna energija lakše pretvara u kinetičku energiju, a to prvenstveno znači u vjetar, vertikalna gibanja i turbulenciju“, objašnjava.

“I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i bile su više lokalizirane. Ili bi zahvaćale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni bi se pojavile jedan, dva puta. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro tjednoj razini“, kaže Grisogono.

“A to je znači povećana učestalost organiziranih oluja. Organizirane oluje su tzv. mezoskalni kumulonimbusi, a ponekad čak i superćelijski kumulonimbusi, kakvih smo imali nekoliko lani, a počeli su i ove 2024.”, dodaje.

“Vjerojatno će ih biti i ima ih već i ove godine. Razlog tome je globalno zagrijavanje, koje onda dovodi i do pojačanog vertikalnog toka, tj. fluksa latentne topline. A latentna toplina je sadržana u vlazi. Znači, kad god se ima što za isparavati, to je onda ekstra dodana energija u ovoj energijski pobuđenoj klimatskoj krizi“, kaže Grisogono.

Klimatolog pojasnio što se događa s vremenom u Hrvatskoj: ‘Ovo je definitivno neuobičajeno…’

S tim u vezi od nedavno se spominje, za širu publiku je i relativno novi pojam – toplinska kupola. Pojava koja prije nije bila toliko izražena pa je i nije bilo potrebe dodatno definirati.

“Da, nad širim područjem Hrvatske toplinske kupole su se rjeđe pojavljivale, pa i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, to je sad, možemo reći, poluslužbeni naziv. Nije sasvim službeni, ali poluslužbeni jest, jer dobro opisuje pripadnu sinoptičku situaciju. Znači, kao da smo ispod peke“, objašnjava prof. Grisogono.

“Toplinska kupola javlja se zbog dugotrajne anticiklone koja se nikud ne pomiče, a daleko su, ili ih na tom području uopće nema, mlazne struje, odnosno planetarni valovi koji bi ih odgurali. I jednostavno onda kuhanje tu ostaje. I takvih sinoptičkih situacija u prosjeku ćemo imati sve više u budućoj klimi, barem kroz idućih nekoliko desetljeća”, upozorava.

Pretpostavka je da će se i ta neugodna klimatska pojava dodatno intenzivirati.

“Da, to je točno. Jer će se širiti u prostoru i trajanju. Općenito buduće klimatske promjene se mogu sažeti na način da se kaže tamo gdje je suho i vruće, biće to to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine i to će također biti u prosjeku žešće“, kaže Grisogono.

IDU TEMPERATURE PREKO 40 A s vrućinama nam stiže i fenomen ‘toplinske kupole’

“S jedinom razlikom da ova kišna područja će se vjerojatno smanjivati, a ova topla ili vruća područja će se progresivno širiti u prostoru i u vremenu”, dodaje.

“Sve to, indirektno i direktno ima veze i s Golfskom strujom, jer ona u prosjeku slabi zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između subtropskih i subpolarnih regija“, kaže prof. Grisogono.

S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”.

“Superćelijske oluje, tj. superćelijski kumulonimbusi su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru”, objašnjava prof. Grisogono.

“Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu”, govori.

“Relativno sporo se razvijaju, po nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz kao naopako slovo S. Većina tornada dolazi od superćelijskih kumulonimbusa”, naglašava Grisogono.

POZDRAV IZ AFRIKE Što je saharski pijesak i kako utječe na zdravlje

‘Koliko je radioaktivnosti u saharskom pijesku?’

Što nas dovodi do prilično paradoksalne situacije. S jedne strane imamo efekt staklenika, a s druge se pustinja nezaustavljivo širi. Zbog čega se, primjerice, u našim krajevima bilježi sve veći dotok afričkog zraka praćenog saharskim pijeskom.

“Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose zrak na takav način da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog“, dodaje.

“I u tom pustinjskom zraku ima koječega, to nije samo saharski zrak. Tu se domiješaju i kojekakve čestice iz afričkih otvorenih rudnika, a još nema dovoljno studija koje bi pokazale koliko tu ima i radioaktivnosti”, naglašava.

“Ne bih želio plašiti vaše čitatelje, ali ozbiljne kemijske studije kasne. To bi trebalo bolje proučiti”, dodaje.

“Kad sam radio u Nigeriji kao znanstveno-nastavni misionar, onda sam naučio da se jezero Niger svaki godišnje skraćuje s južne strane za 10-15 metara. To je zastrašujuće. I to je sad navodno ubrzano. A Aralsko jezero u Rusiji je u biti već nestalo, to je sad neka močvara. A bilo je četvrto najveće jezero na svijetu. To se dogodilo zbog pretjeranog navodnjavanja i iscrpljivanja jezerske vode”, kaže Grisogono.

KLIMATSKE PROMJENE Europa na udaru tropskih komaraca, ima ih i u Hrvatskoj. Bolesti koje prenose nisu bezazlene

Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo oko 20-ak godina. No oceani imaju pamćenje duže od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati. Međutim, emisije plinova staklenika su i dalje iz godine u godinu sve veće. Što globalno treba poduzeti kako bi se smanjilo utjecaj klimatskih promjena na ljude i okoliš?

“Trebalo bi izabrati bolje političke pristupe. Većina političara se bavi svojim interesima i moći. Njih zanima samo moć. Oni nisu, nažalost, do sad pokazali da shvaćaju, da je zemaljska kugla ograničena, da su resursi ograničeni i da se ne može trošiti, koristiti sve u beskonačnost. Tako da globalna politika tu ne funkcionira dobro“, kaže prof. Grisogono.

“Religije, glavne religije bi to trebale bolje pratiti. Mi, ljudi, previše dajemo težišta na tehnologije, a premalo na svoj moralno-intelektualni razvoj. Radi se od obrazovanja do znanstvenog istraživanja, prilagodbi na promjene, i tako dalje”, dodaje.

“Političare primarno zanima moć i novac, isto kao banke. I to je zastarjeli pristup. To je pristup koji je vrijedio u doba engleske političke ekonomije prije nekoliko stotina godina. Nažalost, ja ne vidim ponekih pomaka na globalnoj skali, a kamo li onda u hrvatskoj politici”, kaže.

VIŠE NE ZNAMO ŠTO JE NORMALNO Ekstremne suše, poplave i oluje haraju svijetom

Kako se hrvatska politika nosi s problemom klimatskih promjena?

“Mislim da hrvatska politika napravi samo ono što naredi EU, Bruxelles. Napravljena je strateška analiza i objavljena je 2019. na što se treba Hrvatska fokusirati, kako se postaviti i DHMZ je u tome imao važnu i proaktivnu ulogu”, kaže.

“To je načinjeno jer su to morale prirediti i ostale EU zemlje. Konkretno, ja ne vidim da Hrvatska ulaže značajne svoje novce u klimatske prilagodbe, u smanjivanje efekata klimatskih promjena, a kamoli pripadnoj znanosti i obrazovanju. Nego samo koristi novac što se vrati iz EU. Znači ono što smo mi tamo uplatili, i onda se nama vraća veći ili manji dio, a uskoro će toga biti progresivno sve manje”, dodaje.

“Ne vidim tu ništa značajno što su naši političari napravili. Najbolji primjer za to je odnos prema otpadu. Odnos prema poljoprivredi, pa i šumarstvu, vodoprivredi, prometu; pogledajmo kako stoji HŽ…“, govori Grisogono.

“U spomenutoj studiji navedene su sve strateške teme za Hrvatsku. Ima otprilike osam točaka u tom strateškom planu, pregledu od 2019. godine, što ide na preko sto i nešto stranica, ali ja tu vidim vrlo malo učinjenog“, priznaje.

“Konkretno, naši ljudi koji istražuju klimatske promjene i vrijeme, kad diplomiraju, ili kratko tu rade, uglavnom napuštaju Hrvatsku, jer su plaćeni na način da ne mogu ovdje opstati“, ističe.

POVIJESNA SUDSKA ODLUKA Staklenički plinovi predstavljaju zagađenje mora

“U Zagrebu mogu ostati inženjeri meteorologije ili klimatologije samo ako su ovdje rođeni i mogu živjeti kod roditelja, nema drugačijeg načina. Tako da štogod mi od stručnjaka i odškolujemo – uglavnom odlaze. A to našoj vlasti općenito paše, jer što smo manje obrazovani, oni lakše nama upravljaju. Prazna glava lakše klima”, kaže prof. Grisogono.

Općenito se prema stručnjacima svih profila odnose kao da im zapravo ne trebaju. Jer su birokrati. Donekle stručnjaci za papire, za administraciju.

Nestaju godišnja doba, sanjkanje ćemo gledati samo na televiziji

“Tipične sezone ljeto, jesen i zima će se razmazati. To znači da prijelazi neće biti ni približno onako dobro definirani kako ih definira astronomija prema relativnom položaju Sunca prema Zemlji, i kako ih definira klasična klimatologija. Tu su razlike između astronomije i klimatologije od svega nekoliko tjedana. To će biti razmazano”, govori Grisogono o budućim klimatološkim izgledima.

“Što to konkretno znači? Da će nam, kao i ove godine proljeće, počinjati i prestajati nekoliko puta. Ljeto isto. Jesen će nam dolaziti nekoliko puta i prestajati pa se opet nastavljati“, govori.

“Zima će nam najviše stradati u smislu da ćemo imati sve više toplijih dana, a sve manje i manje hladnijih dana. I da će količina snježnog pokrivača progresivno opadati. Tako da će djeca sanjkanje uglavnom gledati na televiziji, snimano negdje u visokim planinama iznad 1500 metara. Snijeg će trajati po otprilike dva puta po tri dana u nizinama, što je bilo i ove godine. I to su ti glavni ekstremi”, naglašava.

OTKRILI GODOVI STABALA Prošlo ljeto bilo je najtoplije u 2000 godina

“Može biti jako zabrinjavajuće što će nam možda faliti pitke vode. Pogotovo ako se tu političari ne potrude oko toga da zaštite hrvatske strateške resurse. A i kvaliteta zraka će progresivno opadati“, upozorava Grisogono.

Politika bez vizije

“Kako postajemo sve starija nacija bez prave demografske politike, imat ćemo sve više zdravstvenih problema zbog klimatskih promjena. Dišne bolesti, srčane bolesti, a onda su s tim vezane i ostale vaskularne i moždane bolesti”, ističe.

A s daljim zagrijavanjem atmosfere dobivamo nove vrste komaraca, nove ili modificirane šumske nametnike, rakove, ribe i meduze…

“Nemam prevelikih nada za neku svijetlu budućnost. Makar, Hrvatska ima priliku to napraviti, što mnoge zemlje nemaju. Ali mi imamo priliku. Samo nemamo ljude s vizijom koji bi to provodili. Puno je jednostavnije raditi kratkoročno, a ne dugoročno za Hrvatsku”, kaže.

VELIKI PRESEDAN Švicarska izgubila na sudu za ljudska prava zbog ‘klimatskih propusta’

Za početak bi, misli Grisogono, trebalo pojačati ulaganja u poljoprivredu i promet te obrazovanje i znanost.

“To je hitno. A tek onda bi mogli staviti turizam na bolji nivo. A mi guramo te, recimo, sekundarne, vrlo labilne izvore prihoda kao primat, a oni trebaju biti rezultat našeg rada i temeljnog gospodarstva. A to nisu. Turizam nije primarno rezultat našeg rada, nego uglavnom danih prirodnih okolnosti“, ističe.

“Mi živimo u Bogom danoj zemlji. I zemlje oko nas isto su u jako dobrom prirodnom okruženju, ali ne napreduju. Osim donekle Slovenije, mi ostali uglavnom ne napredujemo“, zaključio je prof. Grisogono za Nacional.hr.

NAJGORE TEK SLIJEDI Zbog klimatskih pomjena UN oglasio ‘crvenu uzbunu’